Prati nas

Mozaik

Evo što mi zrele žene savjetujemo djevojkama

Da nam je barem ova pamet, a tijelo dvadesdetogodišnjakinje! Sigurni smo da ste puno puta to poželjeli. No to tako ne ide. Životno iskustvo stječe se s godinama i tu nema prečica. Ono što mlade žene ipak mogu napraviti je poslušati savjet starijih i iskusnijih.

Objavljeno

|

Mogu li svekrva i snaha živjeti zajedno?
foto: BigStock

Nešto se dogodi svim ženama kad napune 50. Možete to zvati buđenje ili prosvjetljenje, jer žene iznenada postanu sposobne sagledati svoj život kako spada i odrediti koje su stvari doista važne. Bilo bi sjajno kad bismo takav pogled na život imali i ranije, no najčešće ipak nemamo. Zbog toga donosimo popis savjeta koje su žene u pedesetima pripremile onima u dvadesetima ili tridesetima.

1.

Stavite sebe na prvo mjesto


2.

Razvijte zdrave životne navike

3.

Okružite se obitelji i prijateljima koji vas vole i podržavaju

4.

Naučite reći ‘ne’

5.

Izbacite izraz ‘trebala bih’ iz upotrebe

6.

Zamijenite automatske negativne misli onima pozitivnima

7.

Volite i poštujte samu sebe

8.

Budite zahvalni

9.

Budite svjesni sebe i svojih mogućnosti

10.

Preuzmite odgovornost za svoj život

11.

Vjerujte u svoje sposobnosti

12.

Prestanite brinuti o tome što drugi ljudi misle o vama

13.

Vježbajte slušanje i postanite dobri u tome

14.

Zadržite svjež um i pristupajte stvarima kao da ih prvi put vidite

15.

Vježbajte opraštanje

16.

Razvijajte svoju kreativnost

17.

Provodite što je više moguće vremena u prirodi

18.

Svakodnevno barem na par minuta ispraznite um meditacijom

19.

Vjerujte da možete imati život kakav zaslužujete

20.

Ne doživljavajte sebe i druge preozbiljno

.

Mozaik

Tito: “Najproblematičniji su katolici, Stepinac je politički zlotvor, a s muslimanima imamo najbolje odnose”

‘Nismo glupi da bismo mislili kako se religija može eliminirati silom. Vjera je privatna stvar pojedinca i tu ne možemo ništa učiniti. Ni ne pokušavamo’, kazao je Tito.

Objavljeno

|

Autor

Je li Tito branio vjeru?

Je li se u Jugoslaviji smjelo ići u Crkvu, banalno je pitanje koje se često postavlja u sklopu internetskih rasprava na temu sloboda u Jugoslaviji. Odgovor na njega iznimno je jednostavan: smjelo se, iako nije bilo poticano i nije se smatralo poželjnim ponašanjem. Uostalom, o tome svjedoče i brojni novinski tekstovi koji upozoravaju, primjerice, na navodno štetan i nazadnjački utjecaj Crkve na jugoslavensku mladež.

Vjerske slobode u Jugoslaviji intrigirale su i strane medije, a s njima su se sasvim ozbiljno bavile i državne politike zapadnjačkih zemalja. Tako je američka Središnja obavještajna agencija (CIA) u veljači 1999. godine skinula oznaku tajnosti s prijepisa razgovora američkog izaslanstva i doživotnog jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, a koji otkriva maršalove stavove o vjerskim zajednicama. Izaslanstvo predvođeno dr. J. Huntleyem Dupreom, Tito je ugostio na Brijunima 29. srpnja 1953. godine.


Uz brojna pitanja koja su se ticala uređenja države, mogućnosti stranog investiranja, obrazovanja i socijalističke ideologije, velik dio razgovora posvećen je vjerskim slobodama. Tako je jedan od gostiju, čije je ime u dokumentu cenzurirano, konstatirao da je Katolička crkva “u Jugoslaviji napravila probleme i počinila zla”. No zanimalo ga je postoji li i nekakav pozitivan doprinos Crkve u Titovoj Jugoslaviji.

“Vatikan stvara probleme”

“Imamo nekoliko religija; katoličku, najbrojniju pravoslavnu, muslimansku, protestansku i druge. Moram reći da imamo najviše problema s katoličkom vjerom, drugim riječima, s višim svećenicima. Niže svećenstvo, koje čini najveći dio katoličke vjere, sklono je surađivati s državom i prilagođava se okolnostima i trenutnim uvjetima. S druge strane, više svećenstvo, potaknuto Vatikanom, stvara nam probleme. To se vidi i u inozemstvu”, odgovorio je doživotni jugoslavenski predsjednik Josip Broz.

“Politički zlotvor i ratni zločinac”

U nastavku izlaganja spomenuo je i Alojzija Stepinca za kojeg je rekao da je bio dobrovoljac na Solunskom frontu. “Preskočio je sve stepenice da bi postao biskup. Kao skorojevića sada su ga učinili kardinalom. Za nas je on politički zlotvor i ratni zločinac, kako mu je suđeno i presuđeno. Svatko u ovoj zemlji to zna. Bio je predstavnik Vatikana u Jugoslaviji. Vatikan ga je koristio kako bi nam stvarao probleme u unutarnjim i vanjskim odnosima”, izgovorio je Tito u dugom odgovoru u kojem optužuje Svetu Stolicu za daljnje pokušaje destabilizacije Jugoslavije: “Na vanjskom planu Vatikan svoju borbu protiv Jugoslavije predstavlja kao sukob između aktualne vlasti i religije. Nismo glupi da bismo mislili kako se religija može eliminirati silom zakona. Vjera je privatna stvar pojedinca i tu ne možemo ništa učiniti. Ni ne pokušavamo. Ali želimo da predstavnici Crkve priznaju sadašnje stanje i da obavljaju samo crkvene dužnosti.”

foto: CIA

Dekret o zabrani pokrivanja muslimanki

Nadalje, član američkog izaslanstva kojem je cenzurirano ime postavio je pitanje o odnosima s muslimanskom zajednicom koja se opirala nekim Titovim mjerama.

“To je iza nas. Morali smo donijeti dekret o zabrani pokrivanja lica i bilo je nešto otpora oko toga. Nisu se bunili poglavari muslimanske zajednice, već neki pojedinci i niže svećenstvo. Ali to smo lako riješili i sada više nema problema. Moram priznati da s muslimanskom religijom i predstavnicima muslimanske vjerske zajednice imamo najbolje odnose”, pohvalio se Broz.

Na sastanku koji se održao u prijepodnevnim satima bili su predstavnici pravoslavne, muslimanske, starokatoličke i židovske vjerske zajednice, no bez predstavnika Katoličke crkve iz Hrvatske. Od važnijih sudionika na sastanka bili su zamjenik direktora Federalnog planiranja Kiro Gligorov, predstavnici vojnih i zdravstvenih vlasti te tajnik Centralnog komiteta Saveza sindikata Jugoslavije Ivan Boričević.

Tito i Jovanka Broz na audijenciji kod pape Pavla VI. u Vatikanu 23. ožujka 1971. godine

Tito nije uspio odvojiti narod od vjere, ni Crkvu od Vatikana

Svjestan da ne može odvojiti narod od vjere, Josip Broz svom silom pokušavao je odvojiti Katoličku crkvu u Hrvatskoj od Vatikana. No, zahvaljujući Stepincu, to mu nije pošlo za rukom. Kardinal je, naime, još za života među vjernicima zadobio status mučenika, a njegovo suđenje i presuda smatrani su farsom i zastrašivanjem Hrvata.

Nakon dugotrajnih pregovora u lipnju 1966. godine, Sveta stolica i Jugoslavija potpisale su u Beogradu protokol kojim Jugoslavija potvrđuje slobodu vjeroispovijesti. Najvažnije, tim je dokumentom potvrđena nadležnost Svete Stolice nad Katoličkom crkvom u Jugoslaviji u duhovnim stvarima.

Vatikan je pak izjavio da svećenici ne mogu svoje crkvene i vjerske funkcije zloupotrebljavati u političke svrhe te je osudio političko nasilje i politički terorizam. Te je godine dopuštena i prodaja ploča s božićnim pjesmama, a izdana je i dozvola za gradnju prve nove katoličke crkve u Zagrebu.

1970. godine uspostavljeni su i diplomatski odnosi s Vatikanom. Konačno, 1971. Tito je u pratnji supruge Jovanke posjetio Vatikan gdje ga je primio papa Pavao VI.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP