Prati nas

Vijesti

Vlada pred izbore oprašta dugove blokiranih građana

Otpisivali bi se dugovi središnjoj državi, gradovima, općinama, komunalnim i državnim poduzećima. Neslužbeno, dugovi bi se otpisivali u visini prosječnog osobnog dohotka. Po podacima Fine, blokirano je 327.000 građana, a njihov ukupni dug iznosi 40,2 milijarde kuna.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Tko je Andrej Plenković?
foto: Andrej Plenkovic @ Flickr

Ministarstvo financija priprema prijedlog za otpis dugova blokiranih građana, njih 90 tisuća koji zajedno duguju 252 milijuna kuna. Otpisivali bi se dugovi središnjoj državi, gradovima, općinama, komunalnim i državnim poduzećima. Neslužbeno, dugovi bi se otpisivali u visini prosječnog osobnog dohotka, dakle 5600 kuna.

Na upit novinara je li tajming tog zakonskog prijedloga povezan uz lokalne izbore, premijer Andrej Plenković je uzvratio: “Što bi sad trebali? Najbolje bi bilo da spavamo, da ne radimo ništa. Da kažem ministrima, ‘ajmo sad do lokalnih izbora idite svi u šetnju, proljeće je počelo, pa i nećemo ništa raditi. Vlada ima svoj plan normativnih aktivnosti, hodogram koji želimo raditi i svako ministarstvo ima zadaću da se toga u najvećoj mjeri drži. Moj je cilj da što manje kasnimo u inicijativama, a ne da budemo spori.”


Ministar financija Zdravko Marić je dodao da se razmatra mogućnost i način kako bi se zakonskim mjerama potaknuo otpis duga građanima i od drugih vjerovnika, kao što su banke, kartičari, telekomi i drugi jer je, kazao je, najveći broj građana došao u blokadu upravo zbog duga prema drugim vjerovnicima, a ne prema državi. Po podacima Fine, blokirano je 327.000 građana, a njihov ukupni dug iznosi 40,2 milijarde kuna.

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP