Prati nas

Mozaik

Ne obraćajte se starijima kao maloj djeci – to je uvredljivo!

Stariji ljudi su kao mala djeca – sigurno ste više puta čuli tu tezu, izgovorenu u najboljoj mogućoj namjeri. Međutim, istraživanja pokazuju da je vrlo štetno obraćati se starijim osobama kao maloj djeci, pogotovo onima s određenim kognitivnim poteškoćama.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako razgovarati sa starijima?
foto: Pixabay

Kad se medicinska sestra vašoj ostarjeloj majci obrati sa ‘dušice’, to vjerojatno čini u najboljoj namjeri. No obraćati se starijim osobama kao maloj djeci zapravo može biti vrlo štetno, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu The Gerentologist Sveučilišta Oxford.

Govor kojim se ponekad obraćamo starijima karakterizira sporiji tempo, naglašena i viša intonacija, glasnoća, potenciranje jednostavnijih jezičnih formi, korištenje krivih zamjenica (“kako smo danas?” umjesto “kako ste danas?”), umanjenice i ponavljanja. No valja naglasiti da stariji ljudi, posebno oni koji imaju kognitivne poteškoće, to ne vole i na to loše reagiraju.


Istraživanje je pokazalo da kada se na taj način obraćamo starijim osobama s kognitivnim oštećenjima, oni češće reagiraju negativno te postaju uzrujani i nerijetko viču. Istraživanje koje je provela profesorica Anna Corwin, ispitalo je stotinu sati snimljene interakcije među katoličkom časnim sestrama s kognitivnim oštećenjima starih između 81 i 92 godine i njihovih mlađih njegovateljica. Podaci su prikupljeni u okviru sedmogodišnje studije lingvističke komunikacije koja pridonosi uspješnom starenju u katoličkom samostanu u kojem njegovatelji nisu upotrebljavali taj ‘jezik za starije’. Umjesto toga, njegovatelji su govorili uobičajenom načinom, šalili se, prepričavali dogodovštine i općenito tretirali starije osobe na posve jednak način kao i sve ostale, bez obzira na to je li ih ta starija osoba u stanju razumjeti ili nije.

Anna Corwin, inače profesorica lingvističke antropologije, 10 je mjeseci živjela u samostanu promatrajući časne sestre koje su se brinule o starijim sestrama s kognitivnim poteškoćama. Niti jedna od njegovateljica nije upotrebljavala “jezik za starije”. Corwin kaže da je to zato što njegovateljice dobro shvaćaju što to znači ostarjeti.

“Taj poseban oblik jezika pokazatelj je našeg općenitog nepoštivanja starijih članova našeg društva. Ako ljudi više ne privređuju u kapitalističkom smislu, smatramo ih manje važnima”, kaže Corwin. Kad se takav “jezik za starije” koristi u situaciji njegovanja, on narušava pacijentov osjećaj samopoštovanja i čini da se osjeća manje vrijednim.

Ovo istraživanje profesorice Corwin nadovezuje se na prijašnje studije koje su željele pokazati da je način na koji se obraćamo starijima itekako važan. Studija iz 2015. godine zabilježila je da korištenje “jezika za starije2 ima negativne učinke na osjećaj dobrobiti pacijenta.

Kristine Williams, profesorica u školi za medicinske sestre Sveučilišta Kansas, uči svoje studente da manje koriste “jezik za starije”, uključujući i izraze poput “dušo”, “draga” i “mila”. Te riječi, kaže Williams, možda su izgovorene u najboljoj namjeri, no one zapravo šalju poruku da osoba nije kompetentna. Mnogim je mladim medicinskim sestrama prvi posao u Domu za starije gdje čuju starije medicinske sestre da se tako obraćaju korisnicima pa brzo i same preuzmu taj način ophođenja.

“Nastojimo im pokazati kako to zvuči iz perspektive starijih osoba. Medicinske sestre to često čine potpuno nesvjesno i valja ih na to upozoriti. Ponekad se vrlo iznenade kad im pokažemo video snimljen u Domu za starije u kojemu one koriste takav jezik”, kaže Williams.

“Sestre misle da će biti bolje ako pokažu naklonost i koriste umanjenice i slične izraze. No zapravo time situaciju samo pogoršavaju. Osim sestara, i liječnici su skoni starijima se obraćati kao maloj djeci pa i na tome treba poraditi”, kaže Williams.

.

Show

Ljiljana Saucha: ‘Nisam znala da mi je to zadnja emisija, kažu da žele mlađe’

U programu Za slobodu 1991. uređivala je vijesti, podnevni i večernji dnevnik. Uređivala je i vodila središnji Dnevnik 2000, a zatim gotovo sve dnevnike i vijesti. Od 2011. radi u redakciji kulture.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Kada sam u četvrtak 17. rujna odradila Vijesti iz kulture, nisam znala da će mi to biti zadnje ovakvo pojavljivanje na ekranu u 37 godina dugoj karijeri na HRT-u”, napisala je na Facebooku televizijska urednica i voditeljica Ljiljana Saucha (63).

Kako je objasnila, u petak je doznala da emisiju više neće voditi, jer na HTV-u žele mlade ljude na ekranu. “Sve je ovo ‘novo normalno’, jer imam do mirovine još 14 mjeseci. Svima koji Vama koji ste pratili emisiju – hvala”, napisala je Saucha.


Iako su joj pratitelji novinari na društvenim mrežama savjetovali da tuži HRT zbog ageizma i seksizma, Saucha je odgovorila: “Ma ne, nije mi do toga.” Na pitanje zašto bi se to prihvaćalo kao normalno, odgovorila je: “Vidjela sam da su mnogi prije mene morali otići. I to puno mlađi. To je postalo normalno.”

Jedno od najprepoznatljivijih lica HTV-a, Ljiljana Saucha, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao novinarka Poleta i bila je suradnica suradnica Radija Zagreb od 1979. Vodila je i nekoliko serija za djecu, da bi se potom otisnula u Zagrebačku panoramu. Uređivala je brojne emisije mozaičnog programa kao što su Dobro jutro, Hrvatska, Dobar dan, Hrvatska zemlja i ljudi, Hrvatska danas.

Saucha je bila prva voditeljica hrvatskoga lota 1989. u emisiji Fortuna. U programu Za slobodu 1991. uređivala je vijesti, podnevni i večernji dnevnik. Uređivala je i vodila središnji Dnevnik 2000, a zatim gotovo sve dnevnike i vijesti. Od 2011. radi u redakciji kulture.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP