Prati nas

Zdravlje

Koje lijekove smijemo koristiti i nakon isteka roka trajanja?

Sigurni smo da u vašem ormariću za lijekove imate tablu aspirina, neki antibiotik, nepotrošen sirup protiv kašlja ili kapi za oči. No je li sigurno koristiti te lijekove i kad im istekne rok trajanja? Ovisi o kojem se lijeku radi i na koji ste ga način čuvali.

Objavljeno

|

Hoće li poskupiti lijekovi?
foto: Pixabay

Smiju li se lijekovi uzimati i nakon što im je prošao rok trajanja? Pa, možda biste trebali ipak pričekati prije nego posegnete za onom tabletom koja već dugo stoji u vašem ormariću s lijekovima.

Više faktora određuje je li u redu uzeti lijek nakon isteka roka trajanja: vrsta lijeka, koliko je prošlo od datuma otisnutog na ambalaži i gdje je lijek stajao, kaže David Nierenberg, šef odjela za kliničku farmakologiju i toksikologiju u medicinskom centru Dartmouth Hitchcock. „Ako uzmete lijek čiji je rok trajanja prošao prije nekoliko mjeseci ili čak godinu dana, a lijek je bio čuvan na pravilan način, mislim da nećete imati problema. No, niti jedan proizvođač lijekova neće vam to garantirati.“


Ovo je naročito točno za bezreceptne lijekove poput aspirina. Farmaceutske kompanije testiraju učinkovitost i sigurnost lijeka do određenog vremenskog perioda – uglavnom dvije godine – i to samo ako je uskladišten na pravilan način. To znači da lijek ne smije biti izložen visokoj ili niskoj temperaturi, direktnoj sunčevoj svjetlosti ili vlazi.

Tezu da lijekovi vjerojatno rade i nakon što im prođe rok trajanja, potvrđuju i neke znanstvene studije. Istraživanje koje je 2000. godine provela Administracija za hranu i lijekove SAD-a, otkrilo je da je 90 posto neiskorištenih lijekova sa zaliha američke vojske još uvijek djelotvorno iako im je rok trajanja prošao prije više godina. Ova saznanja sugeriraju da su proizvođači lijekova prilično konzervativni kad se radi o rokovima valjanosti te se postavlja pitanje bi li trebalo ponovno ispitati koliko neki lijek može stajati u skladištu ili na polici ljekarne.

Kad lijekovi ipak nisu djelotvorni

Nierenberg ipak upozorava da ono što vrijede za aspirin, nikako nije primjenjivo na sirup protiv kašlja. „Tekuće lijekove nikako ne treba uzimati nakon što im je istekao rok trajanja zato što bočica više nije sterilna nakon što je jednom otvorena. Tada lijek postaje vrlo plodno tlo za razvoj bakterija. To se posebice odnosi na kapi za oči, jer vrškom bočice nerijetko dotaknemo oko prilikom nanošenja kapi.“

Također, i kod lijekove na recept valja biti vrlo oprezan kad je rok valjanosti u pitanju. Primjerice, tablete nitroglicerina – koje se propisuju oboljelima od angine ili srčanim bolesnicima – vrlo su osjetljive na visoku temperaturu. Zato se mora paziti da ih se ne ostavi u vrućem autu, čak niti u zatvorenom pretincu. Postoji velika vjerojatnost da će zbog vrućine postati posve neučinkovite.

Isto vrijedi i za antibiotike. Ako imate kakvu infekciju, a ostalo vam je  antibiotika od posljednjeg puta, nema načina da utvrdite jesu li još uvijek učinkoviti. Da i ne spominjemo kako antibiotike ni inače ne biste smjeli uzimati na svoju ruku i bez liječničke preporuke.

Ako niste sigurni – lijek bacite

Lijekove za koje niste sigurni, najbolje je baciti. Na taj način nećete biti u prilici pitati se biste li možda trebali uzeti lijek ili ne. Iako može biti skuplje, najsigurnije je kupiti novi lijek kad god vam zatreba.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP