Prati nas

Zdravlje

Koje lijekove smijemo koristiti i nakon isteka roka trajanja?

Sigurni smo da u vašem ormariću za lijekove imate tablu aspirina, neki antibiotik, nepotrošen sirup protiv kašlja ili kapi za oči. No je li sigurno koristiti te lijekove i kad im istekne rok trajanja? Ovisi o kojem se lijeku radi i na koji ste ga način čuvali.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Hoće li poskupiti lijekovi?
foto: Pixabay

Smiju li se lijekovi uzimati i nakon što im je prošao rok trajanja? Pa, možda biste trebali ipak pričekati prije nego posegnete za onom tabletom koja već dugo stoji u vašem ormariću s lijekovima.

Više faktora određuje je li u redu uzeti lijek nakon isteka roka trajanja: vrsta lijeka, koliko je prošlo od datuma otisnutog na ambalaži i gdje je lijek stajao, kaže David Nierenberg, šef odjela za kliničku farmakologiju i toksikologiju u medicinskom centru Dartmouth Hitchcock. „Ako uzmete lijek čiji je rok trajanja prošao prije nekoliko mjeseci ili čak godinu dana, a lijek je bio čuvan na pravilan način, mislim da nećete imati problema. No, niti jedan proizvođač lijekova neće vam to garantirati.“


Ovo je naročito točno za bezreceptne lijekove poput aspirina. Farmaceutske kompanije testiraju učinkovitost i sigurnost lijeka do određenog vremenskog perioda – uglavnom dvije godine – i to samo ako je uskladišten na pravilan način. To znači da lijek ne smije biti izložen visokoj ili niskoj temperaturi, direktnoj sunčevoj svjetlosti ili vlazi.

Tezu da lijekovi vjerojatno rade i nakon što im prođe rok trajanja, potvrđuju i neke znanstvene studije. Istraživanje koje je 2000. godine provela Administracija za hranu i lijekove SAD-a, otkrilo je da je 90 posto neiskorištenih lijekova sa zaliha američke vojske još uvijek djelotvorno iako im je rok trajanja prošao prije više godina. Ova saznanja sugeriraju da su proizvođači lijekova prilično konzervativni kad se radi o rokovima valjanosti te se postavlja pitanje bi li trebalo ponovno ispitati koliko neki lijek može stajati u skladištu ili na polici ljekarne.

Kad lijekovi ipak nisu djelotvorni

Nierenberg ipak upozorava da ono što vrijede za aspirin, nikako nije primjenjivo na sirup protiv kašlja. „Tekuće lijekove nikako ne treba uzimati nakon što im je istekao rok trajanja zato što bočica više nije sterilna nakon što je jednom otvorena. Tada lijek postaje vrlo plodno tlo za razvoj bakterija. To se posebice odnosi na kapi za oči, jer vrškom bočice nerijetko dotaknemo oko prilikom nanošenja kapi.“

Također, i kod lijekove na recept valja biti vrlo oprezan kad je rok valjanosti u pitanju. Primjerice, tablete nitroglicerina – koje se propisuju oboljelima od angine ili srčanim bolesnicima – vrlo su osjetljive na visoku temperaturu. Zato se mora paziti da ih se ne ostavi u vrućem autu, čak niti u zatvorenom pretincu. Postoji velika vjerojatnost da će zbog vrućine postati posve neučinkovite.

Isto vrijedi i za antibiotike. Ako imate kakvu infekciju, a ostalo vam je  antibiotika od posljednjeg puta, nema načina da utvrdite jesu li još uvijek učinkoviti. Da i ne spominjemo kako antibiotike ni inače ne biste smjeli uzimati na svoju ruku i bez liječničke preporuke.

Ako niste sigurni – lijek bacite

Lijekove za koje niste sigurni, najbolje je baciti. Na taj način nećete biti u prilici pitati se biste li možda trebali uzeti lijek ili ne. Iako može biti skuplje, najsigurnije je kupiti novi lijek kad god vam zatreba.

.

Zdravlje

Otkriveno je zašto je koronavirus puno opasniji za starije ljude

‘Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljudi citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Iako se ljudi bilo koje dobi mogu zaraziti virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19, stariji pacijenti su u većem riziku da razviju teži oblik bolesti ili čak umru. Novo istraživanje u kojem se uspoređuje imunološki odgovor među dobnim skupinama, moglo bi pomoći objasniti zašto je to tako, piše portal Zee News.

Istraživači su otkrili da stariji pacijenti s tom bolešću imaju nižu koncentraciju imunoloških stanica potrebnih za izbacivanje virusa iz tijela. Studija je objavljena ovog tjedna časopisu Američkog društva za mikrobiologiju mBio.


“Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljud citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus”, rekao je voditelj istraživanja, virolog dr. Gennadiy Zelinskyy iz Sveučilišne bolnice Essen u Njemačkoj.

On i njegovi kolege analizirali su uzorke krvi 30 osoba s blagim slučajevima COVID-19 kako bi promatrali kako T-stanice, potrebne za prepoznavanje i uklanjanje zaraženih stanica, reagiraju tijekom infekcije virusom SARS-CoV-2.

Starost pacijenata kretala se od srednjih dvadesetih pa do kasnih devedesetih godina. Kod svih pacijenata znanstvenici su otkrili da su akutne infekcije SARS-CoV-2 dovele do manjeg broja T-stanica u krvi pacijenata u usporedbi sa zdravim osobama. Ovo smanjenje broja T stanica je jedno od mnogih neželjenih iznenađenja od COVID-19, rekao je Zelinskyy.

Većina virusa, jednom kad uđe u tijelo, pokreće ekspanziju T-stanica imunološkog sustava. Tu spadaju T-stanice “ubojice”, koje igraju ključnu ulogu u iskorjenjivanju stanica zaraženih virusom. One proizvode citotoksične molekule koje uništavaju zaražene stanice u tijelu. Ali ako nečiji imunološki sustav proizvodi manje tih T-stanica, rekao je Zelinskyy, borba protiv virusne infekcije bit će manje uspješna.

U skupini bolesnika s COVID-19 koju su proučavali Zelinskyy i njegovi kolege, istraživači su na sličan način utvrdili da se broj CD8+ T-stanica koje proizvode citotoksične molekule kao odgovor na virus, smanjuje s povećanjem dobi, a to smanjenje je u prosjeku bilo značajno veće kod bolesnika starijih od 80.

Štoviše, “ubojite” T-stanice kod pacijenata u dobi od 80 do 96 godina stvarale su citotoksične molekule nižom učestalošću od sličnih stanica kod mlađih pacijenata. Virus SARS-CoV-2 veže se na stanice u nosu ili ustima. Odatle se može proširiti na pluća i preći na druge organe, što izaziva infekciju opasnu po život.

“Citotoksične T-stanice zaista se bore za kontrolu tijekom ove akutne faze infekcije”, rekao je Zelinskyy. Ako imunološki sustav starijeg pacijenta proizvodi manje ubojitih T-stanica, a te su stanice neadekvatno naoružane, rekao je, možda su nedostatna obrana protiv virusa SARS-CoV-2.

Virusne čestice mogu se nastaviti širiti i, kao rezultat, infekcija se pogoršava. Novi podaci sugeriraju da citotoksične T-stanice igraju ključnu ulogu u kontroli ranih infekcija, ali Zelinskyy je upozorio da je prerano da bi se znalo može li se ta veza iskoristiti za dizajn učinkovite imunoterapije koja koristi ove stanice.

U prethodnim studijama o virusnim infekcijama kod miševa, njegova je skupina otkrila da je inhibitor kontrolne točke – imunoterapija koja aktivira T-stanice ubojice i učinkovito otpušta kočnice imunološkog sustava – poboljšava kontrolu virusa, ali potencijalno može kasnije oštetiti pluća i druge organe.

Daljnje su studije potrebne, rekao je Zelinskyy, kako bi se bolje razumjeli potencijalni rizici i koristi T-stanica kao načina za kontrolu SARS-CoV-2 i drugih virusa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP