Prati nas

Zdravlje

Koje lijekove smijemo koristiti i nakon isteka roka trajanja?

Sigurni smo da u vašem ormariću za lijekove imate tablu aspirina, neki antibiotik, nepotrošen sirup protiv kašlja ili kapi za oči. No je li sigurno koristiti te lijekove i kad im istekne rok trajanja? Ovisi o kojem se lijeku radi i na koji ste ga način čuvali.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Hoće li poskupiti lijekovi?
foto: Pixabay

Smiju li se lijekovi uzimati i nakon što im je prošao rok trajanja? Pa, možda biste trebali ipak pričekati prije nego posegnete za onom tabletom koja već dugo stoji u vašem ormariću s lijekovima.

Više faktora određuje je li u redu uzeti lijek nakon isteka roka trajanja: vrsta lijeka, koliko je prošlo od datuma otisnutog na ambalaži i gdje je lijek stajao, kaže David Nierenberg, šef odjela za kliničku farmakologiju i toksikologiju u medicinskom centru Dartmouth Hitchcock. „Ako uzmete lijek čiji je rok trajanja prošao prije nekoliko mjeseci ili čak godinu dana, a lijek je bio čuvan na pravilan način, mislim da nećete imati problema. No, niti jedan proizvođač lijekova neće vam to garantirati.“


Ovo je naročito točno za bezreceptne lijekove poput aspirina. Farmaceutske kompanije testiraju učinkovitost i sigurnost lijeka do određenog vremenskog perioda – uglavnom dvije godine – i to samo ako je uskladišten na pravilan način. To znači da lijek ne smije biti izložen visokoj ili niskoj temperaturi, direktnoj sunčevoj svjetlosti ili vlazi.

Tezu da lijekovi vjerojatno rade i nakon što im prođe rok trajanja, potvrđuju i neke znanstvene studije. Istraživanje koje je 2000. godine provela Administracija za hranu i lijekove SAD-a, otkrilo je da je 90 posto neiskorištenih lijekova sa zaliha američke vojske još uvijek djelotvorno iako im je rok trajanja prošao prije više godina. Ova saznanja sugeriraju da su proizvođači lijekova prilično konzervativni kad se radi o rokovima valjanosti te se postavlja pitanje bi li trebalo ponovno ispitati koliko neki lijek može stajati u skladištu ili na polici ljekarne.

Kad lijekovi ipak nisu djelotvorni

Nierenberg ipak upozorava da ono što vrijede za aspirin, nikako nije primjenjivo na sirup protiv kašlja. „Tekuće lijekove nikako ne treba uzimati nakon što im je istekao rok trajanja zato što bočica više nije sterilna nakon što je jednom otvorena. Tada lijek postaje vrlo plodno tlo za razvoj bakterija. To se posebice odnosi na kapi za oči, jer vrškom bočice nerijetko dotaknemo oko prilikom nanošenja kapi.“

Također, i kod lijekove na recept valja biti vrlo oprezan kad je rok valjanosti u pitanju. Primjerice, tablete nitroglicerina – koje se propisuju oboljelima od angine ili srčanim bolesnicima – vrlo su osjetljive na visoku temperaturu. Zato se mora paziti da ih se ne ostavi u vrućem autu, čak niti u zatvorenom pretincu. Postoji velika vjerojatnost da će zbog vrućine postati posve neučinkovite.

Isto vrijedi i za antibiotike. Ako imate kakvu infekciju, a ostalo vam je  antibiotika od posljednjeg puta, nema načina da utvrdite jesu li još uvijek učinkoviti. Da i ne spominjemo kako antibiotike ni inače ne biste smjeli uzimati na svoju ruku i bez liječničke preporuke.

Ako niste sigurni – lijek bacite

Lijekove za koje niste sigurni, najbolje je baciti. Na taj način nećete biti u prilici pitati se biste li možda trebali uzeti lijek ili ne. Iako može biti skuplje, najsigurnije je kupiti novi lijek kad god vam zatreba.

.

Zdravlje

Je li BCG cjepivo zaštitilo zemlje bivše Jugoslavije od koronavirusa?

Američki magazin The Times ispitao je koliko ima istine u onim pretpostavkama da je BCG cjepivo protiv tuberkuloze zaslužno za to što su balkanske zemlje tako dobro prošle u epidemiji koronavirusa.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jedan dio Europe bolje je od ostatka kontinenta upoznat sa svim opasnostima koje virus nosi. U svom kratkom životu, Jugoslaviju su pogodile epidemije tuberkuloze i malih boginja, a tijekom ratova devedesetih godina, već ionako napaćene ljude, napadale su i ospice. Zbog toga se, kada je COVID-19 stigao na zapadni Balkan, regija bolje pripremila za najgori scenarij, piše ugledni list The Times.

No, u sedam država bivše Jugoslavije koje ukupno imaju 22 milijuna stanovnika zabilježeno je tek  21.145 slučajeva zaraze koronavirusom i 775 smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću.


Razloge za tako dobre rezultate Times nalazi u teoriji koja je već neko vrijeme prisutna. Naime, neki su znanstvenici uvjereni kako su zemljama bivše Jugoslavije najviše pomogle prijašnje epidemije, odnosno, odgovor na njih – dugoročno, sveopće i, u nekim državama, obvezno cijepljenje.

Stručnjaci se već godinama pitaju kako to da se čini da Bacillus Calmette-Guérin (BCG) cjepivo, jeftina imunizacija protiv tuberkuloze koja postoji gotovo stotinu godina, jača čovjekov imunitet i kad su u pitanju druge bolesti. Njihov je rad dobio novi uzlet zbog iskustava koja su imale države bivše Jugoslavije.

-“Ljudi koji su se cijepili protiv tuberkuloze imali su slabije simptome COVID-19. Ovo su samo dojmovi i još uvijek nema dovoljno dokaza da bismo mogli reći kako je to sigurno. Ali, čini se da su zemlje koje su dobro procijepljene BCG-om imale lakše iskustvo s COVID-19”, kaže vodeći srpski epidemiolog Predrag Kon.

Rezultati su svakako uvjerljivi. Velika Britanija i veći dio Europe od sveopćeg cijepljenja BCG-om su odustali 2000-ih godina, a nikad ga nisu primjenjivali u SAD-u ili Italiji. U većem dijelu Afrike, istočne Europe, Azije i Južne Amerike i dalje se rutinski procjepljuje.

Jugoslavija je insistirala na cijepljenju

Jugoslavija i države nastale nakon njezina raspada, među zemljama su koje su uporno inzistirale na visokoj procijepljenosti. Krajem Drugog svjetskog rata tuberkuloza se proširila zemljom, svake godine se zarazilo 15 posto stanovništva. Jugoslavenska vlada je 1946. započela s cijepljenjem svih vojnih regruta i svih osoba mlađih mlađe od 25 godina te onih za koje se smatralo da spadaju u rizičnu populaciju. Tri godine kasnije BCG cijepljenje je postalo obavezno za sve mlađe od 25 godina i od tada se primjenjuje.

Beograđani u ogromnim gužvama čekaju cijepljenje, 1972.

Istraživači su od 50-ih godina prošlog stoljeća znali da BCG također poboljšava opći imunitet, iako su tek nedavno počeli shvaćati zašto.

“BCG reorganizira epigenom kako bi omogućio da se određeni dijelovi imunološkog sustava izraze ili zatome. A to onda omogućuje, kada vas izazove potpuno nepovezani virus, poboljšani imunitet”, kaže za The Times Andrew DiNardo, koji je dio istraživačkog tima Medicinskog fakulteta Baylor u Teksasu koji proučava šire učinke BCG-a.

“Navedite infekciju i vjerojatno postoje dokazi da ovo cjepivo poboljšava reakciju organizma”, tvrdi DiNardo.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da zasad nema čvrstih dokaza koji bi ukazali da cjepivo doista štiti i od COVID-19. Neki znanstvenici, pak, vjeruju da cjepivo protiv tuberkuloze od drugih bolesti štiti samo kratak period, a ne cijeli život.

Nasumična kontrolirana ispitivanja učinka BCG-a na COVID-19 sada se provode u Nizozemskoj i Australiji. Rezultati se očekuju za tri do šest mjeseci. ” Vjerojatnije je da će BCG dovesti do manje ozbiljnih simptoma, iako može pružiti i djelomičnu zaštitu od prijenosa”, kaže Mihai Netea, voditelj tima sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj.

Ukidanje sloboda za opće dobro

I druga nasljeđa iz Jugoslavije pomogla su zemljama bivše države da ublaži krizu izazvanu koronavirusom u zdravstvenom sektoru. Iako njihova tijela za javno zdravstvo ne surađuju blisko, Times navodi da te države dijele kulturne i političke odlike koji su oblikovali odgovor na krizu – uglavnom centralizirani zdravstveni sustavi i vlade koje se neće ustručavati od ograničavanja građanskih sloboda za zajedničko dobro.

Srbija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija uvele su policijski sat u cijeloj zemlji, a starijima od 65 godina bilo je zabranjeno izlaziti izvan kuće.

“Mjere nisu dobro primljene u javnosti, ali uspjeli smo. I otkrili smo da sada, kada je izvanredno stanje pošlo, stariji od 65 i dalje se pridržavaju naših preporuka”, rekao je dr. Kon.

The Times podsjeća da je Crna Gora zaključala cijelu jednu općinu, Kosovo i Hrvatska zatvorili su gospodarstvo i ograničili putovanja unutar zemlje, a Slovenija je uvela obvezu nošenja maski i rukavica na svim javnim zatvorenim prostorima.

Jugoslavensko javno zdravstvo funkcionira i danas dobro

“Vidjeli smo da se brzina širenja zaraze usporila. Naše bolnice su stare i nemamo mnogo odjela za intenzivnu skrb, no imamo jedinstveni javnozdravstveni sustav koji je uglavnom u državnom vlasništvu što nam je olakšalo organizaciju”, kaže Bojana Beović, državna epidemiologinja u Sloveniji.

Cijepljenje u Ljubljani, 1972.

Komparativni podaci iz regije pokazuju povezanost između brzine zaustavljanja normalnog života i učinkovitosti takvih mjera. Sve zemlje zapadnog Balkana prekinule su školsku nastavu i rad poduzeća sredinom ožujka. Na Kosovu i Crnoj Gori mjere su uvedene i prije nego što je zabilježen prvi slučaj zaraze, pa ne čudi što te dvije države imaju najmanji broj slučajeva i smrti po glavi stanovnika. Za razliku od toga, Sjeverna Makedonija, koja je svoj prvi slučaj potvrdila 20 dana prije najave izvanrednog stanja, pretrpjela je najveću stopu smrtnosti.

Čini se da se slovenska strogost također isplatila. Zemlja je to, piše The Times, koja graniči s Italijom i više od petine njezinog stanovništva ima preko 65 godina. Virus je u početku pogodio dva staračka doma, ali 14. svibnja, šest tjedana nakon što je Slovenija pojačala pravila o maskama i domaćim putovanjima, postala je prva zemlja u Europi koja je proglasila kraj epidemije, a do danas je zabilježilo samo 1.473 slučajeva zaraze i 108 smrtnih slučajeva.

Balkanske zemlje sada su daleko ispred zapadne Europe na putu prema normalnosti. Većina tvrtki radi, a ograničenja i izvanrednih stanja se ukidaju. Pod pritiskom građana, od kojih mnogi imaju obiteljske veze na Balkanu, vlade ponovo otvaraju svoje granice. Hrvatska, koja četvrtinu svog BDP-a ostvaruje u turizmu, već je otvorena za inozemne turiste.

To brine epidemiologe koji prognoziraju drugi val epidemije najesen. Testiranje protutijela u Sloveniji sugerira da je samo 3 posto populacije imalo virus i steklo imunitet, a BCG cjepivo nije čarobni štapić, čak i ako se pokaže da je djelotvorno.

“Vjerujemo da bi to bio uglavnom ‘most’ do razvoja specifičnog cjepiva: mogli bismo biti zaštićeni dvije do tri godine, dok se novo cjepivo ne može razviti i proizvesti za cijelu populaciju”, rekao je profesor Netea.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP