Prati nas

Zdravlje

Smanjite kalorije, pazite na vitamine i minerale

Ne savjetuje se uzimanje suplemenata u kapsulama kao mjera opreza jer prevelika količina kod osoba treće životne dobi može biti štetna. Starije osobe redovito moraju provjeravati razinu vitamina D u organizmu, kao i količinu kalcija, jer su iznimno važni za zdravlje njihovih kostiju.

Objavljeno

|

Gdje kupovati zdravu hranu?
foto: Pixabay

S godinama se ne mijenja samo naš izgled, već i metabolizam koji se usporava, a tijelo gubi mišiće i koštanu masu zbog čega bi starije osobe trebale povesti računa o prilagodbi na drukčiju vrstu prehrane, javlja Hina.

Koje bi namirnice i koliku količinu hrane starije osobe svakodnevno trebale unositi u organizam više ovisi o razini njihove aktivnosti nego o životnoj dobi. Nema nekog općeg pravila, kaže dr. Ulrike Grohmann, specijalistica za prehranu osoba treće životne dobi.



Kod njih postoji opasnost od pojave neravnoteže unosa energije i hranjivih tvari zbog tjelesnih, psiholoških, socioloških i ekonomskih promjena koje obilježavaju proces starenja. Iako je učestala, ta neravnoteža, koju nazivamo i malnutricijom, u starijih osoba često izostaje kao dijagnoza i rijetko se liječi. Proces starenja uzrokuje promjene u sastavu tijela, uključujući smanjenje mišićne mase i povećanje masnog tkiva. Specifično obilježje starije životne dobi je sarkopenija ili gubitak mase skeletnih mišića, koja rezultira smanjenjem mišićne snage.

Energetski unos niži je u osoba starije dobi. Dnevne energetske potrebe smanjuju se za 10 posto u dobi od 51 do 75 godina, a nakon toga smanjuju se za još 10 posto po desetljeću. Oko pedesete tijelo godišnje počinje gubiti jedan ili dva posto mišićne mase. Kod muškarca starijeg od 65 godina bazalna metabolička stopa, odnosno količina kalorija što je tijelo troši u stanju mirovanja da bi održalo vitalne funkcije organizma, za 300 je kalorija dnevno niža od one kod dvadesetpetogodišnjaka. To je otprilike količina energije koju organizam dobije iz triju banana.

S obzirom na to da su stariji ljudi najčešće i fizički manje aktivni, dnevno im je potrebno i 600 kalorija manje, kaže Grohmann, napominjući da će osobe treće životne dobi koje nastave s istim prehrambenim navikama s vremenom dobiti na težini. Osobe koje oduvijek jedu izbalansirane obroke u starijoj životnoj dobi neće morati bitnije mijenjati svoje navike, no i oni će morati uvesti neke manje promjene. Istodobno, organizmu je potrebna jednaka količina vitamina i minerala, zbog čega bi starije osobe trebale konzumirati hranu bogatu hranjivim sastojcima, primjerice kruh od cjelovitih žitarica umjesto bijeloga kruha, podsjeća dr. Grohmann.

Starije bi osobe trebale obavljati same onoliko poslova koliko mogu. Ako kupite manju količinu namirnica, morat ćete nositi manje teške vrećice, a istodobno ćete se redovito kretati, kaže Ricarda Holtorf iz njemačke Udruge nutricionista. Onima koji imaju poteškoća sa žvakanjem Holtorf preporučuje korištenje kućanskih aparata kojima će usitniti hranu. Naravno, ne savjetuje se miksanje baš svih vrsta namirnica jer rezultat često nije baš uspješan ni okusom ni izgledom, kaže dijetetičarka Margret Morlo te podsjeća da posjet stomatologu često rješava problem sa žvakanjem hrane.

Jesu li dodaci prehrani dobra zamisao? Osobe koje se hrane uravnoteženo ne trebaju ih. Ne savjetuje se uzimanje suplemenata u kapsulama kao mjera opreza jer prevelika količina kod osoba treće životne dobi može biti štetna, upozorava Morlo te dodaje da se jedino iz krvnog testa koje će provesti liječnik može odrediti nedostaju li organizmu neki vitamini ili minerali. Dr. Grohmann dodaje: Starije osobe redovito moraju provjeravati razinu vitamina D u organizmu, kao i količinu kalcija, jer su iznimno važni za zdravlje njihovih kostiju.

Ricarda Holtorf kaže da bi starije osobe dnevno u organizam trebale unijeti oko litru do litru i pol tekućine, uključujući čaj i kavu. Napitak za čitav dan može se pripremiti ujutro, osobito kada su posrijedi zaboravne osobe. Druga je mogućnost postaviti napitke na razna mjesta u domu, kako ne bi bilo potrebe za stalnim odlascima u kuhinju, savjetuje Holtorf.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati