Prati nas

Mozaik

Danas pronađite nešto lijepo i budite mirni

Čini li vam se da život jednostavno juri i da nemate niti trenutak vremena za uživanje? Vaš užurbani život možda uopće ne bi trebao biti takav. Možete pogledati zanimljiv video o ničemu, šetati parkom, baviti se sportovima, gledati zalazak sunca, pročitati dobru knjigu, gledati zvijezde ili ptice.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako živjeti što duže?
foto: Pixabay

Svi su u žurbi i stalno zauzeti. Vi, ja, tip koji vas je presjekao u prometu, onaj iritantni lik koji vas je gurnuo u liftu. Svi imamo neke probleme koji stalno iskrsavaju i čine naše dane kompliciranijima. Svi imamo svoje trenutke tjeskobe.

Moderan svijet nikad nije bio tjeskobniji i stresniji. Unatoč modernim tehnologijama i materijalnom obilju, često se nalazimo u situaciji da nam nedostaje vremena. To je neizbježno, zar ne? Na kraju krajeva, moramo biti izvrsni u svojim poslovima, društveno aktivni, uključeni u zajednicu, moramo posjećivati najnovije i atraktivne trgovine i restorane jer od toga se sastoji dobar život, zar ne? Tko ima vremena za bilo što drugo?


Nekoliko filozofa nas podsjeća da katkad trebamo uzeti pauzu i koncentrirati se samo na disanje.

Dok većina ljudi gleda na tajkune i slavne osobe kao na ideal kojemu treba težiti, Schopenhauer nam kao uzor nudi „mudraca“. To je pojedinac koji može savladati svoje žudnje i povući se iz životnih stresova kako bi živio intelektualni život. Ponudio je i praktične savjete za nas ostale – savjetovao je ljude pod stresom da se što više izlažu umjetnosti i filozofiji kako bi se prosvijetlili. Koliko god kratka, pauza od dnevnih poslova pomoći će vam da pronađete ljepotu u svakodnevnim stvarima i reflektirate se na vlastiti život.

Epikur je bio nešto optimističniji filozof, a iznad svega je bio hedonist. Ipak, shvatio je da je sreću na kraju najlakše naći u smirenosti, umjerenosti i zadovoljstvima duše. Pisao je kako će bilo koje pretjerivanje rezultirati kasnijim nezadovoljstvom. Mnogi sljedbenici njegove škole su organizirali život u komunama kako bi istraživali njegove ideje.

Daleko na istoku, Lao Tzu, osnivač Taoizma, podsjetio nas je da „priroda ne žuri, a ipak je potpuna i dovršena“. Napustivši posao na sudu kako bi živio kao pustinjak, podsjeća nas na radosti koje proizlaze iz smirenosti. Napisao je da se „smirenom umu cijeli svemir predaje“, upućujući nas da zaustavimo naše užurbane i nervozne misli kako bi postigli iskustvo čistog bivanja. To bivanje, tvrdio je, pomaže nam da otkrijemo svoje pravo ja.

To sve lijepo zvuči, ali kako to možemo postići?

Postoje mnogi odgovori na ovo pitanje i oni se razlikuju od osobe do osobe. Mnoge jednostavne ali sjajne ideje se mogu izroditi iz užurbanog uma. Možete pogledati zanimljiv video o ničemu, šetati parkom, baviti se sportovima, gledati zalazak sunca, pročitati dobru knjigu, gledati zvijezde ili ptice. Iskoristite trenutak da se zapitate da li vam sva ta stalna užurbanost stvarno treba. Samo promišljanje može vam malo olakšati teret.

Iako ne možemo potpuno izbjeći svakodnevnu užurbanost, ovi veliki mislioci nas podsjećaju da trebamo napraviti pauzu i izgubiti se u nečemu lijepom.

.

Show

U 78. godini umro je Mustafa Nadarević, govorio je da je ljubav neobjašnjiva

Nadarević je bio jedan od najcjenjenijih glumaca s ovih prostora, a jednako je uspješan bio i u kazalištu i na filmu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jedna od najvećih zvijezda jugoslavenske kinematografije, glumac Mustafa Nadarević, preminuo je u 77. godini nakon duge i teške bolesti. Tužnu vijest je za Radio Sarajevo potvrdio njegov prijatelj, također glumac Moamer Kasumović.

Mustafa Nadarević rođen je u Banja Luci 1943. godine. Živio je i radio u mnogim gradovima bivše Jugoslavije, no najveći dio života proveo je u Zagrebu gdje je i započeo glumačku karijeru u Zagrebačkom kazalištu mladih, da bi nekoliko godina kasnije postao članom Drame Hrvatskog narodnog kazališta.


O prvoj ulozi i imenu Mustafa

U prvom razredu osnovne škole u Zagrebu, učiteljica mi je stavila trešnje na uši i bio sam Crvenkapica zato što me htjela prezentirati u razredu. Vi živite u Sarajevu i Mustafa je normalno ime. U Zagrebu je to abnormalno ime. Djeca su vikala ‘Musta otvori usta’. Došao sam baki kući plakati i onda je zamolila učiteljicu da ne piše više Mustafa nego Mujica. Nakon dva tri dana, djeca su vikala Mujica Gujica. (Novi list, 2018.)

O radnim navikama

Ja sam vrlo kasno počeo, negdje sa 36 godina, kad sam dobio kćerku, onda sam se uozbiljio. Imao sam jedan veliki problem, u meni jeste Balkan. I taj Balkan ima jednu prekrasnu krilaticu – lako ćemo. Nema lako, teško ćemo. U 36. godini sam počeo ozbiljno raditi, do tada sam bio zaljubljen u svoju ženu, dijete, svijet oko mene. Posao se mora krvavo odraditi da bi bio dobar. (Novi list, 2018.)

O ljubavi

Ljubav svake vrste, prema knjizi, prema prirodi, prema listu, prema životinji, prema čovjeku… Ljubav nije seks. Ljubav je jedna velika pažnja, nježnost, drugarstvo – neki titraj – nešto neobjašnjivo. A ovo drugo je da bi drugi došli iza nas. (N1, 2018.)

O ženskoj ljepoti

Svakom čovjeku je draže ispred sebe imati osobu iz čijih očiju isijava ljepota. I ženama je ljepše gledati nekog mladog dečka nego ćelavog starog jarca s brčićima. Obožavam žene koje nisu umjetne, danas svaka može dobro izgledati uz pomoć plastične kirurgije i šminke. Volim prirodnu ljepotu. (Globus, 2010.)

Je li za vrijeme Tita bilo bolje?

Apsolutno. Prije svega, bilo nas je dvadeset milijuna. Svaki film gledalo je nekoliko milijuna ljudi. Sad smo rascjepkani na pet, šest, četiri, sedam, osam i ne znam koliko milijuna. U Titovo vrijeme živjelo se drugačije. Školovanje je bilo besplatno, mogao si studirati što si želio, imao si socijalno osiguranje, neku socijalnu državu. Danas toga nema. (CDM.me, 2017.)

O teškoj bolesti

Svim rizičnim skupinama, pogotovo pušačima, mogu poručiti da ne budu primitivni kao ja, da se plaše doktora. Meni je doktor još kao malom djetetu bio ‘jao’, od zubara nadalje, sve je bilo strašno. Dobro je da se ide na vrijeme na preglede, jer onda je izlječivost vrlo blizu. (MojeVrijeme.hr, 2020.)

U svojoj bogatoj karijeri ostvario je mnogo zapaženih uloga poput Bogdana u “Hvarkinji”, Pometa u “Dundi Maroju” i Miletića u “Ostavci”, no mnogi će ga ponajviše pamtiti kao nenadmašnog Leona Glembaja u Vrdoljakovoj ekranizaciji Krležinog klasika “Gospoda Glembajevi”.

Osim toga, glumio je i u filmovima “Kuduz”, “Gluvi barut”, “Praznik u Sarajevu”, “Puška za uspavljivanje”, “Ničija zemlja”, „”Gori vatra”, “Nafaka” i mnogim drugima. Publiku ispred malih ekrana oduševio je ulogom Izeta Fazlinovića u seriji “Lud, zbunjen normalan” koja je snimana od 2007. do 2016. godine.

Nadarević se okušao i kao kazališni redatelj te je 1992. godine u Gavelli režirao “Let iznad kukavičjeg gnijezda”, a nakon toga i “Balkanskog špijuna”, “Zabune” i Hasanaginicu”.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP