Prati nas

Mozaik

9 iznenađujućih činjenica o modernim bakama i djedovima

Bake i djedovi su stari, nemaju posebnih interesa, samo čekaju kraj telefona da ih unuci nazovu i ne služe se kompjuterom? To za moderne bake i djedove više nije istina! Saznajte zašto su bake i djedovi sve važniji i onima koji se bave – marketingom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Uvjeti za mirovinu, kada u mirovinu?
Idemo na put (foto: BigStock)

Iako ih se ponekad još uvijek smatra tradicionalnima, nevještima u rukovanju tehnologijom i pomalo staromodnima, moderni bake i djedovi sve manje pašu uz taj opis. Susan Adcox je za portal The Spruce sastavila popis od deset neobičnih činjenica o današnjim bakama i djedovima.  Popis se, istina, odnosi ponajviše na bake i djedove iz SAD-a, no mnogima od ovih opisa lako bi se mogao naći i koji djed ili baka s ovih prostora.

1. Prosječni baka i djed to će postati na polovici svog odraslog života

Prosječna dob u kojoj pojedinci dobivaju unuke je 48, prema studiji iz 2002. godine. Ako uzmemo da odrasli život počinje s 18 godina, prosječna osoba će imati 30 odraslih godina prije nego što dobije unuke. Budući da je očekivana životna dob 78, to znači da će prosječna osoba provesti 30 godina kao djed ili baka.


2. Trećina djedova i baka misli da djecu ne treba razmaziti

U istraživanju iz 2002., 37 posto djedova i baka je izjavilo da je razmaziti djecu njihova uloga, ali gotovo isto toliko – 30 posto – izajvilo je da nitko ne bi trebao razmaziti djecu. Ostali ispitanici rekli su da ih trebaju razmaziti roditelji ili svi zajedno.

3. Svako deseto dijete živi s djedom i bakom

Ova brojka iz zavoda za statistiku SAD-a uključuje kućanstva u kojima djed i/ili baka odgajaju unuke kao i višegeneracijska kućanstva u kojima žive djedovi i bake, roditelji i djeca). Ovakva kućanstva najčešće uključuju barem dvoje unučadi, a mnoga uključuju više.

4. Djed i baka ne sjede pored telefona

Koliko god željeli čuti svoje unuke, većina baka i djedova je prezauzeta i aktivna da bi samo sjedili po cijele dane i očekivali telefonski poziv, pokazao je istraživanje. Štoviše, najbolji način da ih dobijete je da ih nazovete na mobitel. Osim što imaju vlastite interese, velika većina njih još uvijek ima i posao. Tri četvrtine osoba između 45 i 64 godina je zaposleno, barem u Americi.

5. Bake i djedovi troše na unuke više no ikad

Mnogi bake i djedovi posvjedočit će da nikada nisu dobili poklon od svojih baka i djedova, iako su s njima bili u dobrim odnosima. No moderni bake i djedovi su prilično darežljivi kad su njihovi unuci u pitanju. Od 1999. do 2009. godine potrošnja u demografskoj grupi 55+ koja se odnosi na igračke i opremu za djecu, porasla je za 71 posto, ustanovila je studija MetLife. Također, utrostručila se potrošnja vezana uz opremu za školu i instrukcije.

6. Bake su brojnije od djedova, no to bi se moglo promijeniti

Odnos baka i djedova je 124 prema 100, zato što žene žive dulje. No očekuje se da će se taj omjer promijeniti do 2020. godine. Neki očekuju i da će se broj izjednačiti. Istovremeno, sve je više djedova aktivno uključeno u život svojih unuka.

7. Unuci često bake i djedove smatraju konzervativnima

Bake i djedove često se smatra manje tolerantnima prema drugim nacijama, kulturama i vjerovanjima nego pripadnike mlađih generacija, pokazalo je istraživanje Pew Reasearch centra. Možda je to zato što je ta generacija manje raznolika od nekih mlađih segmenata društva.

8. Oko 15 posto baka i djedova brine za svoje unuke dok su roditelji na poslu

Ovo uključuje one bake i djedove koji žele brinuti o unucima i one koji brinu o unucima zbog visoke cijene vrtića. Neki bake i djedovi su i jedini skrbnici svojim unucima, dok su u drugim slučajevima samo dio mreže ljudi uključenih u skrb o djeci.

9. Moderni bake i djedovi su – moderni

Prema portalu Grandparenst.com, 75 posto baki i djedova služi se internetom, a taj postotak konstantno raste. Međutim, samo deset posto baki i djedova na sebi ima tetovažu. Podataka o tome da li se taj broj smanjuje ili raste, nema.

.

Mozaik

Provedite Svjetski dan zaštite životinja u zoološkom vrtu

‘Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Zoo vrtu na tome sustavno radimo.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Budućnost divljih životinjskih vrsta najviše ovisi o čovjeku! Poručeno je to iz Zoološkog vrta grada Zagreba uoči Svjetskog dana zaštite životinja. Na taj dan, u nedjelju od 10.30 do 15 sati, posjetitelji Vrta moći će doznati kako se zoološki vrtovi brinu za budućnost životinjskog svijeta. Na nekoliko će mjesta biti postavljeni edukativni kutci o raznim vrstama životinja – od beskralješnjaka do sisavaca.

U Zoološkom vrtu grada Zagreba trenutačno su 372 vrste životinja. Među njima je čak 76 ugroženih vrsta – od onih osjetljivih preko ugroženih i kritično ugroženih do vrsta izumrlih u prirodi. Oznaku osjetljive vrste prema Crvenoj knjizi IUCN-a imaju, među ostalima, divovski mravojed i južnoamerički nizinski tapir, a u Zagrebu se mogu vidjeti i dvije vrste koje danas žive još jedino u zoološkim vrtovima – sabljorogi oriks i sokorska gugutka. Ugrožene vrste uključene su u uzgojne programe. Zahvaljujući njima omogućuje se reintrodukcija, tj. povratak u prirodu nekih vrsta životinja.


“Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Vrtu na tome sustavno radimo – educiramo posjetitelje, posvećeni smo uzgoju ugroženih vrsta životinja, oporavljamo u prirodi ozlijeđene životinje i uključeni smo u projekte zaštite ugroženih vrsta životinja u Hrvatskoj”, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Timaritelj Antonio Felix s kapibarama (foto: ZG Zoo)

U brizi za životinje koje žive u Vrtu, surađuju veterinari, zoolozi, nutricionisti i timaritelji. Timaritelji životinje svakodnevno hrane, timare, nadziru njihovo opće stanje i zdravlje te njihove nastambe održavaju čistima i urednima. Timaritelji također životinjama obogaćuju životni prostor te ih pripremaju za situacije poput prijevoza i veterinarskih pregleda. Neki od njih rade sa životinjama od kojih se nekim ljudima ledi krv u žilama, a neki timaritelji ulaze u terarije u kojima je temperatura čak 50 stupnjeva. Timariteljima, kako kažu, ništa od toga nije teško. Dodaju da se taj posao ne može raditi ako ga se istinski ne voli.

Kako bi građani bolje upoznali vrijednost njihova rada, u nedjelju će biti organizirana dva obilaska Vrta tijekom kojih će moći upoznati timaritelje te životinje o kojima se oni brinu. Naime, taj se dan obilježava i Međunarodni dan timaritelja.

Timariteljica Renata Antoljak s legvanom (foto: ZG Zoo)

I dok timaritelji rade s raznim egzotičnim vrstama životinja, u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba imaju pune ruke posla s onima koje žive u Hrvatskoj. Prošle je godine u oporavilištu zaprimljeno 930 životinja među kojima trećina pripada strogo zaštićenim vrstama. Među njima najviše je bilo ptića i šišmiša.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP