Prati nas

Zdravlje

Zašto nas boli kod promjene vremena

Dokazano je da nevrijeme popraćeno grmljavinom povećava rizik od glavobolje za 31% i rizik od migrene kod hroničnih bolesnika za 28% Sigurno poznajete nekoga tko prema bolovima u križima ili glavi može predvidjeti kakvo će vrijeme biti. .Zašto vremenske prilike ima takav utjecaj na naše tijelo?

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako se riješiti bolova u leđima?
foto: BigStock

„Bole me križa, sigurno će padati kiša!“, sigurno ste nekad čuli da netko daje vremensku prognozu vodeći se bolovima u svojem tijelu. Možda čak i sami možete predvidjeti kakvo će vrijeme biti s obzirom na to kako se osjećate. Imaju li doista vremenske prilike toliko utjecaja na naše tijelo?

Svi poznajemo ponekog meteoropata, osobu koja promjene vremena snažno osjeća. Postoji i čitava grana znanosti koja se bavi proučavanjem utjecaja vremenskih prilika na ljude, životinje i biljke – biometerologija. Znanost još nije dala definitivan odgovor zašto vrijeme tako djeluje, ali postoji nekoliko teorija.


Doktor Robert Newlin Jamison, profesor psihologije boli i anesteziologije sa Sveučilišta Harvard, proučavao je učinke vremena na kronične bolesnike. „Jedna od teorija tiče se promjene atmosferskog pritiska koji kad je visok ne dopušta tkivima širenje. Kako obično prije pogoršanja vremena pritisak padne, tkiva se šire i vrše pritisak na zglobove. Radi se o vrlo malim razlikama, no netko tko ima problema s artritisom i sličnim stanjima, to može osjetiti“, kaže Jamison.

Druga teorija tiče se živaca koji mogu postati posebno osjetljivi ako osoba pati od upala ili ima ozljede ili ožiljke. „Kad se tkiva uslijed niskog atmosferskog pritiska prošire ili uslijed visokog sažmu, vrlo osjetljivi živci to mogu registrirati što se pak može manifestirati kao bol. Zato ljudi kažu da ih boli na mjestima gdje su npr. slomili nogu ili imali neku drugu vrstu ozljede.“

Uz to, vlažno i hladno vrijeme može dodatno pogoršati bol zatezanjem mišića i ligamenata.

Grmljavinsko nevrijeme

Studija Sveučilišta u Cincinnatiju, pokazala je da nevrijeme popraćeno grmljavinom povećava rizik od glavobolje za 31% i rizik od migrene kod kroničnih bolesnika za 28%.

Smog

Znanstvenici sa John Hopkins Universityja povezali izloženost smogu s povećanim rizikom od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti. Naime, kad udišete čestice onečišćenja, one vrše pritisak na pluća koja tada mogu povećati pritisak na srce.

Magla

S druge strane, a razliku od smoga, magla može ček i pogodovati osobama s problemima dišnog sustava. Doktor Raymond Casciari, iz St. Joseph bolnice u Kaliforniji, kaže da magla čisti sitne čestice onečišćenja u zraku te tako može biti korista osobama koje pate od respiratornih bolesti.

Oluje

Prema istraživanju Sveučilišta u Barceloni, oluje donose nagli pad atmosferskog tlaka te mogu kod nekih osoba povećati rizik od depresije ili razdražljivosti.

Hladnoća

Hladnoća posebno smeta osobama s reumatoidnim artritisom koje često imaju bolove u zglobovima tijekom hladnog vremena. “Moji se pacijenti na bol više žale tijekom vlažnog i hladnog vremena nego kada je sunčano i toplo”, kaže reumatolog Nathan Wei, direktor Centra za liječenje artritisa u Fredericku. “Ono što može pomoći je vježbanje u zatvorenoj teretani ili plivanje u toplom bazenu.“

.

Zdravlje

Virologinja Ana Gligić: ‘Drugog vala neće biti. Hrvatska je sretna jer ima Alemku Markotić’

Ugledna virologinja, doktorica Ana Gligić, koja je 1972. bila na čelu tima koji je suzbio velike boginje, rekla je da je koronavirus sada već toliko oslabio da sumnja da će biti drugog vala epidemije.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Poznata beogradska virologinja, doktorica Ana Gligić, koja je davne 1972. bila na čelu tima koji je u Jugoslaviji uspio izolirati virus velikih boginja, iznijela je svoje predviđanje u vezi nastavka pandemije. Doktorica Gligić je kazala već ranije da će epidemije koronavirusa širom svijeta početi slabjeti od u svibnju.

“Virus je definitivno oslabio. Do toga je došlo pasažiranjem kroz čovjeka, kao i zbog mjera koje su poduzete da se on ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Čovjek nije supstrat na kojem virus može opstati”, kazala je Gligić za Slobodnu Dalmaciju i dodala: “Volim reći da su ljudi virusu slijepa ulica.”


Gligić dodaje da je virus već sada toliko slab da 50 posto onih i koji se zaraze više neće imati nikakve simptome. Osim, naravno, onih slabijeg imuniteta.

Dr. Gligić uvjerena je da drugog vala epidemije na našim prostorima neće biti. Ističe da se mogu pojaviti tzv. džepovi, odnosno manja žarišta poput onog na Braču. Pribojava se toga i u Srbiji zbog posljedica prosvjeda koji se ondje odvijaju.

“To su džepovi, žarišta, zato ih i nazivamo prirodno-žarišnim infekcijama i nikada ne znate gdje se još mogu pojaviti, ali to više nije epidemija, pogotovo ne na razini koju smo imali u ožujku. Takva žarišta treba u početku prepoznati i sanirati da se ne bi počela širiti. Već u lipnju moći će se slobodno putovati, a nadam se da će biti još više turizma i putovanja u srpnju i kolovozu”, dodaje Gligić.

Ugledna virologinja upozorava da bi problem mogla stvoriti sezona gripe. “Pojedinačni slučajevi mogu biti zahtjevni samo ako se poklope sa sezonom gripe. Imate naravno takve koji opet dođu. Slično je s mišjom groznicom ili zapadnonilskom groznicom. One nisu svake godine epidemične, ali su prisutne. No i ako se to dogodi, neće biti sadašnjih brojki oboljelih po bolnicama”, kaže Gligić.

Što se cjepiva tiče, ono neće doći još barem 16 mjeseci, smatra Gligić. “Nije isključeno da nakon što konačno dobijemo cjepivo za 16 mjeseci, virus opet doživi mutaciju pa nam za dvije godine bude potrebno novo”, kaže Gligić.

Znanstvenica odaje puno priznanje kolegama s Klinike “Fran Mihaljević” u Zagrebu jer im upravo pošlo za rukom izolirati virus.

“Veliki je to uspjeh bez obzira koliko sam postupak bio lagan ili težak. Nemam informaciju je li im to ussjelo sa ili bez razine zaštite 4. ili 5. stupnja, odnosno je li sve rađeno u uvjetima komore pod tlakom iz koje je izvučen zrak kako se ne bi dovelo u opasnost osoblje. To u Srbiji još nisu uradili ili barem objavili, iako imaju slične uvjete. Dr. Alemke Markotić sjećam se iz vremena kada je učila kod mene na Institutu ‘Torlak’ u Beogradu, ali i s terena u Sarajevu i BiH kada je 1989. godina izbila epidemija mišje groznice. Tada se ona priključila jednom američkom timu, a ja sam bila glavni istraživač na projektu s jugoslavenske strane. Tu je bila i jedna kolegica iz Slovenije. Sretali smo i kasnije puno puta, na kongresima u Kini, Južnoj Koreji, a Helsinki je bio posljednji put kada smo se srele. Vrlo stručna, vrijedna i otvorena osoba i jako mi se sviđa kao čovjek. Hrvatska može biti sretna što ju je imala u ovoj epidemiji”, kaže dr. Ana Gligić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP