Prati nas

Nema predaje

Prosvjedovali smo s umirovljenicima i ovo smo snimili

Prosvjed umirovljenika ‘Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti’ u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, održan je u pet hrvatskih gradova. Središnji prosvjed počeo je u podne u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića, a prosvjedovalo se i u Puli, Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu te u Zadru. 

Objavljeno

|

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Prosvjed umirovljenika “Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti” u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, održan je u pet hrvatskih gradova. Središnji prosvjed počeo je u podne u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića, a prosvjedovalo se i u Puli, Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu. Donosimo vam galeriju fotografija snimljenu u Zagrebu. Prosvjed je organizirao Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH), no, suprotno očekivanjima, bez Matice umirovljenika Hrvatske (MUH).

Zašto je Matica umirovljenika izdala prosvjed?

Prema riječima predsjednice SUH-a Jasne Petrović, upravo se očekivalo da će Matica organizirati prosvjede u Rijeci i Varaždinu, s obzirom na brojnost tamošnjeg članstva. „Matica je iskočila u zadnjem trenutku. Saznala sam to kad sam gostovala na javnoj televiziji. Poslije sam pokušavala doznati o čemu se radi pa su mi rekli da smo postavili prevelike zahtjeve prema vladi. Skoro sam doživjela infarkt u emisiji uživo“, priča Petrović za MojeVrijeme.hr. (Tekst se nastavlja ispod galerije.)


 

 

Ipak, umirovljenici, njih više od tisuću, su danas s glavnog zagrebačkog trga poručili da traže 19 posto veće mirovine  umirovljenima nakon 1. siječnja 1999. s ponovnim obračunom do danas. Traže i povećanje aktualne mirovine za 14 posto od 1. siječna 2018., kao i uvođenje minimalne mirovine u visini od najmanje 50 posto bruto minimalne plaće te uvođenje nacionalne mirovine.

Ono čemu se glasno protivi SUH jest vraćanje zdravstvene riznice u državni proračun i poskupljenje dopunskog osiguranja. Zato traže pravo na suodlučivanje pokretanjem redovitog rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

Zagrebački umirovljenici poručili da su gladni, a kupuju se zrakoplovi

Prosvjedom kojem na ruku nije išla kiša dominirali su transparenti na kojima je pisalo “Za više radničke mirovine, a ne povlaštene”, “Ustaj treća dob, kopaju nam grob”, “Mi smo izgradili, vi ste opljačkali”, “Siromaštvo je najgori oblik nasilja” i “Umirovljenici neće mirovati”.

„Umirovljenici, koji čine ukupno četvrtinu stanovništva, su obespravljeni, osiromašeni i poniženi.Vlast tvrdi da su naši zahtjevi pretjerani i nerealni i da smo dobili 2,1 posto povećanja mirovina, što je najviše u posljednjih osam godina. Imamo socijalno autističnu Vladu, vidjet ćemo koliko će potrajati“, poručila je nadahnuto s pozornice Petrović i dodala:“Dajte prvo gladnima, žednima i ozeblima, budite milosrdni, jer u suprotnom nećete dugo trajati, pojest će vas vaša pohlepa i socijalna indiferentnost.”

Upozorila je kako ima novca za kupnju borbenih zrakoplova i limuzina sa zatamnjenim staklima, ali ne i za povećanje mirovina, kao i da imamo sve više bogatih i siromašnih građana.

Drugi čovjek SUH-a, Milan Tomičić, pak kaže da je da povećanje od 2,1 posto prosječne mirovine (2316 kuna) samo 47 kuna. „To je ponižavajuće, tim više jer 57 posto umirovljenika ima ispodprosječnu mirovinu, a gotovo njih 83.000 ima mirovinu nižu od 1000 kuna“, misli Tomičić.

Splićani zatražili dom za nemoćne

I u Splitu se okupilo na zapadnoj obali Rive oko 1000 prosvjednika s transparentima“Kriminal u temelju RH,” “50 posto mirovina ispod granice siromaštva”, “Prosječna mirovina – 37 posto prosječne plaće” i “Mladi iz zemlje, stari u zemlju”.

Od gradonačelnika Andre Krstulovića Opare su zatražili da najmanje jednom godišnje primi predstavnike umirovljeničkih udruga i održavanje tematske sjednice Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati o problemima umirovljenika i građana treće životne dobi, kojih u Splitu ima više od 50.000. Uz to, traži se posebna služba za građane 65+ generacija te da se već u ovom mandatu Gradske uprave planira izgradnja jednog ili dva doma za stare i nemoćne osobe. Uz to, traže otvaranje dnevnih boravaka u Splitu s dva dnevna obroka za stare i nemoćne te da Grad Split pokrene inicijativu za izgradnju hospicija i za žurno osnivanje Zavoda za gerontologiju i palijativno zbrinjavanje.

Pula traži socijalnu pravdu

U Puli se okupilo petstotinjak prosvjednika na Trgu Portarata u Puli, gdje je predsjednica pulske podružnice SUH-a Mirjana Dika Dužman ustvrdila kako se položaj umirovljenika u Hrvatskoj nije poboljšao ni za milimetar, stoga je zatražila poduzimanje konkretnih mjera na poboljšanju njihova standarda.

Predsjednik istarskog SSSH-a Slobodan Kapor upitao se gdje je nestala briga za ostvarivanje načela socijalne pravde kao jednog od ustavnih načela i gdje je država kakvu je obećala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u noći izborne pobjede, kada je obećala da će Hrvatska biti jedna od najrazvijenijih zemalja EU-a.

Osijek protiv poticanja umirovljenje

U Osijeku se prosvjedovalo na Trgu slobode.  Predsjednik županijskog povjereništva SUH-a Mato Obradović podjetio je da su se 90-ih godina ljudima davale “poticajne mirovine”, ustvrdivši kako je tada u mirovinu otišlo oko 600.000 ljudi pa je normalno da danas ima previše umirovljenika.

Obradović problematičnim drži i podatak o oko 180.000 korisnika povlaštenih mirovina, koji su se, “izdignuli iznad hrvatskog društva” iako Ustav svim građanima jamči istu kvalitetu života.

Slavonski brod: Umirovljenici se griju u trgovačkim centrima

400 slavonskobrodskih umirovljenika je prosvjedovalo na središnjem gradskom trgu. “Prosvjedujemo jer nas nitko ne uvažava. Mirovine u Brodsko-posavskoj županiji su najniže u cijeloj Hrvatskoj. Prije dvije i pol godine kroz tri vlade i četiri ministra tražili smo dijalog, ali se nitko nije odazvao na zaustavljanje nazadovanja položaja umirovljenika”, rekao je predsjednik podružnice SUH-a u Brodsko-posavskoj županiji Stjepan Rakitić.

Položaj umirovljenika u Slavonskom Brodu najbolje opisuje to što tijekom zime stotinjak umirovljenika vrijeme provodi u trgovačkim centrima kako bi se ugrijali ili uštedjeli na grijanju kod kuće, dodao je Rakitić.

Organizatori su zadovoljni

“U pratnji Zlih bubnjara predali smo vladi naše zahtjeve i rečeno nam je da će se pregovarati. Vrijeme nam nije išlo na ruku, stariji ljudi ne izlaze na ovakvo vrijeme, ali došlo je oko 2.000 ljudi”, procjenjuje Petrović. Zadarski prosvjed zbog tehničkih razloga je odgođen.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Mozaik

A zašto, zapravo, umirovljenike ne pustimo da rade, ako to žele?

Bilo bilo bi normalno pustiti one koji žele raditi da rade i da uplaćuju doprinose i poreze kako bi svima drugima, uključujući i onima koji žele uživati u miru mirovine, bilo bolje.

Objavljeno

|

Svaki put kada se netko zauzme da se umirovljenicima, umjesto sadašnja 4 radna sata, omogući rad na puno radno vrijeme uz zadržavanje mirovine, pokrene se lavina negativnih komentara.

U raspravu se podmeće i niz lažnih argumenata, poput: “Trebalo bi se boriti za veće mirovine, a ne za rad u mirovini.” Kao da jedno isključuje drugo pa se po toj izvitoperenoj logici borba za pravo na rad tumači kao borba protiv mirovina dostatnih za život. U nastavku smo se pozabavili najčešćim zabludama kada se govori o ovoj temi.


“Stari će oteti posao mladima”

Iako je tržište rada već gotovo godinu dana (na pola radnog vremena) otvoreno umirovljenicima, pokazalo se da su se na njega vratili tek malobrojni. Naime, zadnjeg dana 2018. godine radilo je 5.138 umirovljenika, dok ih je 21. rujna bilo 13.829. Iz toga možemo zaključiti da je mirovinska reforma zaslužna za svega 8.891 umirovljenika na rad u okvirima zakonski dopuštenoga.

Ilustracije radi kažimo da je krajem rujna Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćivao 1.240.266 mirovina pa ispada da je mirovinska reforma na rad potaknula svega 0.7% primatelja hrvatskih mirovina. S obzirom na iznesene brojke i činjenicu da hrvatski poslodavci ističu koliko im je teško otvorena radna mjesta popuniti kvalitetnim radnicima, priča o umirovljenicima koji ugrožavaju potencijalne mlade radnike jednostavno je – šuplja.

“Starima treba zabraniti rad, jer nam se mladi iseljavaju”

Još jedna zabluda. Istraživanje koje je provedeno na novim iseljenicima u Njemačku pokazali su da novac i posao nisu priroritet. “Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za iseljavanje”, kazao je dr. Tado Jurić koji je ispitao 1.200 iseljenika. Čak 55% ispitanika je imalo posao prije iseljavanja.

“Stari su potrošeni”

“Stari nemaju ništa za ponuditi i trebaju se maknuti da mladi imaju mjesta.” Ovo je samo jedan od mora sličnih komentara koji otvoreno diskriminiraju prema dobi. Kada stariji diskriminiraju starije, onda to nazivamo internaliziranim ageizmom. Osim toga, tvrdilo se da su stariji ljudi bolesni i iscrpljeni radnim vijekom te da se ne mogu nositi s fizičkim zahtjevima novih poslova.

Za očekivati je da takve komentare, iz vlastite vizure, daju ljudi koji su zaista teško fizički radili i koji objektivno ne mogu više raditi. No postoje i drugačiji umirovljenici kao što je i ponuda poslova puno šira od teškog manualnog rada. U mirovini su i brojni intelektualni radnici, profesori, znanstvenici, umjetnici, arhitekti, liječnici, novinari i inženjeri čije iskustvo je nezamjenjivo i koji svojim radom mogu i dalje pridonositi društvu. Jednostavno, bilo bi ih se glupo odreći.

Upravo njih pronalazimo u podacima da je 2018. godine najviše zaposlenih umirovljenika bilo u znanstvenim, stručnim i tehničkim djelatnostima. Najmanje je umirovljenika radilo u građevinarstvu i turizmu. U 2019. godini zamjetan je porast oglasa kojim se traže zaštitari i čuvari, što je idealna niša za umirovljene policajce i vojnike.

foto: Pixabay

“Stari će zatrpati državne službe”

Neće. Postoje propisi prema kojima se umirovljuju osobe u državnim i javnim službama. S druge strane postoji privatni sektor koji nije podložan tim propisima. Sjetite se slučaja uglednog neurokirurga Josipa Paladina kojega se javna ustanova odrekla zbog njegove dobi za umirovljenje. U isto vrijeme, privatne bolnice i klinike otimale su se za njegove stručne ruke. Zašto bi itko morao birati između punog radnog vremena i mirovine koju je zaradio?

“U normalnim državama umirovljenici idu na krstarenja”

Zapravo, u normalnim državama umirovljenici velikim dijelom rade da bi išli na krstarenja. Osim ako nisu radili u izdašno plaćenim branšama pa sada imaju zavidnu štednju i skupo plaćena mirovinska osiguranja.

Prema podacima njemačkog Ministarstva rada 2016. godine u Njemačkoj je radilo čak 943.000 umirovljenika. Taj je broj od tada samo rastao pa njemački mediji javljaju da u toj zemlji više od 3 milijuna umirovljenika obavlja povremene takozvane mini-poslove na kojima mogu mjesečno zaraditi do 450 eura bez oporezivanja.

Nizozemski think tank Netspar u svojem istraživanju “Rad poslije umirovljenja” iz 2016. godine navodi da različiti narodi različito poimaju rad u mirovini. Istraživanje je obuhvatilo 16 zemalja, a među njima, nažalost, nije Hrvatska. “Dok je rad u mirovini nešto neuobičajeno u Španjolskoj (3%), Sloveniji (3%), Poljskoj (5%) i Francuskoj (5%), relativno je čest među umirovljenicima Estonije (22%), Švedske (21%), Švicarske (20%) i Danske (14%)”, navodi Netspar.

I Sjedinjene Države bilježe sve više onih koji žele raditi nakon 70. rođendana. Prema službenim podacima, njihov se broj u posljednjih 20 godina podigao s manje od 10% na gotovo 15%.

foto: PAnnie Gray/Unsplash

“Ne želim umrijeti na poslu”

Često govorimo kako su gimnasticiranje, boravak u prirodi, čitanje i rješavanje križaljki ključni za održavanje fizičkog i psihičkog zdravlja u starosti. No jednako je dobar i rad u poticajnoj okolini. Često tako čujemo od ljudi koji su umirovljeni kako se osjećaju isključenima iz društva i nepotrebnima, zatvaraju se u kuću i stare suprotno od onoga što bismo nazvali aktivnim starenjem.

Čak i neki povremeni posao vraća im smisao, održava društvene kontakte i blagotvorno djeluje na zdravlje. Istraživanje koje je provedeno na Sveučilištu Oregon pokazalo je da rad nakon 65. rođendana može produžiti život za više od desetljeća, dok samo jedna godina rada nakon 65. rođendana može smanjiti rizik od smrtnosti za čak 11%.

Znate li da ni među umirovljenicima nema pravice?

Hrvatski ratni vojni invalid koji je invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvario prema posebnom zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja od 1.1. 2019. godine, može raditi uz invalidsku mirovinu na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine (mirovinski faktor 0,6667, odnosno smanjenje mirovine za oko 1/3). Uz to, umirovljeni vojni i policijski službenici mogu birati puno radno vrijeme s pola mirovine ili pola radnog vremena s punom mirovinom.

S druge strane, korisnicima obiteljske mirovine, a zapravo socijalno ugroženim ženama, nije dana nikakva mogućnost zaposlenja bez obustave isplate mirovine. Protiv ovih nepravdi se zahtjevom za ocjenom ustavnosti pobunio i Sindikat umirovljenika Hrvatske.

Glasni su oni koji ne žele raditi, iako ih nitko na to ne tjera

Uz sve navedeno, jasno je da protivnici rada u mirovini nemaju argument te da svoje neutemeljene stavove pokušavaju nametnuti neistomišljenicima. A zapravo, bilo bi normalno pustiti one koji žele raditi da rade. Pri čemu bi trebalo težiti tomu da rade zato što žele, a ne zato što moraju. I da tako uplaćuju doprinose i poreze kako bi svima drugima, uključujući i one koji opravdano žele uživati u miru mirovine, bilo bolje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP