Prati nas

Nema predaje

Prosvjedovali smo s umirovljenicima i ovo smo snimili

Prosvjed umirovljenika ‘Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti’ u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, održan je u pet hrvatskih gradova. Središnji prosvjed počeo je u podne u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića, a prosvjedovalo se i u Puli, Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu te u Zadru. 

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Prosvjed umirovljenika “Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti” u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, održan je u pet hrvatskih gradova. Središnji prosvjed počeo je u podne u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića, a prosvjedovalo se i u Puli, Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu. Donosimo vam galeriju fotografija snimljenu u Zagrebu. Prosvjed je organizirao Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH), no, suprotno očekivanjima, bez Matice umirovljenika Hrvatske (MUH).

Zašto je Matica umirovljenika izdala prosvjed?

Prema riječima predsjednice SUH-a Jasne Petrović, upravo se očekivalo da će Matica organizirati prosvjede u Rijeci i Varaždinu, s obzirom na brojnost tamošnjeg članstva. „Matica je iskočila u zadnjem trenutku. Saznala sam to kad sam gostovala na javnoj televiziji. Poslije sam pokušavala doznati o čemu se radi pa su mi rekli da smo postavili prevelike zahtjeve prema vladi. Skoro sam doživjela infarkt u emisiji uživo“, priča Petrović za MojeVrijeme.hr. (Tekst se nastavlja ispod galerije.)


 

 

Ipak, umirovljenici, njih više od tisuću, su danas s glavnog zagrebačkog trga poručili da traže 19 posto veće mirovine  umirovljenima nakon 1. siječnja 1999. s ponovnim obračunom do danas. Traže i povećanje aktualne mirovine za 14 posto od 1. siječna 2018., kao i uvođenje minimalne mirovine u visini od najmanje 50 posto bruto minimalne plaće te uvođenje nacionalne mirovine.

Ono čemu se glasno protivi SUH jest vraćanje zdravstvene riznice u državni proračun i poskupljenje dopunskog osiguranja. Zato traže pravo na suodlučivanje pokretanjem redovitog rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

Zagrebački umirovljenici poručili da su gladni, a kupuju se zrakoplovi

Prosvjedom kojem na ruku nije išla kiša dominirali su transparenti na kojima je pisalo “Za više radničke mirovine, a ne povlaštene”, “Ustaj treća dob, kopaju nam grob”, “Mi smo izgradili, vi ste opljačkali”, “Siromaštvo je najgori oblik nasilja” i “Umirovljenici neće mirovati”.

„Umirovljenici, koji čine ukupno četvrtinu stanovništva, su obespravljeni, osiromašeni i poniženi.Vlast tvrdi da su naši zahtjevi pretjerani i nerealni i da smo dobili 2,1 posto povećanja mirovina, što je najviše u posljednjih osam godina. Imamo socijalno autističnu Vladu, vidjet ćemo koliko će potrajati“, poručila je nadahnuto s pozornice Petrović i dodala:“Dajte prvo gladnima, žednima i ozeblima, budite milosrdni, jer u suprotnom nećete dugo trajati, pojest će vas vaša pohlepa i socijalna indiferentnost.”

Upozorila je kako ima novca za kupnju borbenih zrakoplova i limuzina sa zatamnjenim staklima, ali ne i za povećanje mirovina, kao i da imamo sve više bogatih i siromašnih građana.

Drugi čovjek SUH-a, Milan Tomičić, pak kaže da je da povećanje od 2,1 posto prosječne mirovine (2316 kuna) samo 47 kuna. „To je ponižavajuće, tim više jer 57 posto umirovljenika ima ispodprosječnu mirovinu, a gotovo njih 83.000 ima mirovinu nižu od 1000 kuna“, misli Tomičić.

Splićani zatražili dom za nemoćne

I u Splitu se okupilo na zapadnoj obali Rive oko 1000 prosvjednika s transparentima“Kriminal u temelju RH,” “50 posto mirovina ispod granice siromaštva”, “Prosječna mirovina – 37 posto prosječne plaće” i “Mladi iz zemlje, stari u zemlju”.

Od gradonačelnika Andre Krstulovića Opare su zatražili da najmanje jednom godišnje primi predstavnike umirovljeničkih udruga i održavanje tematske sjednice Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati o problemima umirovljenika i građana treće životne dobi, kojih u Splitu ima više od 50.000. Uz to, traži se posebna služba za građane 65+ generacija te da se već u ovom mandatu Gradske uprave planira izgradnja jednog ili dva doma za stare i nemoćne osobe. Uz to, traže otvaranje dnevnih boravaka u Splitu s dva dnevna obroka za stare i nemoćne te da Grad Split pokrene inicijativu za izgradnju hospicija i za žurno osnivanje Zavoda za gerontologiju i palijativno zbrinjavanje.

Pula traži socijalnu pravdu

U Puli se okupilo petstotinjak prosvjednika na Trgu Portarata u Puli, gdje je predsjednica pulske podružnice SUH-a Mirjana Dika Dužman ustvrdila kako se položaj umirovljenika u Hrvatskoj nije poboljšao ni za milimetar, stoga je zatražila poduzimanje konkretnih mjera na poboljšanju njihova standarda.

Predsjednik istarskog SSSH-a Slobodan Kapor upitao se gdje je nestala briga za ostvarivanje načela socijalne pravde kao jednog od ustavnih načela i gdje je država kakvu je obećala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u noći izborne pobjede, kada je obećala da će Hrvatska biti jedna od najrazvijenijih zemalja EU-a.

Osijek protiv poticanja umirovljenje

U Osijeku se prosvjedovalo na Trgu slobode.  Predsjednik županijskog povjereništva SUH-a Mato Obradović podjetio je da su se 90-ih godina ljudima davale “poticajne mirovine”, ustvrdivši kako je tada u mirovinu otišlo oko 600.000 ljudi pa je normalno da danas ima previše umirovljenika.

Obradović problematičnim drži i podatak o oko 180.000 korisnika povlaštenih mirovina, koji su se, “izdignuli iznad hrvatskog društva” iako Ustav svim građanima jamči istu kvalitetu života.

Slavonski brod: Umirovljenici se griju u trgovačkim centrima

400 slavonskobrodskih umirovljenika je prosvjedovalo na središnjem gradskom trgu. “Prosvjedujemo jer nas nitko ne uvažava. Mirovine u Brodsko-posavskoj županiji su najniže u cijeloj Hrvatskoj. Prije dvije i pol godine kroz tri vlade i četiri ministra tražili smo dijalog, ali se nitko nije odazvao na zaustavljanje nazadovanja položaja umirovljenika”, rekao je predsjednik podružnice SUH-a u Brodsko-posavskoj županiji Stjepan Rakitić.

Položaj umirovljenika u Slavonskom Brodu najbolje opisuje to što tijekom zime stotinjak umirovljenika vrijeme provodi u trgovačkim centrima kako bi se ugrijali ili uštedjeli na grijanju kod kuće, dodao je Rakitić.

Organizatori su zadovoljni

“U pratnji Zlih bubnjara predali smo vladi naše zahtjeve i rečeno nam je da će se pregovarati. Vrijeme nam nije išlo na ruku, stariji ljudi ne izlaze na ovakvo vrijeme, ali došlo je oko 2.000 ljudi”, procjenjuje Petrović. Zadarski prosvjed zbog tehničkih razloga je odgođen.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Mozaik

Ovo ljeto je manje turista pa svoju zemlju ponovno otkrivaju – domaći

Svima koji se bave turizmom, ova sezona nije vrijedna spomena. Međutim, sad kad nema ogromnog broja turista, u nekima od najpoznatijih destinacija ponovno uživaju domaći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Turistička sezona je na izdisaju – što zbog skorašnjeg kraja ljeta, početka škole i svega što donose i normalne godine, a što zbog egzodusa turista čim su njihove matične zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu zbog porasta broja zaraženih koronavirusom.

Strani turisti koji su ove godine ipak došli na Jadran (statistike kažu njih oko 40 posto od uobičajenog broja), brže-bolje su spakirali stvari i zaputili se prema granici ostavljajući inače krcate turističke destinacije polupraznima. I dok ugostitelji i iznajmljivači očajavaju, ostalo stanovništvo ponovno otkriva neka mjesta koja su prijašnjih godina zbog nepreglednih rijeka ljudi, izbjegavali.


Na Plitvičkim jezerima tako se, nakon dugog vremena, uglavnom čuje samo hrvatski jezik, a osim manjih gužvi, mnoge je na posjet ovom našem najpoznatijem nacionalnom parku ponukala i niža cijena ulaznica kojom je uprava parka željela od sezone spasiti što se spasiti da. Tijekom svibnja i lipnja kad se još činilo da od turističke sezone neće biti ništa, cijena je bila snižena i do 50 posto, no kad su posjetitelji ipak počeli pristizati, cijena je malo povećana, no i dalje je 30 posto niža od uobičajene.

To je bio jedan od razloga i što su park baš sada odlučili posjetiti Branka i Vlado, umirovljenici iz Zagreba koji su u prvu šetnju Plitvičkim jezerima poveli i svog trogodišnjeg unuka Jana.

“Karta je jako skupa. I sada, a o prijašnjoj cijeni da i ne govorimo. Gledajte, nama je kao penzionerima to jako skupo. I onda kad platiš skupu kartu, još se guraš s tisućama turista. No sad kad je cijena malo niža, a gužvi nema, odlučili smo doći. Naš unuk još nikada nije bio na Plitvicama, pa dok mu roditelji rade, mi smo napravili mali izlet”, govori nam Branka i dodaje da su nešto džeparca za ovo putovanje dobili i od svoje djece, Janovih roditelja.

“Karte smo kupili jednu mi, drugu su nam platila naša djeca, a mali ima besplatan ulaz. Ponijeli smo sa sobom sendviče i sokove tako da osim sladoleda nećemo puno više trošiti. Učinilo nam se da je sada idealan trenutak za dolazak. Ima ljudi, ali gužva nije kao ranijih godina. Pa znalo se događati da ljudi bude toliko da auti budu sparkirani uz rub ceste s obje strane uzduž čitavih Plitvica. Ove godine je prava milina. Da bar tako i ostane”, kaže Vlado pripremajući karte za pregled na ulazu u park.

Upravo ovo zadnje je česta opaska koja se može čuti od domaćih ljudi – barem od onih koji ne žive od turizma: ovolik, dakle upola manji broj turista, zapravo je idealan. Samo kad bi oni svi donijeli toliko novca kao da ih je duplo više. Nažalost, to tako ne ide.

foto: Silvija Novak

Svjesni su toga i u Zadru gdje na poznatoj gradskoj plaži Kolovare lokalci ponovno uživaju kao nekad, ali s određenim grčem. “Ovo je taman. Više ljudi je naprosto previše, ali nažalost neće ovo svi uspjet preživjeti. Mislim prije svega na kafiće i restorane. Lako za mene, ja sam u mirovini”, kaže Senka koja je na plažu povela i svoje dvije unučice.

“Da vam pravo kažem i ne sjećam se kad sam zadnji put bila na Kolovarama na kupanju. Kad mi dođu djeca iz Zagreba, odemo na plažu negdje izvan grada. Tu na Kolovarama bude čovjek na čovjeku. Ali ove godine je kako bi trebalo biti”, kaže Senka kupujući djevojčicama sladoled u kafiću na plaži u kojem ove godine nema gužve. “Bilo je ljudi. Imali smo par dana, čak i tjedana početkom kolovoza koji su izgledati kao da nema korone. Ali brzo se to razišlo. Tako da sada, napokon, uživamo mi.”

Ni u trajektnoj luci Gaženica nije gužva. U špici sezone i tu su se, povremeno, znale stvoriti velike kolone za ukrcaj, no to je trajalo svega par udarnih vikenda i nakon toga je stalo. Sada na otok putuju uglavnom samo domaći, oni koji ondje žive ili imaju vikendice, a jedini kruzer u luci ne čeka putnike, već je ondje “zapeo” i čeka da prođe pandemija.

foto: Silvija Novak

No zanimljivo, mnogi otoci, pa tako i Dugi otok, nisu taj pad broja turista baš toliko osjetili. “Srpanj je bio tako-tako, ali kolovoz pun. Nije bilo slobodne sobe”, kaže godpođa Rada koja iznajmljuje apartman u mjestu Verunić.

Naime, na najudaljeniji otok zadarskog arhipelaga i inače dolaze oni željni mira i tišine, a kako taj skriveni biser Jadrana još uvijek nije zahvatila posvemašnja apartmanizacija, čak i kad su svi kapaciteti uglavnom popunjeni, nije prevelika gužva. Također, nisu iznevjerili niti nautičari kojima je Dugi otok jedna od omiljenih destinacija.

No da nije sve baš kao inače, lokalno stanovništvo zna po ipak manje sparkiranih automobila u blizini poznate plaže Saharun i po tome što mnogi restorani, čak ni u srcu sezone, nisu radili čitav dan nego samo poslijepodne i navečer.

Domaći su zato uživali i kupali se i na plažama koje inače, kad je sezona u punom jeku, zaobilaze u širokom luku. Tko ga uspije preživjeti, mogao bi pamtiti ovo ljeto kao jedno od najljepših u životu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP