Prati nas

Nema predaje

Prosvjedovali smo s umirovljenicima i ovo smo snimili

Prosvjed umirovljenika ‘Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti’ u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, održan je u pet hrvatskih gradova. Središnji prosvjed počeo je u podne u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića, a prosvjedovalo se i u Puli, Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu te u Zadru. 

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Prosvjed umirovljenika “Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti” u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, održan je u pet hrvatskih gradova. Središnji prosvjed počeo je u podne u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića, a prosvjedovalo se i u Puli, Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu. Donosimo vam galeriju fotografija snimljenu u Zagrebu. Prosvjed je organizirao Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH), no, suprotno očekivanjima, bez Matice umirovljenika Hrvatske (MUH).

Zašto je Matica umirovljenika izdala prosvjed?

Prema riječima predsjednice SUH-a Jasne Petrović, upravo se očekivalo da će Matica organizirati prosvjede u Rijeci i Varaždinu, s obzirom na brojnost tamošnjeg članstva. „Matica je iskočila u zadnjem trenutku. Saznala sam to kad sam gostovala na javnoj televiziji. Poslije sam pokušavala doznati o čemu se radi pa su mi rekli da smo postavili prevelike zahtjeve prema vladi. Skoro sam doživjela infarkt u emisiji uživo“, priča Petrović za MojeVrijeme.hr. (Tekst se nastavlja ispod galerije.)


 

 

Ipak, umirovljenici, njih više od tisuću, su danas s glavnog zagrebačkog trga poručili da traže 19 posto veće mirovine  umirovljenima nakon 1. siječnja 1999. s ponovnim obračunom do danas. Traže i povećanje aktualne mirovine za 14 posto od 1. siječna 2018., kao i uvođenje minimalne mirovine u visini od najmanje 50 posto bruto minimalne plaće te uvođenje nacionalne mirovine.

Ono čemu se glasno protivi SUH jest vraćanje zdravstvene riznice u državni proračun i poskupljenje dopunskog osiguranja. Zato traže pravo na suodlučivanje pokretanjem redovitog rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

Zagrebački umirovljenici poručili da su gladni, a kupuju se zrakoplovi

Prosvjedom kojem na ruku nije išla kiša dominirali su transparenti na kojima je pisalo “Za više radničke mirovine, a ne povlaštene”, “Ustaj treća dob, kopaju nam grob”, “Mi smo izgradili, vi ste opljačkali”, “Siromaštvo je najgori oblik nasilja” i “Umirovljenici neće mirovati”.

„Umirovljenici, koji čine ukupno četvrtinu stanovništva, su obespravljeni, osiromašeni i poniženi.Vlast tvrdi da su naši zahtjevi pretjerani i nerealni i da smo dobili 2,1 posto povećanja mirovina, što je najviše u posljednjih osam godina. Imamo socijalno autističnu Vladu, vidjet ćemo koliko će potrajati“, poručila je nadahnuto s pozornice Petrović i dodala:“Dajte prvo gladnima, žednima i ozeblima, budite milosrdni, jer u suprotnom nećete dugo trajati, pojest će vas vaša pohlepa i socijalna indiferentnost.”

Upozorila je kako ima novca za kupnju borbenih zrakoplova i limuzina sa zatamnjenim staklima, ali ne i za povećanje mirovina, kao i da imamo sve više bogatih i siromašnih građana.

Drugi čovjek SUH-a, Milan Tomičić, pak kaže da je da povećanje od 2,1 posto prosječne mirovine (2316 kuna) samo 47 kuna. „To je ponižavajuće, tim više jer 57 posto umirovljenika ima ispodprosječnu mirovinu, a gotovo njih 83.000 ima mirovinu nižu od 1000 kuna“, misli Tomičić.

Splićani zatražili dom za nemoćne

I u Splitu se okupilo na zapadnoj obali Rive oko 1000 prosvjednika s transparentima“Kriminal u temelju RH,” “50 posto mirovina ispod granice siromaštva”, “Prosječna mirovina – 37 posto prosječne plaće” i “Mladi iz zemlje, stari u zemlju”.

Od gradonačelnika Andre Krstulovića Opare su zatražili da najmanje jednom godišnje primi predstavnike umirovljeničkih udruga i održavanje tematske sjednice Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati o problemima umirovljenika i građana treće životne dobi, kojih u Splitu ima više od 50.000. Uz to, traži se posebna služba za građane 65+ generacija te da se već u ovom mandatu Gradske uprave planira izgradnja jednog ili dva doma za stare i nemoćne osobe. Uz to, traže otvaranje dnevnih boravaka u Splitu s dva dnevna obroka za stare i nemoćne te da Grad Split pokrene inicijativu za izgradnju hospicija i za žurno osnivanje Zavoda za gerontologiju i palijativno zbrinjavanje.

Pula traži socijalnu pravdu

U Puli se okupilo petstotinjak prosvjednika na Trgu Portarata u Puli, gdje je predsjednica pulske podružnice SUH-a Mirjana Dika Dužman ustvrdila kako se položaj umirovljenika u Hrvatskoj nije poboljšao ni za milimetar, stoga je zatražila poduzimanje konkretnih mjera na poboljšanju njihova standarda.

Predsjednik istarskog SSSH-a Slobodan Kapor upitao se gdje je nestala briga za ostvarivanje načela socijalne pravde kao jednog od ustavnih načela i gdje je država kakvu je obećala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u noći izborne pobjede, kada je obećala da će Hrvatska biti jedna od najrazvijenijih zemalja EU-a.

Osijek protiv poticanja umirovljenje

U Osijeku se prosvjedovalo na Trgu slobode.  Predsjednik županijskog povjereništva SUH-a Mato Obradović podjetio je da su se 90-ih godina ljudima davale “poticajne mirovine”, ustvrdivši kako je tada u mirovinu otišlo oko 600.000 ljudi pa je normalno da danas ima previše umirovljenika.

Obradović problematičnim drži i podatak o oko 180.000 korisnika povlaštenih mirovina, koji su se, “izdignuli iznad hrvatskog društva” iako Ustav svim građanima jamči istu kvalitetu života.

Slavonski brod: Umirovljenici se griju u trgovačkim centrima

400 slavonskobrodskih umirovljenika je prosvjedovalo na središnjem gradskom trgu. “Prosvjedujemo jer nas nitko ne uvažava. Mirovine u Brodsko-posavskoj županiji su najniže u cijeloj Hrvatskoj. Prije dvije i pol godine kroz tri vlade i četiri ministra tražili smo dijalog, ali se nitko nije odazvao na zaustavljanje nazadovanja položaja umirovljenika”, rekao je predsjednik podružnice SUH-a u Brodsko-posavskoj županiji Stjepan Rakitić.

Položaj umirovljenika u Slavonskom Brodu najbolje opisuje to što tijekom zime stotinjak umirovljenika vrijeme provodi u trgovačkim centrima kako bi se ugrijali ili uštedjeli na grijanju kod kuće, dodao je Rakitić.

Organizatori su zadovoljni

“U pratnji Zlih bubnjara predali smo vladi naše zahtjeve i rečeno nam je da će se pregovarati. Vrijeme nam nije išlo na ruku, stariji ljudi ne izlaze na ovakvo vrijeme, ali došlo je oko 2.000 ljudi”, procjenjuje Petrović. Zadarski prosvjed zbog tehničkih razloga je odgođen.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Mozaik

Urbani vrtovi sve su popularniji: ‘Zvuči li vam dobro 50 kila krumpira?’

Komad obradive zemlje na gradskim područjima nikada nije bio toliko na cijeni koliko sada u jeku koronakrize. Istražili smo koliko po Hrvatskoj ima urbanih vrtova, što se u njima sadi i isplati li se baviti se poljoprivredom u gradskim sredinama.

Silvija Novak

Objavljeno

|

“Kad sam se ja ’65. godine doselila u Zagreb, bila sam sretna što sam se riješila i zemlje i plijevljenja i svog tog rada u polju. Beton, tramvaji, grad općenito, savršeno su mi odgovarali i nisam mogla ni zamisliti da će čeprkanje po vrtu opet postati poželjno i moderno”, kaže nam gospođa Mirjana dok gleda vrt s povrćem koji je niknuo na javnoj površini u zagrebačkoj četvrti Prečko.

Doista, kad je u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata počeo novi val doseljavanja stanovništva u gradove, mnogi su bili sretni što su ruralno okruženje zamijenili urbanim i tako se riješili poljoprivrede i rada na zemlji. Malotko je tada mogao pretpostaviti da će ponovno doći vrijeme kad će vlastiti vrt i vlastita uzgojena hrana postati pravi luksuz, a rad na zemlji prijeko potreban odmor od stresa urbanog života.


Prvi pokušaji uzgoja voća i povrća u gradovima još tamo sedamdesetih i osamdesetih godina nisu doživjeli opće prihvaćanje jer je bilo onih koji su smatrali da gredicama mrkve i kupusa nikako nije mjesto u središtu velikog grada. No financijski razlozi natjerali su sve one građane s imalo povrtlarskog duha da pokušaju uzgojiti vlastitu hranu na ono malo obradive zemlje koja im je bila dostupna između blokova betona.

Danas, u jeku koronakrize, svak onaj kojemu je dostupan barem jedan četvorni metar obradive površine ili balkon na koji se mogu smjestiti tegle s biljkama, smatra se pravim srećkovićem jer sve više ljudi shvaća da uzgoj vlastite hrane ima itekako mnogo prednosti.

Sve više to uviđaju i gradske vlasti koje svima onima koji nemaju vlastiti komad zemlje ili dovoljno velik balkon ili terasu,  omogućuju vrlo povoljan ili čak posve besplatan najam gradskih površina prenamijenjenih u urbane vrtove. Od Pule, preko Varaždina i Zagreba, pa do Osijeka, sve je više gradskih vrtova koji snažan procvat doživljavaju upravo tijekom pandemije koronavirusa.

Pula, Varaždin, Osijek, Zagreb…

Urbani vrtovi na području Pule tradicija su koja se njeguje već desetljećima, a trenutno je na području tog grada čak 150 tisuća četvornih metara površine namijenjene upravo toj svrsi, a svi zainteresirani mogu se javiti Udruzi Zelena Istra.

Grad Osijek svojim je stanovnicima pilot projektom Urbani vrtovi Osijek osigurao oko 11 tisuća četvornih metara prostora podijeljenoga u 180 vrtnih parcela veličine oko 50 četvornih metara.

U Zagrebu ima čak 13 gradskih vrtova u kojima su parcele veličine od 40 do 50 četvornih metara, a broj njihovih korisnika popeo se na više od 1500. Gdje se vrtovi nalaze, kolike su im površine i kako doći do svog komada zemlje, možete se informirati na ovom linku.

U Varaždinu su gradski vrtovi ukupne površine oko 6000 kvadrata preko Udruge Gredica organizirani na području gradskih četvrti Banfica i Biškupec, a upravo onamo smo se uputili kako bismo doznali kako doći do svog komada gradskog vrta, koliko se zapravo hrane može uzgojiti u jednom takvom vrtu te koliko je potrebno ulaganja i posla.

Počelo je na balkonu…

“Ovo mi je prvi pošteni vrt, što bi se reklo. Do sad je sve to bilo samo na balkonu. Počelo je tako da sam prije dvije godine počela peći vlastiti kruh. Iako nisam ni vegetarijanka ni veganka, primijetila sam da mi paše zdravija, organski uzgojena hrana i odlučila sam imati svoj vrt. No balkon mi je nakon nekog vremena postao premali, a u gradu su rekli da postoji opcija da imamo gradske vrtove i da se svi koji smo zainteresirani javimo u Udrugu Gredica. Preko njih sam dobila parcelicu od 60 kvadrata”, govori nam gospođa Irina Helga Breskvar iz Varaždina kojoj je pošlo za rukom postati urbanom vrtlarkom. Prvi urbani vrtovi u Varaždinu, kaže, pojavili su se prije šest ili sedam godina.

“Već sam prije čula za to, ali nekako mi je to prošlo kroz uho pa sam se priključila dosta kasno. Ove godine je Udruga od grada dobila još jednu veliku površinu koju su podijelili na 60 parcela i tko je htio, mogao se javiti i dobiti svoj komad vrta za 150 kuna godišnje. Što se opreme tiče, dobili smo navodnjavanje, a trenutno tražimo sponzora koji bi nam napravio drvenu kućicu u kojoj bi mogli ostavljati alat i da si to malo ogradimo tako da nam to, ne daj Bože, netko ne pokrade. Nažalost, ima svega no mi se nadamo da ipak neće doći do neke krađe ili devastacije.”

Uzgaja se samo eko, a u radnim akcijama svi sudjeluju

U vrtovima se može naći doista svega. Vlasnici parcela ponekad ni sami ne znaju što su sve posadili.

“Posadila sam – svega! Ja inače radim na tržnici i dobila sam razne flance tako da kad sam posadila nisam točno ni znala što sam sve posadila. Rekli su mi ljudi da posadim i da ću vidjeti što je kad naraste”, prepričava nam dalje uz smijeh gospođa Breskvar i dodaje kako su svi proizvodi ekološki.

“Da, ti naši vrtovi su eko to znači da nema špricanja s umjetnim sredstvima već samo s prirodnim. Znači razna ulja, prašak za pecivo, soda bikarbona… Protiv puževa se borimo ljuskama jajeta i takvim stvarima. No kad vi vidite kako to izgleda kad izađe van, kako je to zdravo i ukusno, kad vidite da sve ima drugačiji tek nego ono kupljeno u dućanu… Moj paradajz miriši – time sam vam sve rekla!” No rad u polju ima još jednu vrlo pozitivnu stranu.

“To malo kopanja i  plijevljenja… Vi time izbacite svu negativnu energiju, sve frustracije koje su se nakupile toga dana ostavite iza sebe na vrtu. Evo, zadnje mi je nikla korabica i to mi je prva koraba u životu. Kad vi vidite kako od te stabljičice širine 2-3 milimetra izraste biljka i kad to pratite svaki dan i divite se tome kako to raste. Vi se jednostavno zaljubite. Vi tu biljku pratite, njegujete ju, brišete s nje lisne uši, to je nešto nevjerojatno. I na kraju kad znate što ćete pojesti, da će to biti zdravo i ukusno. Ne bude vam ništa teško”, priča nam gospođa Breskvar.

foto: Markus Spiske/ Unsplash

“Zvuči li vam 50 kila krumpira dobro?”

“To je zapravo gradska površina, nekih 6000 kvadrata je grad dao na korištenje Udruzi Gredica na pet godina. Oni su onda na svojim internet stranicama objavili da dijele 60 parcela i da se može javiti tko želi. Nije bilo nikakvog natječaja jer je parcela u početku bilo više nego zainteresiranih pa dugo vremena nisu sve parcelice niti bile podijeljene”, kaže gospođa Breskvar.

“Sada su ipak sve parcele dobile svoje privremene vlasnike tako da slobodnih vrtova više nema, ali uvijek možete pitati je li netko u međuvremenu odustao pa možete uzeti njegovu parcelu. Jedini je uvjet da je eko proizvodnja i kad su neke zajedničke radne akcije, svi moramo sudjelovati. Recimo, čistili smo područje koje je bilo pod ambrozijom, radili zajednički put i parkiralište, onda smo napravili malo prostora gdje ćemo staviti zajedničku klupu, pokušat ćemo nabaviti i nekakvu alatnicu, stavit ćemo i ljuljačku jer dolazi puno djece s roditeljima i tako. Time smo napravili dobro djelo i za nas i za zajednicu. Zapravo je to jedno lijepo druženje. Izmjenjuju se iskustva i znanja kako se postaviti prema određenoj biljci i kako je njegovati i slično. Onda imamo jednu zajedničku kutiju u koju svatko može staviti nešto što mu je viška. Neko, recimo, napiše poruku: ‘Evo ostavio sam grašak, slobodno si uzmite’. Ili rukavice. Dijelimo i kante i slične stvari. Rode se tu i jako lijepa prijateljstva”, nastavlja ova urbana vrtlarica.

Na kraju nas je zanimalo isplati si se sve to skupa i ima li jedna takva urbana parcela kakvog utjecaja na kućni budžet?

“Recite, zvuči li vam dobro 50 kila krumpira?” odgovora nam uz osmijeh gospođa Breskvar pa nastavlja: “Evo ja upravo sada čekam mladi krumpir. Salatu već čekam treću turu, dobro mi uspijeva i češnjak. Pa kila češnjaka vam je 40 kuna, tako da ako dobijem dvije-tri kile češnjaka to je odlično. Ovo je dobro i financijski, a i zdravo je. Najveći trošak su vam same biljčice, ali često se to i dijeli. Možete i doma sami zasijati pa vas onda flanci ne koštaju toliko. Financijski se svakako isplati.”

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP