Prati nas

Nema predaje

Prosvjedovali smo s umirovljenicima i ovo smo snimili

Prosvjed umirovljenika ‘Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti’ u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, održan je u pet hrvatskih gradova. Središnji prosvjed počeo je u podne u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića, a prosvjedovalo se i u Puli, Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu te u Zadru. 

Objavljeno

|

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Prosvjed umirovljenika “Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti” u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, održan je u pet hrvatskih gradova. Središnji prosvjed počeo je u podne u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića, a prosvjedovalo se i u Puli, Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu. Donosimo vam galeriju fotografija snimljenu u Zagrebu. Prosvjed je organizirao Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH), no, suprotno očekivanjima, bez Matice umirovljenika Hrvatske (MUH).

Zašto je Matica umirovljenika izdala prosvjed?

Prema riječima predsjednice SUH-a Jasne Petrović, upravo se očekivalo da će Matica organizirati prosvjede u Rijeci i Varaždinu, s obzirom na brojnost tamošnjeg članstva. „Matica je iskočila u zadnjem trenutku. Saznala sam to kad sam gostovala na javnoj televiziji. Poslije sam pokušavala doznati o čemu se radi pa su mi rekli da smo postavili prevelike zahtjeve prema vladi. Skoro sam doživjela infarkt u emisiji uživo“, priča Petrović za MojeVrijeme.hr. (Tekst se nastavlja ispod galerije.)


 

 

Ipak, umirovljenici, njih više od tisuću, su danas s glavnog zagrebačkog trga poručili da traže 19 posto veće mirovine  umirovljenima nakon 1. siječnja 1999. s ponovnim obračunom do danas. Traže i povećanje aktualne mirovine za 14 posto od 1. siječna 2018., kao i uvođenje minimalne mirovine u visini od najmanje 50 posto bruto minimalne plaće te uvođenje nacionalne mirovine.

Ono čemu se glasno protivi SUH jest vraćanje zdravstvene riznice u državni proračun i poskupljenje dopunskog osiguranja. Zato traže pravo na suodlučivanje pokretanjem redovitog rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

Zagrebački umirovljenici poručili da su gladni, a kupuju se zrakoplovi

Prosvjedom kojem na ruku nije išla kiša dominirali su transparenti na kojima je pisalo “Za više radničke mirovine, a ne povlaštene”, “Ustaj treća dob, kopaju nam grob”, “Mi smo izgradili, vi ste opljačkali”, “Siromaštvo je najgori oblik nasilja” i “Umirovljenici neće mirovati”.

„Umirovljenici, koji čine ukupno četvrtinu stanovništva, su obespravljeni, osiromašeni i poniženi.Vlast tvrdi da su naši zahtjevi pretjerani i nerealni i da smo dobili 2,1 posto povećanja mirovina, što je najviše u posljednjih osam godina. Imamo socijalno autističnu Vladu, vidjet ćemo koliko će potrajati“, poručila je nadahnuto s pozornice Petrović i dodala:“Dajte prvo gladnima, žednima i ozeblima, budite milosrdni, jer u suprotnom nećete dugo trajati, pojest će vas vaša pohlepa i socijalna indiferentnost.”

Upozorila je kako ima novca za kupnju borbenih zrakoplova i limuzina sa zatamnjenim staklima, ali ne i za povećanje mirovina, kao i da imamo sve više bogatih i siromašnih građana.

Drugi čovjek SUH-a, Milan Tomičić, pak kaže da je da povećanje od 2,1 posto prosječne mirovine (2316 kuna) samo 47 kuna. „To je ponižavajuće, tim više jer 57 posto umirovljenika ima ispodprosječnu mirovinu, a gotovo njih 83.000 ima mirovinu nižu od 1000 kuna“, misli Tomičić.

Splićani zatražili dom za nemoćne

I u Splitu se okupilo na zapadnoj obali Rive oko 1000 prosvjednika s transparentima“Kriminal u temelju RH,” “50 posto mirovina ispod granice siromaštva”, “Prosječna mirovina – 37 posto prosječne plaće” i “Mladi iz zemlje, stari u zemlju”.

Od gradonačelnika Andre Krstulovića Opare su zatražili da najmanje jednom godišnje primi predstavnike umirovljeničkih udruga i održavanje tematske sjednice Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati o problemima umirovljenika i građana treće životne dobi, kojih u Splitu ima više od 50.000. Uz to, traži se posebna služba za građane 65+ generacija te da se već u ovom mandatu Gradske uprave planira izgradnja jednog ili dva doma za stare i nemoćne osobe. Uz to, traže otvaranje dnevnih boravaka u Splitu s dva dnevna obroka za stare i nemoćne te da Grad Split pokrene inicijativu za izgradnju hospicija i za žurno osnivanje Zavoda za gerontologiju i palijativno zbrinjavanje.

Pula traži socijalnu pravdu

U Puli se okupilo petstotinjak prosvjednika na Trgu Portarata u Puli, gdje je predsjednica pulske podružnice SUH-a Mirjana Dika Dužman ustvrdila kako se položaj umirovljenika u Hrvatskoj nije poboljšao ni za milimetar, stoga je zatražila poduzimanje konkretnih mjera na poboljšanju njihova standarda.

Predsjednik istarskog SSSH-a Slobodan Kapor upitao se gdje je nestala briga za ostvarivanje načela socijalne pravde kao jednog od ustavnih načela i gdje je država kakvu je obećala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u noći izborne pobjede, kada je obećala da će Hrvatska biti jedna od najrazvijenijih zemalja EU-a.

Osijek protiv poticanja umirovljenje

U Osijeku se prosvjedovalo na Trgu slobode.  Predsjednik županijskog povjereništva SUH-a Mato Obradović podjetio je da su se 90-ih godina ljudima davale “poticajne mirovine”, ustvrdivši kako je tada u mirovinu otišlo oko 600.000 ljudi pa je normalno da danas ima previše umirovljenika.

Obradović problematičnim drži i podatak o oko 180.000 korisnika povlaštenih mirovina, koji su se, “izdignuli iznad hrvatskog društva” iako Ustav svim građanima jamči istu kvalitetu života.

Slavonski brod: Umirovljenici se griju u trgovačkim centrima

400 slavonskobrodskih umirovljenika je prosvjedovalo na središnjem gradskom trgu. “Prosvjedujemo jer nas nitko ne uvažava. Mirovine u Brodsko-posavskoj županiji su najniže u cijeloj Hrvatskoj. Prije dvije i pol godine kroz tri vlade i četiri ministra tražili smo dijalog, ali se nitko nije odazvao na zaustavljanje nazadovanja položaja umirovljenika”, rekao je predsjednik podružnice SUH-a u Brodsko-posavskoj županiji Stjepan Rakitić.

Položaj umirovljenika u Slavonskom Brodu najbolje opisuje to što tijekom zime stotinjak umirovljenika vrijeme provodi u trgovačkim centrima kako bi se ugrijali ili uštedjeli na grijanju kod kuće, dodao je Rakitić.

Organizatori su zadovoljni

“U pratnji Zlih bubnjara predali smo vladi naše zahtjeve i rečeno nam je da će se pregovarati. Vrijeme nam nije išlo na ruku, stariji ljudi ne izlaze na ovakvo vrijeme, ali došlo je oko 2.000 ljudi”, procjenjuje Petrović. Zadarski prosvjed zbog tehničkih razloga je odgođen.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Nema predaje

Pitali smo sve što trebate znati o supernamirnicama i dijetama

Imamo lošu i dobru vijest. Loša je da ne postoje čudotvorne namirnice koja skidaju kile, proljepšavaju ten i jačaju kosu. Dobra je vijest da vam takve supernamirnice ni ne trebaju da biste se hranili zdravo. Potrebano je tek one već poznate namirnice malo pažljivije kombinirati.

Objavljeno

|

“Jedite suhe smokve! Kosa i koža će vam biti ljepši, a izgubit ćete i prekomjerne kilograme!” “Ojačajte imunitet uz đumbir – naribajte ga u kolače ili skuhajte čaj.” “Lan je čudotvorna sjemenka puna antioksidansa koji će regenerirati vaše tijelo!”. Sa svih strana zatrpavaju nas ovakvim i sličnim savjetima i vijestima o “čudotvornim namirnicama koje su prave čuvarice zdravlja”. Stoga smo nekoliko pitanja postavili magistri nutricionizma Sandri Zugan.

No može li doista jedna namirnica baš tako promijeniti ukupno stanje našeg organizma? Postoje li supernamirnice, neke novovjeke panaceje koje su u stanju izliječiti svaku bolest?


Taj senzacionalizam u predstavljanju namirnica, vrlo je čest. Ne samo općenito u medijima već i u svijetu nutricionizma. Ljudi me često pitaju što da jedu kako bi smršavili. To je potpuno krivo postavljeno. Takav odnos prema hrani i zdravlju je zapravo pokazatelj našeg mentaliteta.

Ljudi traže brza rješenja, no istina je da nema prečice. Ne postoji namirnica koja ‘topi kile’. No postoji nešto što se zove uravnotežena prehrana koja je za nas najbolja. Postoji i niz namirnica i jela koji kad djeluju zajedno , imaju dobar učinak na naše tijelo. Mi nutricionisti to zovemo ‘prehrambeni ili nutricionistički portfolio’.

Između određenih namirnica postoji sinergija pa bolje djeluju zajedno neka svaka zasebno. Poanta je da je i zdravlje samo po sebi multifaktorijalno i ne ovisi samo o hrani. Poznato je jedno istraživanje koje je pokazalo da ista hrana različito djeluje na tijelo  s obzirom na to jesmo li u stresu ili smireni. Konkretno, radilo se o istraživanju na ženama pri čemu je primijećeno da masti koje se uzimaju kad je organizam u mirnom stanju, imaju protuupalno djelovanje, no te će iste masti imati upalno djelovanje ako se konzumiraju u stanju stresa. Dakle, možemo pripremati najzdraviju moguću hranu i jako se truditi oko toga, no ako jedemo na brzinu, uznemireni i pod stresom, te zapravo zdrave namirnice neće nam koristiti koliko bi mogle.

Znači, čudotvornih namirnica nema?

Nema. Ljudi ponekad misle da je hrana kao struja: ima je ili je nema. No prehrana, ali i cjelokupno zdravlje je puno kompleksniji fenomen. Poznata je ona Hipokratova izreka: ‘Ako želite biti zdravi, jeste li se spremni odreći onoga što vas čini bolesnima?’. To je zapravo jedina prava istina.

Mogli bismo reći da nikad za neko zdravstveno stanje nije kriva hrana. Mi zapravo na taj način našu odgovornost prebacujemo na hranu, a odgovornost za brigu o našem tijelu je naša. Često nije uopće problem ono što jedemo, nego način na koji to jedemo. Lakše je okriviti hranu nego doista vidjeti što mi činimo sebi loše.

No potreba za hranjivim tvarima mijenja se kako osoba sazrijeva i stari?

To je točno. Nutricionizam možemo ugrubo podijeliti na prehranu kroz životnu dob. A to počinje doslovno od začeća, pa kroz trudnoću dok smo fetusi, nakon toga djetinjstvo, pa tinejdžerska, zrela i starija dob. U svakom dobu života imamo određene potrebe za hranom i naše potrebe za hranjivim tvarima se mijenjaju kroz različita razdoblja života.

Kad smo zdravi, onda nam je cilj održati to zdravlje. No kad je osoba bolesna, onda te smjernice koje inače vrijede – a to su da jedemo minimalno 200 grama voća na dan, minimalno 300 grama povrća na dan, da bude pet boja na našem tanjuru, da jedemo što više integralnih žitarica – te konkretne smjernice se mijenjaju. Recimo kod ljudi koji boluju od šećerne bolesti, ponekad postoji mišljenje da je dovoljno uzeti lijek da bi se taj šećer držao pod kontrolom. No to nije istina. Da bi lijek mogao doseći kapacitet koji ima i da bi mogao održati šećer pod kontrolom, baza mora biti pravilna prehrana. U protivnom neće doći do očekivanih rezultata.

Često se susrećem i s pacijentima koji misle da mogu jesto što god žele ako za svoje bolest piju lijekove. Primjerice, osoba koja ima povišen krvni tlak i za to pije tablete, misli da ne mora paziti što jede jer će lijekovi riješiti sve probleme. No istraživanje provedeno 2008. godine pokazalo je da od svih osoba koje uzimaju lijekove za tlak, samo njih 18 posto doista ima reguliran krvni tlak kako bi trebalo. Kad osoba ima takvih zdravstvenih tegoba, potrebno je provesti dijetoterapiju. No opet, neće jedna namirnica ništa promijeniti već kompletna prehrana.

Sjećam se anegdote iz svojih studentskih dana kad sam imala praksu na Odjelu za endokrinologiju i dijabetologiju u bolnici Sveti duh kad mi je jedan pacijent rekao da ne razumije zašto mora toliko paziti na prehranu ako koristi tablete za reguliranje šećera. Osim šećera, imao je još niz bolesti koje su uzrokovane baš dugotrajnom nepravilnom prehranom, odnosno bolesti koje si je on sam priskrbio, da tako kažem. Dakle, bolesti koje su rezultat krivih životnih navika, a ne nešto s čime se, recimo, rodio. To pitanje je postavio kao malu provokaciju, na što sam mu ja odgovorila da ako je to tako, i da ako su mu lijekovi doista dovoljni te da na prehranu ne mora paziti, zašto mi onda ovaj razgovor vodimo u bolnici, a ne negdje vani. Tako da sam se i ja poslužila malom provokacijom kako bi mu dočarala o čemu je zapravo riječ.

Znači, osim s obzirom na dob čovjeka, potrebe za hranjivim tvarima mogu biti bitno promijenjene i kad čovjek pati od neke bolesti?

Da. Kad postoje određena stanja kad je zdravlje narušeno i tijelo je u bolesti, tada je potrebno promijeniti odnosno prilagodili prehranu. No opet, nije stvar u tome da će jedna hrana ili jedna namirnica riješiti problem ili odagnati simptome, nego se tada određuje čitav skup namirnica koje mogu pogodno djelovati na stanje u kojem se osoba nalazi.

Dakle, uvijek se tradi o kombinaciji. Jedan banalni primjer. U posljednje vrijeme dosta se govori o kurkumi kao jako dobroj i zdravoj namirnici. No ta kurkuma jako dobro ide u kombinaciji s paprom i uljima. Papar pomaže da se ta kurkuma u crijevima odmah ne razgradi, a ulje će pomoći da tijelo bolje iskoristi vrijedne tvari iz kurkume. Slično kao i oni vitamini koji su topivi u mastima. Među hranjivim tvarima uvijek postoji timski rad. Kad je čovjek bolestan, treba prilagoditi prehranu i unos nekih namirnica pojačati, a druge izbjegavati. Ali nikad se ne radi o tome da postoji baš ta jedna namirnica, ta jedna egzotična vrsta voća s druge strane planete koja će nas ozdraviti.

No ljudi ponekad u najboljoj namjeri s nekim vrstama hrane pretjeraju ili pak neku vrstu hrane potpuno izbace iz prehrane. Puno je takvih dijeta koje, recimo, izbacuju ugljikohidrate i baziraju se na proteinima ili nešto slično. Je li to uopće dobro?

Da, u posljednje su vrijeme jako popularne visokoproteinske dijete ili dijete s izrazito niskom udjelom ugljikohidrata ili s visokim udjelom masti. No takve dijete ne čine ništa dobro.

Studije provedene na jako velikom broju ljudi pokazale su da je najbolja prehrana ona s nešto većim udjelom bilja, dakle povrća i voća. No, svaki nutricionist će vam reći da je najbolja prehrana ona uravnotežena. Evo primjera: vegetarijanska, a naročito veganska prehrana jako je bogata vitaminom B9, ali siromašna vitaminom B12 i kad je velika razlika između razina ta dva vitamina, povećava se opasnost od moždanog udara. A čovjek misli da se jako zdravo hrani jer ne jede meso. Ni u čemu ne treba pretjerivati i ničega se ne treba odricati jer ključ je uvijek u ravnoteži.

U zadnje vrijeme pravi je hit ketogena prehrana koja je jako bogata mastima. Takva dijeta razvijena je prvenstveno za osobe i djecu koje boluju od epilepsije i koji su koristili puno određenih lijekova. Takva dijeta se počela primjenjivati u bolnici i radile su se brojne analize kojima se stalno kontriliralo je li osoba u stanju ketoze ili ketoacidoze. Kada je u krvi prevelika razina kiseline, tijelo će uzimati karbonate iz kostiju.

Ketogena dijeta je bila razvijena za populaciju s vrlo specifičnim bolestima, tako da zapravo ne razumijem koja je logika da se na taj način hrane zdrave osobe i zašto bi zdrava osoba samu sebe limitirala na taj način. Ovo je dobar primjer kako su neki ljudi spremni otići u krajnost kako bi postigli neki rezultat koji bi isto tako mogli postići na neki po njihovo tijelo puno blaži i ugodniji način i bez rizika.

To s ketogenom dijetom je slično kao kad bi osoba s posve zdravim nogama najmerno sjela u invalidska kolica jer misli da će tako brže prevaliti neku udaljenost. No, ponavljam, ako je osoba bolesna i preporučuje joj se određena dijeta, onda je to nešto drugo.

Ako ipak ustanovimo da nam nečega u organizmu nedostaje, je li u redu posegnuti da dodacima prehrani u vidu raznih tableta? Koliko koriste takvi dodaci prehrani ako se koriste čisto iz predostrožnosti?

Što se tiče dodataka prehrani, oko toga se lome koplja. U određenim fazama života i kad su prisutne određene bolesti, dodaci prehrani u vidu nekih tableta doista mogu pomoći. No to su stanja kad organizmu kronično nedostaje nekog elementa. No kad se radi o zdravim ljudima, istraživanja nisu pokazala da nastupaju nekakve značajne promjene ako se koriste suplementi. Ukratko, kod zdravih ljudi je korištenje dodataka prehrani – bacanje novca. No bolesni i stariji ljudi često imaju pojačanu potrebu za nekim vitaminom. U toj situaciji dodaci prehrani mogu pomoći.

No zdravi ljudi koji razmišljaju o prehrani često to čine zbog želje da smršave. Tako da za njih vijest da nema jedne čudotvorne namirnice koja “topi salo“ zapravo nije dobra.

Naravno. Osim načina na koji jedemo, moramo spomenuti i količinu. Poznato je da ćemo uvijek najviše pojesti sa švedskog stola, a kad obroci dolaze u slijedovima, poznato je da će ljudi reći: ‘Hvala neću više, čuvam si mjesta za desert.’

Kad mi dolaze ljudi koji bi željeli smršavjeti, onda radimo plan prehrane koji uključuje najširi mogući spektar namirnica. Zapravo, to je nama evolucijski tako, čovjek mora jesti od svega po malo. To znamo i po sebi jer rijetko će se dogoditi da netko uzme jednu vrstu kolača i najede se do sitosti, a češće je da će od više vrsta kolača probati od svake vrste po malo. Naglasak je uvijek na raznolikosti i sinergiji hrane. Timski rad među namirnicama doista postoji i on je ključan bilo u procesu održavanja zdravlja, bilo u procesu ozdravljenja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP