Prati nas

Zdravlje

Ovo je razlog zašto vas grah čini nadutima

Neugodna i tabuizirana, pa ipak posve prirodna pojava – puštanje vjetrova – povezuje se s konzumacijom graha. Zašto grah nadima i možemo li se izbacivanjem te jedne namirnice iz prehrane riješiti smrdljivih neugodnosti? Odgovo smo potražili kod liječnika.

Objavljeno

|

Previše prdim, imam stalno vjetrove
foto: BigStock

Za vrijeme nedavne epizode televizijske emisije “Watch What Happens Live”, domaćin Andy Cohen hrabro je izjavio da njegova gošća Martha Stewart nikada ne pušta plinove, piše internetski portal Huffington Post. „Ne jedem grah“, izjavila je ona. „Ako ne jedete grah neće vas mučiti plinovi.“

Žao nam je što joj moramo kvariti zabavu, ali ne možete jednostavno zaustaviti proizvodnju plinova tako što iz prehrane izbacite samo jednu namirnicu. No njezina izjava potiče jedno važno pitanje – zašto grah napuhuje?



Kada govorimo o „grahu“, ne govorimo samo o različitim vrstama graha. Ustvari mislimo na rod mahunarki koje spadaju u povrće i uključuju različite vrste graha, kao i bob, slanutak, grašak, leću te sojine mahune i sojina zrna. Kelly Hogan, nutricionistica u Centru za rak dojke u klinici Dubin Mount Sinai, kao i doktor Charles Mueller, profesor nutricionizma na Sveučilištu New York, dali su nam bolje objašnjenje zašto ova čarobna namirnica izaziva vjetrove.

naduta sam od graha, prdim od graha

foto: Pixabay

„Grah sadrži visoku količinu oligosaharida, vrstu otpornog škroba koju ne možemo probaviti dok ne dođe u debelo crijevo. Tamo se razgrađuje putem bakterijske fermentacije koja proizvodi plin“, kaže Hogan. „To je razlika između mahunarki i drugih vrsta hrane, stoga mahunarke napuhuju više nego ostale vrste hrane.“

Hogan je izjavila da postoji još nekoliko vrsta hrane koje također sadrže oligosaharide, uključujući crveni i bijeli luk, poriluk, brokulu, prokulicu i kupus. Dodala je i da određene vrste mahunarki poput leće i graška ipak manje izazivaju nadutost. Također, postoje određene kulinarske tehnike kojima se može smanjiti nadutost koji izaziva grah.

„Namakanje suhih zrna graha preko noći i njegovo kuhanje u svježoj vodi (umjesto u vodi u kojoj se namakao) može smanjiti količinu oligosaharida u zrnima“, kaže Hogan. „Kuhanje graha zajedno s kombuom, vrstom morske trave, također može smanjiti količinu oligosaharida u grahu zato što kombu sadrži enzim koji pomaže u razgradnji oligosaharida. Također, kad koristite konzervirani grah, svakako ga isperite jer su ovi oligosaharidi topljivi u vodi i dospjeti će u vodu iz konzerve.“

Ali na žalost Marthe Stewart, nije moguće u potpunosti eliminirati vjetrove tako što izbacite spornu hranu iz prehrane. „Plinovi u probavi ne nastaju isključivo zbog hrane već i zbog ‘progutanog’ zraka koji prolazi kroz probavni trakt“, kaže Mueller. „Puštanje plinova je možda neugodno, ali je potpuno normalna tjelesna funkcija. Budite zabrinutiji kad ne ispuštate plinove nego kad ih ispuštate. Ako vam se dogode promjene u probavi (puno plinova, grčevi, nadutost, zatvor, proljev ili potpuni izostanak ispuštanja plinova) koje se ubrzo ne riješe same od sebe, vrijeme je za posjet liječniku.

I zato sljedeći put kada pojedete grah i slučajno ispustite malo plina, recite nesretnim ljudima u svojoj blizini da bi bilo puno štetnije da ste plin zadržali unutra. Liječnička preporuka!

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati