Prati nas

Zdravlje

Ovo je razlog zašto vas grah čini nadutima

Neugodna i tabuizirana, pa ipak posve prirodna pojava – puštanje vjetrova – povezuje se s konzumacijom graha. Zašto grah nadima i možemo li se izbacivanjem te jedne namirnice iz prehrane riješiti smrdljivih neugodnosti? Odgovo smo potražili kod liječnika.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Previše prdim, imam stalno vjetrove
foto: BigStock

Za vrijeme nedavne epizode televizijske emisije “Watch What Happens Live”, domaćin Andy Cohen hrabro je izjavio da njegova gošća Martha Stewart nikada ne pušta plinove, piše internetski portal Huffington Post. „Ne jedem grah“, izjavila je ona. „Ako ne jedete grah neće vas mučiti plinovi.“

Žao nam je što joj moramo kvariti zabavu, ali ne možete jednostavno zaustaviti proizvodnju plinova tako što iz prehrane izbacite samo jednu namirnicu. No njezina izjava potiče jedno važno pitanje – zašto grah napuhuje?


Kada govorimo o „grahu“, ne govorimo samo o različitim vrstama graha. Ustvari mislimo na rod mahunarki koje spadaju u povrće i uključuju različite vrste graha, kao i bob, slanutak, grašak, leću te sojine mahune i sojina zrna. Kelly Hogan, nutricionistica u Centru za rak dojke u klinici Dubin Mount Sinai, kao i doktor Charles Mueller, profesor nutricionizma na Sveučilištu New York, dali su nam bolje objašnjenje zašto ova čarobna namirnica izaziva vjetrove.

naduta sam od graha, prdim od graha

foto: Pixabay

„Grah sadrži visoku količinu oligosaharida, vrstu otpornog škroba koju ne možemo probaviti dok ne dođe u debelo crijevo. Tamo se razgrađuje putem bakterijske fermentacije koja proizvodi plin“, kaže Hogan. „To je razlika između mahunarki i drugih vrsta hrane, stoga mahunarke napuhuju više nego ostale vrste hrane.“

Hogan je izjavila da postoji još nekoliko vrsta hrane koje također sadrže oligosaharide, uključujući crveni i bijeli luk, poriluk, brokulu, prokulicu i kupus. Dodala je i da određene vrste mahunarki poput leće i graška ipak manje izazivaju nadutost. Također, postoje određene kulinarske tehnike kojima se može smanjiti nadutost koji izaziva grah.

„Namakanje suhih zrna graha preko noći i njegovo kuhanje u svježoj vodi (umjesto u vodi u kojoj se namakao) može smanjiti količinu oligosaharida u zrnima“, kaže Hogan. „Kuhanje graha zajedno s kombuom, vrstom morske trave, također može smanjiti količinu oligosaharida u grahu zato što kombu sadrži enzim koji pomaže u razgradnji oligosaharida. Također, kad koristite konzervirani grah, svakako ga isperite jer su ovi oligosaharidi topljivi u vodi i dospjeti će u vodu iz konzerve.“

Ali na žalost Marthe Stewart, nije moguće u potpunosti eliminirati vjetrove tako što izbacite spornu hranu iz prehrane. „Plinovi u probavi ne nastaju isključivo zbog hrane već i zbog ‘progutanog’ zraka koji prolazi kroz probavni trakt“, kaže Mueller. „Puštanje plinova je možda neugodno, ali je potpuno normalna tjelesna funkcija. Budite zabrinutiji kad ne ispuštate plinove nego kad ih ispuštate. Ako vam se dogode promjene u probavi (puno plinova, grčevi, nadutost, zatvor, proljev ili potpuni izostanak ispuštanja plinova) koje se ubrzo ne riješe same od sebe, vrijeme je za posjet liječniku.

I zato sljedeći put kada pojedete grah i slučajno ispustite malo plina, recite nesretnim ljudima u svojoj blizini da bi bilo puno štetnije da ste plin zadržali unutra. Liječnička preporuka!

.

Zdravlje

Koronavirus može oštetiti mozak, a posljedice mogu ostati prikrivene godinama

Sličnih kasnih posljedica je prema studiji bilo i nakon katastrofalne španjolske gripe 1918. godine, kod koje je vjerojatno oko milijun ljudi imalo oštećenja mozga.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Koronavirus SARS-CoV-2 može izazvati teška oštećenja mozga i središnjeg živčanog sustava, tvrde britanski neurolozi. Posljedice mogu biti psihoze, paralize i moždani udari, a opasnost se često može prekasno prepoznati, prenosi Deutsche Welle.

U međuvremenu ima jako puno pokazatelja da novi koronavirus SARS-CoV-2 ne napada samo pluća i dišni sustav nego i druge organe. On može teško oštetiti i srce, krvne žile, živce, bubrege i kožu.


Britanski neurolozi su sad objavili šokantne podatke u časopisu Brain prema kojima virus SARS-CoV-2 može izazvati teška oštećenja mozga i kod pacijenata s lakim simptomima ili pacijenata koji su već ozdravili. Ta oštećenja se često prepoznaju jako kasno ili nikad.

Kod više od 40 pacijenata oboljelih od covida 19 neurolozi s instituta University College London (UCL) dijagnosticirali su akutni demijelizirajući encefalomijelitis (ADEM), a to su oštećenja ovojnice živčanih vlakana. Kod te upale dolazi do degenerativnog razaranja središnjeg živčanog sustava, koje pogađa mijelinske ovojnice živaca u mozgu i leđnoj moždini.

Različite kasne posljedice

Kod 12 istraživanih pacijenata utvrđena je upala središnjeg živčanog sustava, kod 10 privremena encefalopatija (oboljenje mozga) s delirijem ili psihozom, osam pacijenata je imalo moždane udare, a još osam probleme perifernog živčanog sustava, najčešće s dijagnozom Guillain-Barréovog sindroma. To je imunosna reakcija koja napada živce, izaziva paralize, a u pet posto slučajeva završava smrću pacijenta. Jedna 59-godišnja žena obuhvaćena istraživanjem je od toga preminula.

“Način na koji COVID-19 napada mozak nismo nikad ranije vidjeli kod drugih virusa”, kaže dr. Michael Zandi, vodeći autor studije i savjetnik u bolnici University College London Hospital. Neobična su osobito teška oštećenja mozga čak i kod pacijenata s blagim simptomima.

Oštećenja se često ne prepoznaju

Sada objavljeni slučajevi potvrđuju da COVID-19 kod nekih pacijenata izaziva dugoročne zdravstvene probleme. Brojni pacijenti i nakon ozdravljenja imaju poteškoća s disanjem i osjećaju se umorno. Drugi pate od osjećaja utrnulosti dijelova tijela, slabosti i slabljenja pamćenja.

“Biološki gledano ADEM ima određene sličnosti s multiplom sklerozom, ali ona se odvija teže i događa se u pravilu samo jedanput. Kod nekih pacijenata će ostati dugoročna invalidnost, drugi će se dobro oporaviti”, tvrdi Michael Zandi.

Čitav spektar oboljenja mozga i kasnih posljedica zaraze virusom SARS-CoV-2 vjerojatno još nije utvrđen, kaže Zandi, jer su brojni pacijenti u bolnicama previše bolesni da bi ih se moglo snimati magnetnom rezonancijom ili drugim dijagnostičkim metodama.

“Htjeli bismo medicinare na cijelom svijetu upozoriti na ove komplikacije koronavirusa”, kaže Zandi. Liječnici i drugo medicinsko osoblje trebali bi kod pacijenata s kognitivnim simptomima, poteškoćama pamćenja, umorom, gluhoćom ili slabošću u svakom slučaju konzultirati neurologa.

Šokantni slučajevi

Objavljene su dojmljive priče o pojedinačnim sudbinama, primjerice o jednoj 47-godišnjoj ženi koja je nakon tjedan dana kašljanja i povišene temperature odjednom osjetila glavobolju i utrnulost u desnoj ruci. U bolnici joj se jako spavalo i nije više reagirala. U hitnoj operaciji joj je uklonjen dio lubanje da bi se smanjilo pritisak na nateknuti mozak.

Jedna 55-godišnja pacijentica koja ranije nije imala nikakvih psihičkih oboljenja dan nakon otpuštanja iz bolnice se počela čudno ponašati. Stalno je oblačila zimski kaput i skidala ga i počela halucinirati, u svojoj kući je vidjela majmune i lavove. Kad je ponovo prebačena u bolnicu dobila je antipsihotičke lijekove.

I kod španjolske gripe je bilo oštećenja mozga

Britanski neurolozi se boje da bi COVID-19 kod nekih pacijenata mogao ostaviti suptilna oštećenja mozga, koja će se pokazati tek kasnije, nakon više godina. Sličnih kasnih posljedica je prema studiji bilo i nakon katastrofalne španjolske gripe 1918. godine, kod koje je vjerojatno oko milijun ljudi imalo oštećenja mozga.

“Nadamo se, naravno, da se tako nešto neće dogoditi, ali kod tako velike pandemije, koja pogađa velik dio pučanstva, moramo biti oprezni”, naglašava Michael Zandi s instituta UCL Queen Square Institute of Neurology.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP