Prati nas

Nema predaje

Sve što trebate znati o šećernoj bolesti

Dobro pojedeš pa se izvališ pred televizor! Iako neki tako zamišljaju idilu, ovo je prije opis skorog dijabetesa. A šećerna bolest je baš to – bolest koju je čovječanstvo dobilo zahvaljujući svom stilu života ispunjenog obiljem hrane i minimalnim kretanjem.

Objavljeno

|

Što izaziva dijabetes? Što izaziva šećernu bolest?
foto: BigStock

„Šećerna bolest prava je globalna epidemija jer broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Procijenjuje se da u Hrvatskoj od dijabetesa boluje svaka deseta osoba“, kaže dr.sc. Mario Šekerija iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. „Više je razloga za ovu pojavu, no najznačajnija je promjena načina života koju karakterizira veći unos visokokalorične hrane i niska razina tjelesne aktivnosti.“

Donosimo deset najvažnijih pitanja o dijabetesu, jednoj od najčešćih bolesti današnjice:



1. Što je dijabetes?

Dijabetes ili šećerna bolest je poremećaj kod kojeg dolazi do povećane razine šećera u krvi zbog nepravilnog rada žlijezde gušterače koja proizvodi hormon inzulin. Kod dijabetičara, gušterača djelomično ili potpuno prestane proizvoditi inzulin ili pak on nije djelotvoran u organizmu. Tada stanice ne dobivaju hranu potrebnu za život. Za bolest postoji genetska predizpozicija, a vjerojatnost da će ju osoba dobiti, povećava se 50 posto ako je osoba pretila.

2. Koliko ljudi boluje od dijabetesa?

Procijenjuje se da u svijetu oko 415 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina ima dijabetes. U Europi od šećerne bolesti boluje 60 milijuna osoba. Što se tiče Hrvatske, oko 260.000 punoljetnih osoba ima postavljenu dijagnozu dijabetesa, no istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba zna da boluje od dijabetesa zbog čega se smatra da je da je ukupan broj oboljelih veći od 400.000. Na području Europe, šećerna bolest je najčešća u Turskoj i zemljama istočne Europe. Hrvatska je negdje na sredini liste, uz bok Švicarskoj, Poljskoj i Lihtenštajnu.

3. Zašto broj oboljelih od dijabetesa raste?

Broj oboljelih raste zbog načina života koji uključuje lošu nezdravu prehranu i nedovoljno kretanje. Dijabetes se naziva “bolešću zapadnjačkog načina života”, a to znači prevelik unos visokokalorične hrane bogate ugljikohidratima i šećerima te sjedilački način života i nedovoljna tjelesna aktivnost. Upravo zato što je dijabetes bolest stila života, da bi liječenje bilo uspješno moraju se promijeniti mnoge životne navike.

4.  Što je dijabetes tipa 1?

Šećerna bolest tip 1 je kad gušterača uopće ne proizvodi inzulin. Riječ je zapravo o autoimunoj bolesti kad organizam počinje stvarati antitijela kao odgovor na vlastitu gušteraču. Zbog toga ona ne može izlučivati inzulin, a na kraju i potpuno propadne. Dijabetes tipa 1 zahtijeva liječenje inzulinom pa se još naziva i inzulin ovisnom šećernom bolesti. Obično se pojavljuje kod mlađih osoba s genetskom predispozicijom, često nakon djelovanja nekih virusa koji potaknu autoimuni proces.

5.      Kako prepoznati dijabetes 1?

Šećerna bolest tipa 1 uglavnom se javlja naglo, najčešće nakon neke virusne infekcije koju je pratila povišena temperatura, slabost i pojačani osjećaj žeđi. Simptomi su vrlo su izraženi i pojavljuju se iznenada:

– učestalo mokrenje
– izražena žeđ i glad
– neobjašnjivi umor
– iznenadni gubitak težine
– smetnje vida
– česte i ponavljane infekcije

Zbog potpunog nedostatka inzulina može se javiti i ketoacidoza, odnosno “zakiseljavanje krvi”, te se često javlja i ubrzano disanje uz zadah po acetonu, mučnina, povraćanja, bolovi u trbuhu – zbog tih simptoma često se posumnja na neku akutnu bolest probavnog sustava.

6. Što je dijabetes tipa 2?

Najčešći tip dijabetesa je onaj tipa 2, od kojeg zapravo boluje oko 90% svih osoba s dijabetesom. Ovaj tip dijabetesa obično se javlja u odrasloj dobi, najčešće nakon četrdesete godine. Kod osoba s dijabetesom tipa 2, gušterača proizvodi inzulin, ali u nedovoljnim količinama ili je tijelo postalo otporno na njegovo djelovanje. Ova se bolest naziva i „bolest zapadnjačkog načina života“ kojeg karakterizira prehrana bogata ugljikohidratima i mastima (fast food), bezalkoholna pića bogata šećerom (soft drinks), sjedilački način života, odnosno slaba tjelesna aktivnost, što sve vodi do povećanja tjelesne mase i pretilosti. Kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, pojavljuje se neosjetljivost stanica na inzulin, zbog čega šećer glukoza ne može ući u stanicu i tamo stvarati energiju, već ostaje u krvi i uzrokuje povišenu koncentraciju šećera. Gušterača na to reagira sa sve većim izlučivanjem inzulina u krv, zbog čega se s vremenom iscrpi i više nije u stanju proizvoditi dovoljnu količinu inzulina za održavanje normalne razine glukoze u krvi.

7. Kako prepoznati dijabetes 2?

Šećerna bolest tip 2 razvija kroz dulji niz godina, a simptomi su u početku blagi i slabo zamjetni, pa ljudi često ni ne znaju da imaju dijabetes. Zbog toga do postavljanja dijagnoze može proći i nekoliko godina te češće nastaju komplikacije. Simptomi se javljaju sporo i u početku ih je teško razaznati:

– pojačana žeđ
– učestalo mokrenje
– suhoća usta
– neobjašnjivi umor
– sporo zarastanje rana
– česte infekcije koje se ponavljaju
– veća sklonost gljivičnim infekcijama
– zamućen vid
– impotencija
– trnci u rukama i nogama

8. Što oboljeli moraju znati?

Kod osoba sa šećernom bolešću može se pojaviti hipoglikemija, odnosno stanje u kojemu je koncentracija šećera u krvi preniska. Početni znakovi hipoglikemije su opća slabost, osjećaj gladi, vrtoglavica, smetenost, drhtavica, glavobolja, ubrzan rad srca, smetnje vida, poteškoće u govoru i slično, a osoba može i potpuno izgubiti svijest.  Rani simptomi se obično mogu ukloniti konzumiranjem 15 do 20 grama brzih ugljikohidrata poput bombona, voćnih sokova ili pak tableta glukoze jer su to namirnice koje se lako pretvaraju u šećer u tijelu. Ako ste skloni hipoglikemičkim napadajima, imajte uvijek uz sebe tablete glukoze, bombone ili malo šećera. Svakako upozorite vašu obitelj i prijatelje da vam ponude nešto slatko ako se budete neobično ponašali ili pokazivali neke druge simptome.

9. Kako se dijabetes liječi?

Dijabetes 1 zahtijeva liječenje inzulinom. Što se tiče dijabetesa tipa 2, danas postoji čitav niz lijekova za sniženje razine glukoze u krvi u obliku tableta i injekcija. Kako s trajanjem bolesti gušterača izlučuje sve manje inzulina, na kraju je često za liječenje potrebna primjena tog hormona. Uz lijekove, nužno je usvajanje zdravih prehrambenih navika i više tjelesne aktivnosti.

10. Kakva je veza tjelesne aktivnosti i dijabetesa?

Poznato je da tjelesna aktivnost pomaže kod šećerne bolesti, radi čega se i provodi u kombinaciji s pravilnom prehranom, lijekovima antidijabeticima ili inzulinom. Naime, tijekom povećane tjelesne aktivnosti, dolazi do bolje iskoristivosti glukoze iz krvi. Poznati su primjeri kad je intenzivna tjelesna aktivnost pomogla osobama oboljelima od dijabetesa značajno smanjiti dnevni unos inzulina injekcijom. No, ponekad je dovoljna i umjerena tjelesna aktivnost poput šetnji, hodanja, trčanja, vožnje bicikla, plivanja, planinarenja i sličnog da bi se popravilo opće stanje organizma.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Nema predaje

Građanska Hrvatska poručila Vladi – Dosta je toleriranja obiteljskog nasilja #spasime

Na prosvjed je došao i premijer Andrej Plenković, čovjek čija vlada, prema riječima organizatora i prosvjednika, nije učinila dovoljno da spriječi obiteljsko nasilje i zaštiti žrtve. Okupljeni, naime, od predstavnika vlasti zahtijevaju da u praksi pristupe problemu obiteljskog nasilja, a postupno i uređenjem zakonske regulative.

Objavljeno

|

Autor

Prosvjed #spasime u Zagrebu

Nekoliko tisuća ljudi prosvjedovalo je na zagrebačkom Tomislavcu u organizaciji inicijative #spasime. Prosvjed je organiziran nakon što je početkom ožujka glumica i scenaristica Jelena Veljača na Facebooku otvorila grupu nazvanu #Spasime, koja je do sada okupila više od 48.000 ljudi.

“U 2017 počinjeno je 552 kaznena djela, od čega 444 nad ženama. U proteklih je 5 godina, 91 žena ubijena u Hrvatskoj. Taj visok broj ubojstava ne pokazuje tendenciju smanjivanja. Premijer Plenković izjavio je da je svaki dan jedna žena zlostavljena. Samo u 2017, policija je prijavila 11 5000 slučajeva prekršajnih djela u obitelji. No zašto je samo 8% nasilnika osuđeno na bezuvjetnu kaznu? Zašto oni nemaju obvezu dugotrajnog liječenja? Zašto imamo dobre zakone koji se ne provode?””



To je samo dio navoda s dramatičnog okupljanja građanske Hrvatske na kojem je održana i minuta šutnje za žrtve obiteljskog nasilja.

Na prosvjed je došao i premijer Andrej Plenković, čovjek čija vlada, prema riječima organizatora i prosvjednika, nije učinila dovoljno da spriječi obiteljsko nasilje i zaštiti žrtve. Okupljeni, naime, od predstavnika vlasti zahtijevaju da  u praksi pristupe problemu obiteljskog nasilja, a postupno i uređenjem zakonske regulative.  Zahtijevaju i dodatnu edukaciju profesionalaca koji u sustavu rade sa žrtvama nasilja – u policiji, pravosuđu, centrima za socijalnu skrb, medicinskim i odgojno-obrazovnim ustanovama. Traže i ulaganje više novca kako bi se osigurali primjereniji uvjeti rada udruga te povećala učinkovitost u zaštiti žrtava nasilja.

“Pozdravljam ovaj prosvjed i ovu građansku inicijativu. Prosvjed je imao veliku potporu svih ljudi koji su na Tomislavovu trgu. Jako je dobro da spontane građanske inicijative senzibiliziraju hrvatsko društvo i hrvatsku javnost za jedan grozan fenomen nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji. S tim problemom, nažalost, živimo godinama. Nekoliko recentnih monstruoznih kaznenih djela dodatno je anticipiralo taj problem. U ponedjeljak sam spreman sresti se s predstavnicima inicijative i tražiti da i civilno društvo da svoj doprinos”, rekao je premijer i predsjednik vladajućeg HDZ-a.

“Dragi moji hrabri ljudi, vi ste promjena, hvala vam na tome. Svima vama koji ste nam pisali, žrtve nasilja, niste sami, vidimo vas, čujemo vas, svi ovi ljudi su s vama. U ponedjeljak nosimo zahtjeve i čekamo dijalog”, izjavila je organizatorica Veljača pri čemu je zamolila sve prisutne da pokupe smeće iza sebe, “jer mi smo bolja Hrvatska”.

Nastavi čitati