Prati nas

Nema predaje

Treći kvartal: Broj ‘povlaštenih’ mirovina je pao za 1,2%

Rapisno se smanjuje broj partizanskih mirovina, a trend prate mirovine ustaša i domobrana. Saborskim zastupnicima, bivšim ministrima i umirovljenim ustavnim sucima, mirovine su u tri mjeseca porasle više od 1.000 kuna.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Zgrada hrvatskog sabora
foto: sabor.hr

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je statističke podatke za treći ovogodišnji kvartal. Ovo izdanje biltena “Statističke informacije” pokazuje stanje na dan 30. rujna 2017. godine.

Krajem lipnja ove godine Hrvatske je isplaćivala 176.968 takozvanih povlaštenih mirovina, dok ih je krajem listopada bilo 174.892, što predstavlja blagi pad od 2.076 mirovina ili 1,2%. Izračunali smo tromjesečno kretanje mirovina po posebnim propisima te analiziramo odnose prosjeka mirovine i neto plaće, ali i broja zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika. Potonje brojke jasno prokazuju najveći problem hrvatskog mirovinskog sustava.


Domobrani i ustaše: 6.076 (-289)

Pripadnici takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH) primaju 289 mirovina manje što je pad za 4,5% u tromjesečnom roku. Prosječna mirovina u ovoj kategoriji porasla je za 2%.
Prosječna mirovina: 2.334 kuna.

foto: MojeVrijeme.hr

 

Borci NOR-a: 13.772 mirovine (-662)

Smanjio se i broj mirovina koje primaju partizani ili njihove udovice i to za 662. Broj partizanskih mirovina je tako tri mjeseca pao za 4,6%, dok je prosječna mirovina ovoj skupini porasla za 1,9%.
Prosječna mirovina: 2.731 kuna.

Bivši politički zatvorenici: 3.259 (-98)

Nestalo je i 98 mirovina političkih zatvorenika što čini pad od 3%. Mirovina je u ovoj skupini od kraja lipnja do kraja rujna porasla za 4,6%.
Prosječna mirovina: 3.766 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 647 mirovine (+3)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade očekivano je stabilan i ima ih 3 više u odnosu na kraj lipnja. To je rast od 0,5%. Mirovina je ovoj skupini umirovljenika u promatranom razdoblju porasla za 12,4%, u prosjeku za 1.057 kuna.
Prosječna mirovina: 9.551 kuna.

Branitelji: 105.017 (-328)

Broj braniteljskih mirovina smanjio se za 328, što je pad od 0,3% na kvartalnoj razini. Mirovine prema ZOHBDR porasle su za 8,6%, dok su mirovine prema općim propisima, a određene prema ZOHBDR-u iz 2005. godine porasle za 2,2%.
Prosječna mirovina: 5.580 kuna (71.004 mirovine) i 2.268 kuna (34.013 mirovina priznate prema općim propisima, a određene prema ZOPHBDR-u iz 2005.)

foto: MojeVrijeme.hr

HVO: 6.803 mirovine (+11)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a porastao je za 11. Rast je to je to od 0,2%. Mirovina pripadnika HVO-a u prosjeku je porasla 3,3%.
Prosječna mirovina: 2.934 kune.

A što je s “običnim” umirovljenicima?

30. rujna Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je isplaćivao 1.140.023 mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju s prosječnim iznosom od 2.317 kuna. Riječ je o takozvanim običnim mirovinama u koje se ne računaju takozvane povlaštene mirovine.

Od toga se isplaćuju 498.802 starosne mirovine, 18.719 starosnih mirovina za dugogodišnjeg osiguranika te 85.353 starosne mirovine prevedene iz invalidske. Prijevremenih starosnih mirovina je 184.821.

Mirovinsko isplaćuje i 126.823 invalidske mirovine i 225.299 obiteljskih mirovina.

Alarmantan odnos zaposlenih i umirovljenika

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je izvijestio kako je sa zadnjim danom rujna isplaćivao 1.232.229 mirovina, dok je u mirovinski fond uplaćivao 1.514.241 korisnik. To znači da na jednog umirovljenika dolazi 1,23 zaposlenih čija prosječna neto plaća iznosi 6.018 kuna.

Udio prosječne mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u prosječnoj neto plaći iznosi 38.5%, iz čega je razvidan jaz siromaštva koji se otvara između zaposlene i umirovljene Hrvatske.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje” 

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP