Prati nas

Nema predaje

Jesu li baš petokraka i kukasti križ isto?

HDZ-ova zastupnica u Europarlamentu napominje da ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest. Time se je jasno referirala na nedemokratsku Jugoslaviju.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Je li komunizam bio loš?
foto: Pixabay

IDS-ov europarlamentarac Ivan Jakovčić u pokušava u Strasbourgu progurati zabranu nacističkih i fašističkih slogana i simbola u cijeloj Europi. Pokrenuo je stoga raspravu u Europskom parlamentu na tu temu, no nije naišao na potporu kolegica iz Hrvatske. Naime, Ruža Tomašić iz Hrvatske konzervativne stranke i Dubravka Šuica iz Hrvatske demokratske stranke traže da se uz bok fašizmu i nacizmu stavi i – komunizam.

Šuica tako objašnjava da je za zabranu predloženih totalitarizama, uz dodatak komunizma, dok Tomašić kaže da je licemjerno tek djelomično braniti simbole totalitarističkih režima. „Znate li što komunisti, fašisti i nacisti imaju zajedničko? Zadnja četiri slova: isti“, teza je ove bivše članice Hrvatske stranke prava i Hrvatske stranke prava – Ante Starčević.


Šuica protiv komunista u Europarlamentu

Podsjetimo, Šuica  je već jednom bivšu slovensku premijerku, kada se je ista takmičila za mjesto potpredsjednice Europske komicije, optužila da je – komunistkinja. I to zbog video snimke na kojoj se vidi da pjeva antifašistima dragu borbenu pjesmu „Bandiera Rossa“. „Kada ćete se odreći komunizma“, pitala je Šuica. „To je slovenska antifašistička pjesma“, odgovorila joj je Bratušek, što je, naknadno je izvijestila Šuica, kod nekih zastupnika izazvalo nevjericu.

“Poticaj za ovu točku dnevnog reda našeg Parlamenta našao sam u tužnoj, ali i opasnoj činjenici da se danas na ulicama europskih gradova, više nego ranijih desetljeća, okupljaju osobe koje veličaju nacizam, fašizam i njihove izvedenice u raznim državama. Vidjeli smo što se nedavno dešavalo u Varšavi, u Madridu, u Rimu, u Sofiji, u Zagrebu, u Beogradu, a nažalost i u mnogim drugim većim ili manjim mjestima. Predug je niz manifestacija mržnje oko nas da bismo mogli šutjeti”, objasnio je Jakovčić.

Kao zemlje koje su se kvalitetno obračunale sa svojom prošlošću, naveo je Njemačku i Italiju: „Nacizam je potekao iz Njemačke, ali je upravo Njemačka, prva i na najbolji način, odlučila kažnjavati sve one koje veličaju nacizam ili koriste njegove simbole ili slogane. Italija je to, u odnosu prema fašizmu, učinila na sličan način. Nažalost, još uvijek ima zemalja i vlasti u Europskoj uniji koje se prema simbolima i sloganima nacizma, fašizma ili ustaštva i četništva odnose bez ozbiljnih sankcija i čvrstih reakcija.“

Nije prošlo u Saboru, hoće li u Europarlamentu?

„Nacistički i fašistički simboli nisu dobrodošli u javnom prostoru, ali nisu bome ni komunistički! Žalosno je što neki koriste EU institucije kako bi na silu progurali ono što nije prošlo u nacionalnim parlamentima. To je antidemokratsko ponašanje koje vodi u novi totalitarizam“, komentirala je Jakovčićevu inicijativu Tomašić.

Šuica pak upozorava da hrvatski građani različito tumače prošlost te da ne postoji sveobuhvatno njegovanje kulture sjećanja na kršenje ljudskih prava i otpor nedemokratskim režimima. „Ni aktualna upravna ni sudska praksa po pitanju isticanja simbola nedemokratskih sustava nije ujednačena. Zato je Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem osnovala Vijeće za suočavanje s prošlošću koje ima zadatak predložiti Vladi preporuke i pravno reguliranje isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi. Potrebno je nadići podjele u društvu i izbjeći manipulacije u tumačenju.“

HDZ-ova zastupnica u Europarlamentu napominje da ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest. Time se je jasno referirala na nedemokratsku Jugoslaviju. „Europa, pa tako i europska Hrvatska s jednakom osudom trebaju gledati na sve režime koji su provodili ili provode diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, koji su odgovorni za političke progone, pojedinačna ili masovna ubojstva te represiju nad osnovnim pravima i slobodama.“

“Tražim od Komisije i od svih nas, da ovaj saziv Parlamenta usvoji posebnu rezoluciju i druge akte kojima će se oštro kazneno suprotstaviti svima onima koji veličaju i koriste simbole i slogane poraženih zločinačkih režima”, zaključio je Jakovčić.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.  

.

Mozaik

Ovo ljeto je manje turista pa svoju zemlju ponovno otkrivaju – domaći

Svima koji se bave turizmom, ova sezona nije vrijedna spomena. Međutim, sad kad nema ogromnog broja turista, u nekima od najpoznatijih destinacija ponovno uživaju domaći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Turistička sezona je na izdisaju – što zbog skorašnjeg kraja ljeta, početka škole i svega što donose i normalne godine, a što zbog egzodusa turista čim su njihove matične zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu zbog porasta broja zaraženih koronavirusom.

Strani turisti koji su ove godine ipak došli na Jadran (statistike kažu njih oko 40 posto od uobičajenog broja), brže-bolje su spakirali stvari i zaputili se prema granici ostavljajući inače krcate turističke destinacije polupraznima. I dok ugostitelji i iznajmljivači očajavaju, ostalo stanovništvo ponovno otkriva neka mjesta koja su prijašnjih godina zbog nepreglednih rijeka ljudi, izbjegavali.


Na Plitvičkim jezerima tako se, nakon dugog vremena, uglavnom čuje samo hrvatski jezik, a osim manjih gužvi, mnoge je na posjet ovom našem najpoznatijem nacionalnom parku ponukala i niža cijena ulaznica kojom je uprava parka željela od sezone spasiti što se spasiti da. Tijekom svibnja i lipnja kad se još činilo da od turističke sezone neće biti ništa, cijena je bila snižena i do 50 posto, no kad su posjetitelji ipak počeli pristizati, cijena je malo povećana, no i dalje je 30 posto niža od uobičajene.

To je bio jedan od razloga i što su park baš sada odlučili posjetiti Branka i Vlado, umirovljenici iz Zagreba koji su u prvu šetnju Plitvičkim jezerima poveli i svog trogodišnjeg unuka Jana.

“Karta je jako skupa. I sada, a o prijašnjoj cijeni da i ne govorimo. Gledajte, nama je kao penzionerima to jako skupo. I onda kad platiš skupu kartu, još se guraš s tisućama turista. No sad kad je cijena malo niža, a gužvi nema, odlučili smo doći. Naš unuk još nikada nije bio na Plitvicama, pa dok mu roditelji rade, mi smo napravili mali izlet”, govori nam Branka i dodaje da su nešto džeparca za ovo putovanje dobili i od svoje djece, Janovih roditelja.

“Karte smo kupili jednu mi, drugu su nam platila naša djeca, a mali ima besplatan ulaz. Ponijeli smo sa sobom sendviče i sokove tako da osim sladoleda nećemo puno više trošiti. Učinilo nam se da je sada idealan trenutak za dolazak. Ima ljudi, ali gužva nije kao ranijih godina. Pa znalo se događati da ljudi bude toliko da auti budu sparkirani uz rub ceste s obje strane uzduž čitavih Plitvica. Ove godine je prava milina. Da bar tako i ostane”, kaže Vlado pripremajući karte za pregled na ulazu u park.

Upravo ovo zadnje je česta opaska koja se može čuti od domaćih ljudi – barem od onih koji ne žive od turizma: ovolik, dakle upola manji broj turista, zapravo je idealan. Samo kad bi oni svi donijeli toliko novca kao da ih je duplo više. Nažalost, to tako ne ide.

foto: Silvija Novak

Svjesni su toga i u Zadru gdje na poznatoj gradskoj plaži Kolovare lokalci ponovno uživaju kao nekad, ali s određenim grčem. “Ovo je taman. Više ljudi je naprosto previše, ali nažalost neće ovo svi uspjet preživjeti. Mislim prije svega na kafiće i restorane. Lako za mene, ja sam u mirovini”, kaže Senka koja je na plažu povela i svoje dvije unučice.

“Da vam pravo kažem i ne sjećam se kad sam zadnji put bila na Kolovarama na kupanju. Kad mi dođu djeca iz Zagreba, odemo na plažu negdje izvan grada. Tu na Kolovarama bude čovjek na čovjeku. Ali ove godine je kako bi trebalo biti”, kaže Senka kupujući djevojčicama sladoled u kafiću na plaži u kojem ove godine nema gužve. “Bilo je ljudi. Imali smo par dana, čak i tjedana početkom kolovoza koji su izgledati kao da nema korone. Ali brzo se to razišlo. Tako da sada, napokon, uživamo mi.”

Ni u trajektnoj luci Gaženica nije gužva. U špici sezone i tu su se, povremeno, znale stvoriti velike kolone za ukrcaj, no to je trajalo svega par udarnih vikenda i nakon toga je stalo. Sada na otok putuju uglavnom samo domaći, oni koji ondje žive ili imaju vikendice, a jedini kruzer u luci ne čeka putnike, već je ondje “zapeo” i čeka da prođe pandemija.

foto: Silvija Novak

No zanimljivo, mnogi otoci, pa tako i Dugi otok, nisu taj pad broja turista baš toliko osjetili. “Srpanj je bio tako-tako, ali kolovoz pun. Nije bilo slobodne sobe”, kaže godpođa Rada koja iznajmljuje apartman u mjestu Verunić.

Naime, na najudaljeniji otok zadarskog arhipelaga i inače dolaze oni željni mira i tišine, a kako taj skriveni biser Jadrana još uvijek nije zahvatila posvemašnja apartmanizacija, čak i kad su svi kapaciteti uglavnom popunjeni, nije prevelika gužva. Također, nisu iznevjerili niti nautičari kojima je Dugi otok jedna od omiljenih destinacija.

No da nije sve baš kao inače, lokalno stanovništvo zna po ipak manje sparkiranih automobila u blizini poznate plaže Saharun i po tome što mnogi restorani, čak ni u srcu sezone, nisu radili čitav dan nego samo poslijepodne i navečer.

Domaći su zato uživali i kupali se i na plažama koje inače, kad je sezona u punom jeku, zaobilaze u širokom luku. Tko ga uspije preživjeti, mogao bi pamtiti ovo ljeto kao jedno od najljepših u životu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP