Prati nas

Nema predaje

Jesu li baš petokraka i kukasti križ isto?

HDZ-ova zastupnica u Europarlamentu napominje da ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest. Time se je jasno referirala na nedemokratsku Jugoslaviju.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Je li komunizam bio loš?
foto: Pixabay

IDS-ov europarlamentarac Ivan Jakovčić u pokušava u Strasbourgu progurati zabranu nacističkih i fašističkih slogana i simbola u cijeloj Europi. Pokrenuo je stoga raspravu u Europskom parlamentu na tu temu, no nije naišao na potporu kolegica iz Hrvatske. Naime, Ruža Tomašić iz Hrvatske konzervativne stranke i Dubravka Šuica iz Hrvatske demokratske stranke traže da se uz bok fašizmu i nacizmu stavi i – komunizam.

Šuica tako objašnjava da je za zabranu predloženih totalitarizama, uz dodatak komunizma, dok Tomašić kaže da je licemjerno tek djelomično braniti simbole totalitarističkih režima. „Znate li što komunisti, fašisti i nacisti imaju zajedničko? Zadnja četiri slova: isti“, teza je ove bivše članice Hrvatske stranke prava i Hrvatske stranke prava – Ante Starčević.


Šuica protiv komunista u Europarlamentu

Podsjetimo, Šuica  je već jednom bivšu slovensku premijerku, kada se je ista takmičila za mjesto potpredsjednice Europske komicije, optužila da je – komunistkinja. I to zbog video snimke na kojoj se vidi da pjeva antifašistima dragu borbenu pjesmu „Bandiera Rossa“. „Kada ćete se odreći komunizma“, pitala je Šuica. „To je slovenska antifašistička pjesma“, odgovorila joj je Bratušek, što je, naknadno je izvijestila Šuica, kod nekih zastupnika izazvalo nevjericu.

“Poticaj za ovu točku dnevnog reda našeg Parlamenta našao sam u tužnoj, ali i opasnoj činjenici da se danas na ulicama europskih gradova, više nego ranijih desetljeća, okupljaju osobe koje veličaju nacizam, fašizam i njihove izvedenice u raznim državama. Vidjeli smo što se nedavno dešavalo u Varšavi, u Madridu, u Rimu, u Sofiji, u Zagrebu, u Beogradu, a nažalost i u mnogim drugim većim ili manjim mjestima. Predug je niz manifestacija mržnje oko nas da bismo mogli šutjeti”, objasnio je Jakovčić.

Kao zemlje koje su se kvalitetno obračunale sa svojom prošlošću, naveo je Njemačku i Italiju: „Nacizam je potekao iz Njemačke, ali je upravo Njemačka, prva i na najbolji način, odlučila kažnjavati sve one koje veličaju nacizam ili koriste njegove simbole ili slogane. Italija je to, u odnosu prema fašizmu, učinila na sličan način. Nažalost, još uvijek ima zemalja i vlasti u Europskoj uniji koje se prema simbolima i sloganima nacizma, fašizma ili ustaštva i četništva odnose bez ozbiljnih sankcija i čvrstih reakcija.“

Nije prošlo u Saboru, hoće li u Europarlamentu?

„Nacistički i fašistički simboli nisu dobrodošli u javnom prostoru, ali nisu bome ni komunistički! Žalosno je što neki koriste EU institucije kako bi na silu progurali ono što nije prošlo u nacionalnim parlamentima. To je antidemokratsko ponašanje koje vodi u novi totalitarizam“, komentirala je Jakovčićevu inicijativu Tomašić.

Šuica pak upozorava da hrvatski građani različito tumače prošlost te da ne postoji sveobuhvatno njegovanje kulture sjećanja na kršenje ljudskih prava i otpor nedemokratskim režimima. „Ni aktualna upravna ni sudska praksa po pitanju isticanja simbola nedemokratskih sustava nije ujednačena. Zato je Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem osnovala Vijeće za suočavanje s prošlošću koje ima zadatak predložiti Vladi preporuke i pravno reguliranje isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi. Potrebno je nadići podjele u društvu i izbjeći manipulacije u tumačenju.“

HDZ-ova zastupnica u Europarlamentu napominje da ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest. Time se je jasno referirala na nedemokratsku Jugoslaviju. „Europa, pa tako i europska Hrvatska s jednakom osudom trebaju gledati na sve režime koji su provodili ili provode diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, koji su odgovorni za političke progone, pojedinačna ili masovna ubojstva te represiju nad osnovnim pravima i slobodama.“

“Tražim od Komisije i od svih nas, da ovaj saziv Parlamenta usvoji posebnu rezoluciju i druge akte kojima će se oštro kazneno suprotstaviti svima onima koji veličaju i koriste simbole i slogane poraženih zločinačkih režima”, zaključio je Jakovčić.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.  

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP