Prati nas

Vijesti

Britanska mladež sve više njeguje bake i djedove, a država plaća

S jedne strane, lijepo je da mlađi brinu za starije, no s druge strane postoji bojazan da mladi nemaju drugog izbora nego dodatno zarađivati njegujući starije zbog čega pati njihovo obrazovanje. Broj mladih osoba koje njeguju starije, u Velikoj Britaniji posljednjih se godina povećao za 35 posto.

Objavljeno

|

Kako brinuti o starima?
foto: Pixabay

Broj mladih njegovatelja starijih osoba u Velikoj Britaniji u posljednje je četiri godine narastao za 10.000. To je pobudilo zabrinutost da teret sve opterećenijeg socijalnog sustava pada upravo na leđa mladih. Analiza koju je napravio portal Independent, pokazala je da je u svibnju 2017. njegovatelja u dobi od 16 do 24 godine bilo 41.870, dok ih je 2013. bilo 31.080 što je povećanje od 35 posto. Broj mladih, zapravo još djece u dobi od 16 i 17 godina koji njeguju starije, u tom se razdoblju povećao za čak 54 posto i narastao s 1.400 na 2.150 osoba.

Iako voditelji kampanje za pomoć starijima pozdravljaju činjenicu da sve više mladih pomaže starijima, izražavaju i zabrinutost da se sve više mladih odlučuje pomagati starijima i za to primati financijsku potporu od države, jer su na taj korak primorani teškim životnim okolnostima te tako žrtvuju svoje školovanje, vlastitu karijeru pa i mladost, kako bi brinuli za starije rođake. Laura Bennett, voditeljica jedne od organizacija koja se bavi pomoći starijima, rekla je kako je dobro da mladi ljudi zarađuju na takav način, no to dolazi uz dodatnu cijenu koju plaćaju u nedostatku vremena za ostale stvari poput učenja. No naglašava kako neki mladi njegovatelji lako usklađuju posao njegovatelja i školske ili poslovne obaveze.


‘Zbog oskudice, mnogi mladi su pred teškim izborom nastaviti školovanje ili raditi’, kaže Bennett i podsjeća na zakon iz 2014. koji je trebao regulirati odnos obitelji u kojima je jedna ili više osoba koje trebaju njegu i njihovih mlađih članova. ‘Bojimo se da financijska sredstva predviđena ovim zakonom jednostavni nisu dovoljna ni za mlade njegovatelje ni za osobe koje trebaju njegu. Osim toga, zbog obima posla uključenog u njegovanje, mladi ponekad mogu zapostaviti vlastitu karijeru ili školovanj. Mnogi mladi se osjećaju ponosno zato što obavljaju koristan posao. No ako za njega nisu adekvatno plaćeni, to će ih učiniti frustriranima.’

Jedno od rješenje moglo bi biti ono što je zapravo univerzalno rješenje mnogih problema: više novca. ‘Središnja vlast trebala bi pronaći način kako mlade njegovatelje primjerenije platiti’, kaže Bennett. Simon Hopkins iz organizacije Turn2Us koja osigurava stipendije i savjete osobama u financijskim problemima, kaže: ‘Njegovanje osobe koja je teško bolesna ili nepokretna, veliki je posao i odgovornost, a mnogi ljudi postaju njegovatelji zato što je nekome njima bliskome takav oblik pomoći potreban i ovisi o njima.’

.

Vijesti

Ni 67 nije dovoljno. Hoće li mladi radnici u mirovinu sa 70 godina?

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu.

Objavljeno

|

Autor

Zbog dobi za odlazak u mirovinu su se već gubili izbori i pobjeđivale stranke koje su obećavale povratak “na staro”. Ali ni povećanje na 67 godina nije dovoljno, kažu njemački stručnjaci, nego na 69 godina i 4 mjeseca.

Kako piše Deutsche Welle, u posljednjem mjesečnom izvješću njemačke središnje banke Bundesbanke objavljena je računica koja se neće svidjeti zaposlenima: još od 2012. je u Njemačkoj povišena dob za odlazak u mirovinu i postupno će se onda do 2031. povećati na navršenih 67 godina života za odlazak u starosnu mirovinu. No ekonomisti su izračunali: ni to neće biti dovoljno da bi blagajna mirovinskog fonda izdržala zajamčenu mirovinu od najmanje 48% prosječnog dohotka.


Golemu rupu je naravno izazvala kamatna politika Europske središnje banke: kada praktično nema kamata na polog, mirovine se plaćaju tek od onoga što se ubere od zaposlenih – a i za taj doprinos je njemačka vlada obećala da se neće podizati na više od 20%, barem do godine 2025. Inače je prihod bio i od kamata i drugih oblika sigurnih uloga, na primjer u državne obveznice koje trenutno imaju čak negativnu kamatu. No “rupa” koja se već stvorila dok je diskontna stopa ESB-a praktično 0% više se neće moći popuniti.

Onda treba pogledati i koji će to naraštaj krenuti u mirovinu već sredinom sljedećeg desetljeća: čitava baby boom generacija brojnih mališana koji su rođeni koncem pedesetih i početkom šezdesetih prošlog stoljeća kad je izgledalo kako će biti samo bolje. Kad ubrzo taj brojčano velik naraštaj krene u mirovinu, dakle kad neće samo prestati uplaćivati u mirovinsku blagajnu nego će i početi isplata, to će već biti ozbiljan problem.

“Poklon” za punoljetnost današnjem naraštaju

Bundesbank rješenje vidi samo da se dob za odlazak u mirovinu još više povisi: najkasnije naraštaj koji je upravo postao punoljetan, dakle one rođene 2001. godine, bi trebalo pustiti u mirovinu ne prije 2070. – dakle kad oni budu imali 69 godina i 4 mjeseca.

Ekonomisti upozoravaju kako će samo tako biti “više zaposlenih koji će jačati i ukupnu gospodarsku moć i time biti i mjerna osnova za poreze i socijalna davanja”, piše u izvješću za listopad njemačke središnje banke. Upozoravaju kako je to i preporuka međunarodnih institucija poput MMF-a, OESS-a, ali i Europske unije koja savjetuje “daljnje povećavanje dobne granice za odlazak u mirovinu kako se produžuje i životni vijek”.

Ekonomski i obzirom na okolnosti, to naravno da ima smisla. Ali glavni argument za takvu odluku o “produženju životne dobi” polako prestaje biti istinit. Da, medicina napreduje, ali postaje i sve skuplja tako da nije baš sigurno kako će svi dobiti vrhunski medicinski tretman. Povrh toga dolazi i sve veći stres i neizvjesnosti u našoj radnoj okolini tako da je na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama očekivana životna dob – polako počela padati!

Politička bomba

Na reakcije ovog prijedloga Bundesbanke nije trebalo dugo čekati: već i ovo povišenje životne dobi za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji je izazvalo mnoštvo prosvjeda, a osobito u državama poput Italije, ali i Španjolske ili Francuske je vlade koje su uvele taj propis onda to skupo koštalo na sljedećim izborima.

Utoliko su se već oglasile i neke njemačke političke stranke: Zeleni poručuju kako “trebamo strategiju za zdraviji i duži radni vijek, a ne mirovinu sa 69 godina za sve”. Ljevica pak poručuje kako treba povisiti doprinos za mirovinsko, ali ne kao dodatni teret zaposlenima, nego za poslodavce (u Njemačkoj uplaćuju obje strane). Krovna organizacija njemačkih sindikata DGB upozorava kako je i čitavo to povišenje dobne granice za mirovinu već i sad na rubu prijevare.

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu. A ovako bi ta mirovina trebala stizati još kasnije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP