Prati nas

Vijesti

Britanska mladež sve više njeguje bake i djedove, a država plaća

S jedne strane, lijepo je da mlađi brinu za starije, no s druge strane postoji bojazan da mladi nemaju drugog izbora nego dodatno zarađivati njegujući starije zbog čega pati njihovo obrazovanje. Broj mladih osoba koje njeguju starije, u Velikoj Britaniji posljednjih se godina povećao za 35 posto.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako brinuti o starima?
foto: Pixabay

Broj mladih njegovatelja starijih osoba u Velikoj Britaniji u posljednje je četiri godine narastao za 10.000. To je pobudilo zabrinutost da teret sve opterećenijeg socijalnog sustava pada upravo na leđa mladih. Analiza koju je napravio portal Independent, pokazala je da je u svibnju 2017. njegovatelja u dobi od 16 do 24 godine bilo 41.870, dok ih je 2013. bilo 31.080 što je povećanje od 35 posto. Broj mladih, zapravo još djece u dobi od 16 i 17 godina koji njeguju starije, u tom se razdoblju povećao za čak 54 posto i narastao s 1.400 na 2.150 osoba.

Iako voditelji kampanje za pomoć starijima pozdravljaju činjenicu da sve više mladih pomaže starijima, izražavaju i zabrinutost da se sve više mladih odlučuje pomagati starijima i za to primati financijsku potporu od države, jer su na taj korak primorani teškim životnim okolnostima te tako žrtvuju svoje školovanje, vlastitu karijeru pa i mladost, kako bi brinuli za starije rođake. Laura Bennett, voditeljica jedne od organizacija koja se bavi pomoći starijima, rekla je kako je dobro da mladi ljudi zarađuju na takav način, no to dolazi uz dodatnu cijenu koju plaćaju u nedostatku vremena za ostale stvari poput učenja. No naglašava kako neki mladi njegovatelji lako usklađuju posao njegovatelja i školske ili poslovne obaveze.


‘Zbog oskudice, mnogi mladi su pred teškim izborom nastaviti školovanje ili raditi’, kaže Bennett i podsjeća na zakon iz 2014. koji je trebao regulirati odnos obitelji u kojima je jedna ili više osoba koje trebaju njegu i njihovih mlađih članova. ‘Bojimo se da financijska sredstva predviđena ovim zakonom jednostavni nisu dovoljna ni za mlade njegovatelje ni za osobe koje trebaju njegu. Osim toga, zbog obima posla uključenog u njegovanje, mladi ponekad mogu zapostaviti vlastitu karijeru ili školovanj. Mnogi mladi se osjećaju ponosno zato što obavljaju koristan posao. No ako za njega nisu adekvatno plaćeni, to će ih učiniti frustriranima.’

Jedno od rješenje moglo bi biti ono što je zapravo univerzalno rješenje mnogih problema: više novca. ‘Središnja vlast trebala bi pronaći način kako mlade njegovatelje primjerenije platiti’, kaže Bennett. Simon Hopkins iz organizacije Turn2Us koja osigurava stipendije i savjete osobama u financijskim problemima, kaže: ‘Njegovanje osobe koja je teško bolesna ili nepokretna, veliki je posao i odgovornost, a mnogi ljudi postaju njegovatelji zato što je nekome njima bliskome takav oblik pomoći potreban i ovisi o njima.’

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP