Prati nas

Vijesti

I mama i tata ministra Pavića žele veće mirovine

I moji roditelji me svaki nedjeljni ručak pitaju kad ću im povisiti mirovine. Ali Vlada je već povisila mirovine u prošloj godini 2,75 posto, što je bilo dodatnih milijardu kuna na proračun. Ove godine imamo dva najveća izdvajanja što se tiče proračuna, 1,4 milijarde za povećanje mirovina i 1,4 milijarde za povećanje plaća državnih i javnih službenika.

Objavljeno

|

Tko je ministar Marko Pavić?
Marko Pavić (screenshot: N1)

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić gostovao je u Dnevniku Nove TV gdje je progovorio i o mirovinskoj reformi koja se duže vrijeme najavljuje, ali i ne provodi.

“Cjelovitu mirovinsku reformu ćemo provesti ove godine”, obećaje Pavić i dodaje: “Svjesni smo demografskih pokazatelja i da je omjer zaposlenika i umirovljenika nepovoljan. On je 2015. bio 1 naprama 1,16, a sada je 1,24. Prvenstveno, taj sustav je održiv. Ono što sad želimo sa sljedećom reformom napraviti je da povećamo mirovine i napravimo adekvatan mirovinski sustav. Svjesni smo da su mirovine male i moji roditelji me svaki nedjeljni ručak pitaju kad ću im povisiti mirovine. Ali Vlada je već povisila mirovine u prošloj godini 2,75 posto, što je bilo dodatnih milijardu kuna na proračun. Ove godine imamo dva najveća izdvajanja što se tiče proračuna, 1,4 milijarde za povećanje mirovina i 1,4 milijarde za povećanje plaća državnih i javnih službenika.”


Ministar tvrdi da mirovinski susav nije pred krahom i da su mirovine u potpunosti održive. Vlada je, objašnjava, radila na mirovinama i želja joj je maksimalno povećanje istih.

No što je s najavama pojedinih demografa da je ovakav mirovinski sustav održiv još desetak godina? “Svakako ćete imati mirovine. Rekao sam da omjer zaposlenika i umirovljenika zadnjih godina lagano raste. Imamo 54 tisuće više zaposlenih 2017. nego 2016. godine. No, isto tako smo svjesni da samo 19 posto umirovljenika je odradilo puni radni staž i da dobar dio njih nije uplaćivao. Iz proračuna se dotira 46 posto mirovina. Masa mirovine ukupno skoro 40 milijardi kuna i samo mala povećanja, za koja sam svjestan da našim umirovljenicima nisu dostatna, imaju refleksiju na proračun od milijarde kuna”, kaže ministar.

I mirovinski fondovi su sigurni, dodaje. “73 posto njihovih ulaganja je u državne obveznice, dakle tu je apsolutna sigurnost. Vrlo mala je izloženost dionicama. Ostatak je u stranim obveznicama i kao takvi su sigurni. Želja nam je reformom vidjeti mogućnost povećanja ulaganja u drugi mirovinski fond kako bi se osigurala adekvatnost mirovina, vaših, mojih i mirovina svih onih rođenih nakon 1962. koji će ulaziti u mirovinu”, zaključuje Pavić.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP