Prati nas

Vijesti

I mama i tata ministra Pavića žele veće mirovine

I moji roditelji me svaki nedjeljni ručak pitaju kad ću im povisiti mirovine. Ali Vlada je već povisila mirovine u prošloj godini 2,75 posto, što je bilo dodatnih milijardu kuna na proračun. Ove godine imamo dva najveća izdvajanja što se tiče proračuna, 1,4 milijarde za povećanje mirovina i 1,4 milijarde za povećanje plaća državnih i javnih službenika.

Objavljeno

|

Tko je ministar Marko Pavić?
Marko Pavić (screenshot: N1)

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić gostovao je u Dnevniku Nove TV gdje je progovorio i o mirovinskoj reformi koja se duže vrijeme najavljuje, ali i ne provodi.

“Cjelovitu mirovinsku reformu ćemo provesti ove godine”, obećaje Pavić i dodaje: “Svjesni smo demografskih pokazatelja i da je omjer zaposlenika i umirovljenika nepovoljan. On je 2015. bio 1 naprama 1,16, a sada je 1,24. Prvenstveno, taj sustav je održiv. Ono što sad želimo sa sljedećom reformom napraviti je da povećamo mirovine i napravimo adekvatan mirovinski sustav. Svjesni smo da su mirovine male i moji roditelji me svaki nedjeljni ručak pitaju kad ću im povisiti mirovine. Ali Vlada je već povisila mirovine u prošloj godini 2,75 posto, što je bilo dodatnih milijardu kuna na proračun. Ove godine imamo dva najveća izdvajanja što se tiče proračuna, 1,4 milijarde za povećanje mirovina i 1,4 milijarde za povećanje plaća državnih i javnih službenika.”


Ministar tvrdi da mirovinski susav nije pred krahom i da su mirovine u potpunosti održive. Vlada je, objašnjava, radila na mirovinama i želja joj je maksimalno povećanje istih.

No što je s najavama pojedinih demografa da je ovakav mirovinski sustav održiv još desetak godina? “Svakako ćete imati mirovine. Rekao sam da omjer zaposlenika i umirovljenika zadnjih godina lagano raste. Imamo 54 tisuće više zaposlenih 2017. nego 2016. godine. No, isto tako smo svjesni da samo 19 posto umirovljenika je odradilo puni radni staž i da dobar dio njih nije uplaćivao. Iz proračuna se dotira 46 posto mirovina. Masa mirovine ukupno skoro 40 milijardi kuna i samo mala povećanja, za koja sam svjestan da našim umirovljenicima nisu dostatna, imaju refleksiju na proračun od milijarde kuna”, kaže ministar.

I mirovinski fondovi su sigurni, dodaje. “73 posto njihovih ulaganja je u državne obveznice, dakle tu je apsolutna sigurnost. Vrlo mala je izloženost dionicama. Ostatak je u stranim obveznicama i kao takvi su sigurni. Želja nam je reformom vidjeti mogućnost povećanja ulaganja u drugi mirovinski fond kako bi se osigurala adekvatnost mirovina, vaših, mojih i mirovina svih onih rođenih nakon 1962. koji će ulaziti u mirovinu”, zaključuje Pavić.

.

Vijesti

Nakon ukidanja dostave mirovina poštom, stare i nemoćne sada tjeraju iz banaka

Pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je ‘socijalna’ država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere!

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Ni nakon više godina podnošenja inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske nizu HDZ-ovih ministara rada i mirovinskog sustava, i to uz potporu Pučke pravobraniteljice, umirovljenici umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga. To pravo ukinuo je Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, piše predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović za Glas umirovljenika.

Briga bivšeg ministra za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima, na planinama ili na otocima, u novogradnjama ili na periferijama, gdje nema banaka niti bankomata. Zovu nas u panici iz Sv. Klare, udaljene četvrti sa zapadne periferije Zagreba, i kažu kako su im zatvorili poštu, gdje su do sada podizali mirovine. Može li im država vratiti poštara da im zvoni na vrata?


Točno, bivši ministar Mrsić, uz glasno protivljenje umirovljeničkih udruga, naprosto je napravio dogovor s bankama kako se mirovine trebaju isplaćivati isključivo na bankovne račune, a ako nema banke u blizini, ili umirovljenik ne može doći do banke, preostaje mu svoju privatnu karticu i osobni PIN povjeriti prvom pokretnom susjedu ili rođaku.

Briga njega što se time stvorio čvrsti temelj za tipične zloporabe i prijevare umirovljenika, a čini se da glava ne boli niti ekipu sadašnjeg ministra Josipa Aladrovića, jer ga nije niti bilo na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kad je SUH ponovno aktivirao to pitanje. Njegov prethodnik Pavić se nije niti bavio takvim sitnicama pa ih nije uključio u svoju “sveobuhvatnu mirovinsku reformu”. On je samo hladnokrvno ustvrdio kako pošta i dalje dostavlja mirovine.

Točno, ako se plati! A za to je potrebno otvoriti račun kod Hrvatske poštanske banke, plaćati 10 kuna mjesečno, plus kod svake isplate jedan posto vrijednosti mirovine. Super recept za one najbjednije! Dakle, svi umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. moraju otići (biti odneseni?) do najbliže banke i tamo otvoriti svoj tekući račun, a onda i redovito dolaziti jednom mjesečno podići svoju mirovinu.

Zašto jednom mjesečno, iako je opasno držati novac u kući ili stanu? Iz dva razloga: prvi, jer je teško naći dobrohotnog rođaka ili susjeda koji će vas iznijeti s desetog kata ili prevesti do prve pošte ili banke više puta mjesečno, a drugo, zato što su bahatim bankarima dosadili redovi i gužve početkom mjeseca u bankama, pa su odlučili da niti ne žele gledati njihova ostarjela izborana lica bez naknade.

Da, dobro ste čuli, uvedene su naknade za podizanje gotovine za sada u nekoliko banaka, npr. četiri kune po transakciji u OTP-u i 1,95 kn u Zabi. Koliko je to pohlepno i opasno upravo po umirovljenike, javnim priopćenjem je banke upozorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, tvrdeći kako se naplatom takvih naknada na svaku isplatu gotovine u banci ugrožavaju starije osobe.

Danas se čak 89 posto svih gotovinskih transakcija odvija preko bankomata ili internet bankarstva, što znači da samo 11 posto transakcija ide preko šaltera. No, pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je “socijalna” država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere! Koga briga za stare!  (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP