Prati nas

Vijesti

Ilčić objasnio menstruaciju i žensku nestabilnost

Kada ih izgovara političar, riječ je o tvrdnjama koje su primjerenije vremenima u kojima su feministice ‘liječene’ elektrošokovima, a ženama je poručivano da su previše nestabilne da bi mogle odlučivati o političkim pitanjima i vlastitim sudbinama.

Objavljeno

|

ladislav Ilčić

Čini se da je, prema konzervativnim aktivistima i političarima, jedna od glavnih razlika između muškaraca i žena – ona u stabilnosti psihe, što je uvjetovano biološkim razlikama. Proizlazi to iz nastupa čelnika stranke Hrast Ladislava Ilčića, koji je ujedno i savjetnik ministrice za kulturu Nine Obuljen Koržinek.

U organizaciji inicijative koja sebe naziva “Istina o Istanbulskoj”, ministričin savjetnik Ilčić i studentski kapelan Damir Stojić u utorak su održali predavanje studentima u Studentskom domu “Stjepan Radić” u Zagrebu. Istanbulska konvencija bi, kažu, ugrozila temeljene vrijednosti koje određuju hrvatski narod.


U moru izgovorenih manipulacija, neizbježna je i ona o “rodnoj ideologiji”, a ovoga ju je puta zabilježila novinarka portala Forum.tm. Kada ih izgovara političar, riječ je o tvrdnjama koje su primjerenije vremenima u kojima su feministice “liječene” elektrošokovima, a ženama je poručivano da su previše nestabilne da bi mogle odlučivati o političkim pitanjima i vlastitim sudbinama.

“Rodne teorije koje se uvode Konvencijom govore o tome da bih ja mogao reći ‘OK, ja sam muškarac, ali ja biram da sam žena i ne smijem biti sputan tim organom nego moram biti drugog spola’. To je nemoguće. Postoje biološke razlike. Kod žena imate tu povezanost tjelesne i emocionalne komponente”, naglasio je ovaj akademski violinist i savjetnik ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, pa krenuo objašnjavati: “Žene, za prvog dijela ciklusa kad je estrogen dominantan, boljeg su raspoloženja, u progesteronu su malo mirnije, onih par dana prije menstruacije kada su u PMS-u, uhvati ih malo testosterona, e onda su… Da sad ne ulazim u tu temu. Hormoni utječu na raspoloženje i osjećaje. Muški i ženski mozak drugačije razmišljaju i drugačije percipiraju stvari. Promjena spola je zapravo nemoguća.” Što je Ilčić ovim htio poručiti, još uvijek nismo shvatili.

“Svatko tko ima backgound u društvenim znanostima zna što je rodna teorija. Nigdje nisam vidio da spominjete njezinu definiciju, nego navodite da se s pomoću nje zalažu za zamjenu spola rodom, jer spol nije biološka kategorija. S tim se u literaturi nigdje nisam susreo. Govorite o rodnoj teoriji, a ignorirali ste ogromno područje tih teorija i sve nazvali ideologijom. To je krivo”, rekao je jedan od nazočnih studenata predavačima, prenosi Forum.

Studenti su Ilčiću poručili da pojam roda nije nepoznat drugim hrvatskim zakonima, poput Zakona o suzbijanju diskriminacije ili Zakona o životnom partnerstvu, i da se u Konvenciji nigdje ne javlja pojam “rodna ideologija”, kao što piše u letku kojega su dobili.

Ilčićeva šefica, ujedno i žena, ministrica Obuljen Koržinek još se nije oglasila o nastupu svog podređenog. Što će se dogoditi kada ju “opere” testosteron, tek ćemo vidjeti. Više o inicijativi “Istina o istanbulskoj” pročitajte ovdje.

.

Vijesti

Ni 67 nije dovoljno. Hoće li mladi radnici u mirovinu sa 70 godina?

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu.

Objavljeno

|

Autor

Zbog dobi za odlazak u mirovinu su se već gubili izbori i pobjeđivale stranke koje su obećavale povratak “na staro”. Ali ni povećanje na 67 godina nije dovoljno, kažu njemački stručnjaci, nego na 69 godina i 4 mjeseca.

Kako piše Deutsche Welle, u posljednjem mjesečnom izvješću njemačke središnje banke Bundesbanke objavljena je računica koja se neće svidjeti zaposlenima: još od 2012. je u Njemačkoj povišena dob za odlazak u mirovinu i postupno će se onda do 2031. povećati na navršenih 67 godina života za odlazak u starosnu mirovinu. No ekonomisti su izračunali: ni to neće biti dovoljno da bi blagajna mirovinskog fonda izdržala zajamčenu mirovinu od najmanje 48% prosječnog dohotka.


Golemu rupu je naravno izazvala kamatna politika Europske središnje banke: kada praktično nema kamata na polog, mirovine se plaćaju tek od onoga što se ubere od zaposlenih – a i za taj doprinos je njemačka vlada obećala da se neće podizati na više od 20%, barem do godine 2025. Inače je prihod bio i od kamata i drugih oblika sigurnih uloga, na primjer u državne obveznice koje trenutno imaju čak negativnu kamatu. No “rupa” koja se već stvorila dok je diskontna stopa ESB-a praktično 0% više se neće moći popuniti.

Onda treba pogledati i koji će to naraštaj krenuti u mirovinu već sredinom sljedećeg desetljeća: čitava baby boom generacija brojnih mališana koji su rođeni koncem pedesetih i početkom šezdesetih prošlog stoljeća kad je izgledalo kako će biti samo bolje. Kad ubrzo taj brojčano velik naraštaj krene u mirovinu, dakle kad neće samo prestati uplaćivati u mirovinsku blagajnu nego će i početi isplata, to će već biti ozbiljan problem.

“Poklon” za punoljetnost današnjem naraštaju

Bundesbank rješenje vidi samo da se dob za odlazak u mirovinu još više povisi: najkasnije naraštaj koji je upravo postao punoljetan, dakle one rođene 2001. godine, bi trebalo pustiti u mirovinu ne prije 2070. – dakle kad oni budu imali 69 godina i 4 mjeseca.

Ekonomisti upozoravaju kako će samo tako biti “više zaposlenih koji će jačati i ukupnu gospodarsku moć i time biti i mjerna osnova za poreze i socijalna davanja”, piše u izvješću za listopad njemačke središnje banke. Upozoravaju kako je to i preporuka međunarodnih institucija poput MMF-a, OESS-a, ali i Europske unije koja savjetuje “daljnje povećavanje dobne granice za odlazak u mirovinu kako se produžuje i životni vijek”.

Ekonomski i obzirom na okolnosti, to naravno da ima smisla. Ali glavni argument za takvu odluku o “produženju životne dobi” polako prestaje biti istinit. Da, medicina napreduje, ali postaje i sve skuplja tako da nije baš sigurno kako će svi dobiti vrhunski medicinski tretman. Povrh toga dolazi i sve veći stres i neizvjesnosti u našoj radnoj okolini tako da je na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama očekivana životna dob – polako počela padati!

Politička bomba

Na reakcije ovog prijedloga Bundesbanke nije trebalo dugo čekati: već i ovo povišenje životne dobi za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji je izazvalo mnoštvo prosvjeda, a osobito u državama poput Italije, ali i Španjolske ili Francuske je vlade koje su uvele taj propis onda to skupo koštalo na sljedećim izborima.

Utoliko su se već oglasile i neke njemačke političke stranke: Zeleni poručuju kako “trebamo strategiju za zdraviji i duži radni vijek, a ne mirovinu sa 69 godina za sve”. Ljevica pak poručuje kako treba povisiti doprinos za mirovinsko, ali ne kao dodatni teret zaposlenima, nego za poslodavce (u Njemačkoj uplaćuju obje strane). Krovna organizacija njemačkih sindikata DGB upozorava kako je i čitavo to povišenje dobne granice za mirovinu već i sad na rubu prijevare.

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu. A ovako bi ta mirovina trebala stizati još kasnije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP