Prati nas

Zdravlje

Debljanje nakon četrdesete zapravo nema veze s metabolizmom

Zasigurno ste čuli teoriju da s godinama metabolizam usporana te da se zato počnu nakupljeti prekomjerni kilogrami. Bilo bi lijepo za sve okriviti godine, no to zapravo nije točno. S godinama se debljamo zato što se manje krećemo i to je čitava istina.

Objavljeno

|

Utječe li debljina na dužinu života?
foto: BigStock

Vjerojatne ste već čuli (a možda i iskusili) da nakon četrdesete počinju problemi s viškom kilograma te da je za to kriv metabolizam koji usporava nakon što dođemo u neke godine. No, imamo dobru vijest! Metabolizam s godinama doista usporava, no vrlo, vrlo malo. Premalo da bismo to uopće mogli primijetiti. Većina problema s nagomilanim kilogramima uopće nema veze s metabolizmom.

Pa o čemu se onda radi?

Kile se s godinama gomilaju, jer što smo stariji, manje smo fizički aktivni. I to je cijela filozofija. Iako vam možda zvuči depresivno, to je zapravo jako dobra vijest jer mi sami možemo učiniti mnogo toga da zaustavimo kile. No prvo, evo nekoliko osnovnih informacija o tome što je to zapravo metabolizam.


Kako tijelo sagorijeva energiju?

Izraz “metabolizam u mirovanju” označava koliko energije potrošimo kad ne radimo ništa. Koliko energije potrošimo za “hladni pogon”, ovisi o mnogo faktora: o visini, spolu, genima koje ste dobili od roditelja… I ne može se puno mijenjati, bez obzira što činili. Osim toga, naše tijelo prolazi kroz još tri različite faze trošenja kalorija ovisno o tome što radimo. To su tipovi metabolizma o kojima ljudi govore kad kažu da im se metabolizam ubrzava, npr. kad jedu začinjenu hranu ili vježbaju.

Većina stvari za koje ljudi kažu da im ubrzava metabolizam, to zapravo ne čini

Kad jedemo, potrošimo neku malu količinu kalorija, oko 10 posto ukupne potrošene energije. To se zove “termičkim efektom hrane” i prva je od ranije spomenute tri faze metabolizma. Toplinu koja se oslobađa prilikom jela, možemo malo povećati, primjerice pijući stimulanse poput kave ili unoseći velike količine proteina. No konzumiranje velike količine zelenog čaja, kofeina ili ljutih papričica, neće nam pomoći da brže smršavimo.

Umjesto toga – pokrenite se

Najvažnija aktivnost kojom se možemo baviti kad je u pitanju trošenje kalorija je upravo to – aktivnost. Bez obzira na to koristite li stepenice umjesto lifta, pijete li kavu stojećke umjesto sjedeći ili se preznojavate vježbajući – u svim tim situacijama trošite energiju. Znanstvenici tu drugu fazu metabolizma zovu “potrošnja energije”.

Nakon naporne vježbe, nastavljamo trošiti energiju čak i kad se odmaramo, a to je ujedno i treća faza “povećana potrošnja kisika nakon vježbanja”. Kad govorimo o skidanju kila, najvažnije su ove posljednje dvije faze koje uključuju fizičku aktivnost. Najbolji način da potrošite kalorije je da povećate razinu fizičke aktivnosti.

Nadalje, mnogi ljudi misle da su dizanje utega i vježbe snage najbolji način trošenja kalorija. Nisu! Dizanje utega ne ubrzava metabolizam jer mišići na taj način ne sagorijevaju baš puno kalorija. Što se količine kalorija tiče, vaš je mozak najveći potrošač među organima. ‘Na aktivnost mozga odlazi oko 20 posto ukupne energije kad smo u stanju mirovanja’, kaže doktorica Claude Bouchard, genetičarka i nutricionistica sa Sveučilišta Louisiana. “Sljedeći organ po potrošnji kalorija je srce čije kucanje troši daljnjih 15-20 posto kalorija, a zatim jetra koja u stanju mirovanja troši otprilike isto toliko. Onda imate bubrege, pluća i ostala tkiva, a mišići potroše preostalih 20 do 25 posto energije u stanju mirovanja.”

Iako su vježbe snage korisne za tijelo i imaju pozitivan učinak na ravnotežu i okretnost, neće baš puno ubrzati vaš metabolizam. “Ideja da pola kile mišića troši dodatnih nekoliko stotina kalorija dnevno je obični mit”, kaže Gary Foster, znanstvenik u Weight Watchersima i profesor na Sveučilištu Pennsylvania.

Razmišljajte o onome što jedete

Osim što s godinama postajemo manje aktivni, čini se i da postajemo nepažljiviji kad je hrana u pitanju. Naši mehanizmi kontrole otupljuju, pa je dobra ideja zavarati se manjim porcijama na manjem tanjuru umjesto da pred sebe stavimo ogromnu porciju i jedemo dk ne ispraznimo tanjur bez obzira jesmo li u međuvremenu prestali osjećati glad. “Ako čitavo vrijeme ostanemo aktivni i jedemo manje porcije zdrave hrane kilogrami nam neće predstavljati nikakav problem”, kaže Bouchard.

Jednostavno je, zar ne? Pa zašto je onda ipak tako teško?

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP