Prati nas

Zdravlje

Debljanje nakon četrdesete zapravo nema veze s metabolizmom

Zasigurno ste čuli teoriju da s godinama metabolizam usporana te da se zato počnu nakupljeti prekomjerni kilogrami. Bilo bi lijepo za sve okriviti godine, no to zapravo nije točno. S godinama se debljamo zato što se manje krećemo i to je čitava istina.

Objavljeno

|

Utječe li debljina na dužinu života?
foto: BigStock

Vjerojatne ste već čuli (a možda i iskusili) da nakon četrdesete počinju problemi s viškom kilograma te da je za to kriv metabolizam koji usporava nakon što dođemo u neke godine. No, imamo dobru vijest! Metabolizam s godinama doista usporava, no vrlo, vrlo malo. Premalo da bismo to uopće mogli primijetiti. Većina problema s nagomilanim kilogramima uopće nema veze s metabolizmom.

Pa o čemu se onda radi?

Kile se s godinama gomilaju, jer što smo stariji, manje smo fizički aktivni. I to je cijela filozofija. Iako vam možda zvuči depresivno, to je zapravo jako dobra vijest jer mi sami možemo učiniti mnogo toga da zaustavimo kile. No prvo, evo nekoliko osnovnih informacija o tome što je to zapravo metabolizam.


Kako tijelo sagorijeva energiju?

Izraz “metabolizam u mirovanju” označava koliko energije potrošimo kad ne radimo ništa. Koliko energije potrošimo za “hladni pogon”, ovisi o mnogo faktora: o visini, spolu, genima koje ste dobili od roditelja… I ne može se puno mijenjati, bez obzira što činili. Osim toga, naše tijelo prolazi kroz još tri različite faze trošenja kalorija ovisno o tome što radimo. To su tipovi metabolizma o kojima ljudi govore kad kažu da im se metabolizam ubrzava, npr. kad jedu začinjenu hranu ili vježbaju.

Većina stvari za koje ljudi kažu da im ubrzava metabolizam, to zapravo ne čini

Kad jedemo, potrošimo neku malu količinu kalorija, oko 10 posto ukupne potrošene energije. To se zove “termičkim efektom hrane” i prva je od ranije spomenute tri faze metabolizma. Toplinu koja se oslobađa prilikom jela, možemo malo povećati, primjerice pijući stimulanse poput kave ili unoseći velike količine proteina. No konzumiranje velike količine zelenog čaja, kofeina ili ljutih papričica, neće nam pomoći da brže smršavimo.

Umjesto toga – pokrenite se

Najvažnija aktivnost kojom se možemo baviti kad je u pitanju trošenje kalorija je upravo to – aktivnost. Bez obzira na to koristite li stepenice umjesto lifta, pijete li kavu stojećke umjesto sjedeći ili se preznojavate vježbajući – u svim tim situacijama trošite energiju. Znanstvenici tu drugu fazu metabolizma zovu “potrošnja energije”.

Nakon naporne vježbe, nastavljamo trošiti energiju čak i kad se odmaramo, a to je ujedno i treća faza “povećana potrošnja kisika nakon vježbanja”. Kad govorimo o skidanju kila, najvažnije su ove posljednje dvije faze koje uključuju fizičku aktivnost. Najbolji način da potrošite kalorije je da povećate razinu fizičke aktivnosti.

Nadalje, mnogi ljudi misle da su dizanje utega i vježbe snage najbolji način trošenja kalorija. Nisu! Dizanje utega ne ubrzava metabolizam jer mišići na taj način ne sagorijevaju baš puno kalorija. Što se količine kalorija tiče, vaš je mozak najveći potrošač među organima. ‘Na aktivnost mozga odlazi oko 20 posto ukupne energije kad smo u stanju mirovanja’, kaže doktorica Claude Bouchard, genetičarka i nutricionistica sa Sveučilišta Louisiana. “Sljedeći organ po potrošnji kalorija je srce čije kucanje troši daljnjih 15-20 posto kalorija, a zatim jetra koja u stanju mirovanja troši otprilike isto toliko. Onda imate bubrege, pluća i ostala tkiva, a mišići potroše preostalih 20 do 25 posto energije u stanju mirovanja.”

Iako su vježbe snage korisne za tijelo i imaju pozitivan učinak na ravnotežu i okretnost, neće baš puno ubrzati vaš metabolizam. “Ideja da pola kile mišića troši dodatnih nekoliko stotina kalorija dnevno je obični mit”, kaže Gary Foster, znanstvenik u Weight Watchersima i profesor na Sveučilištu Pennsylvania.

Razmišljajte o onome što jedete

Osim što s godinama postajemo manje aktivni, čini se i da postajemo nepažljiviji kad je hrana u pitanju. Naši mehanizmi kontrole otupljuju, pa je dobra ideja zavarati se manjim porcijama na manjem tanjuru umjesto da pred sebe stavimo ogromnu porciju i jedemo dk ne ispraznimo tanjur bez obzira jesmo li u međuvremenu prestali osjećati glad. “Ako čitavo vrijeme ostanemo aktivni i jedemo manje porcije zdrave hrane kilogrami nam neće predstavljati nikakav problem”, kaže Bouchard.

Jednostavno je, zar ne? Pa zašto je onda ipak tako teško?

.

Nema predaje

Moždani udar – kako ga prepoznati i kako pomoći

Najlakše ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST, za koji u hrvatskom jeziku imamo inačicu GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su važne).

Objavljeno

|

“Sjećam se kao da je bilo jučer. Bila je nedjelja, 7. kolovoza 2011. Bili smo kod kuće, ja sam nešto radila po kuhinji, a muž je bio u kupaonici. Odjednom sam čula udarac, kao da se nešto stropoštalo. Dotrčala sam u kupaonicu i vidjela Stanka gdje leži na podu. Nije se mogao micati, jedna ruka mu je bila ukočena i polovica lica nekako čudno obješena. Odmah sam pomislila da je to moždani udar”, prepričava taj šokantan dan gospođa Mirjana Babić iz Zagreba.

“Nazvala sam hitnu pomoć koja je stigla vrlo brzo. Muža su stavili na nosila i u kola, a ja sam sjela u auto i krenula za njima. Kad smo došli u bolnicu, liječnici su počeli s obradom, a meni su rekli da je jako dobro u toj cijeloj strašnoj priči što nije bio sam kod kuće kad se to dogodilo i što je dopremljen u bolnicu nedugo nakon udara. Kako su mi objasnili, baš ta brza reakcija je ključna. Operiran je, izvadili su mu nekoliko ugrušaka i prebačen je na intenzivnu njegu na kojoj je proveo više od deset dana. Tek kad se malo ustabilio i kad je prošla neposredna opasnost, prebacili su ga na običan odjel”, opisuje dalje gospođa Mirjana.


“Nakon bolnice, muž je prebačen u Krapinske toplice na rehabilitaciju gdje je proveo nekoliko mjeseci. Ondje je počeo s redovitim vježbama i stanje mu se malo popravilo, ali ne do kraja. Nije mogao hodati, govoriti, sam se hraniti, obavljati nuždu… Još uvijek je, više-manje, tako. Sada je kod kuće, no već je godinama u krevetu, nepokretan”, kaže gospođa Mirjana.

“U dobru i zlu”

Brigu o nepokretnom mužu preuzela je na sebe. Nije lako, ali to je bila jedina opcija. “Domovi su jako skupi, to je prvo. Pogotovo oni koji bi čovjeku pružili doista adekvatnu njegu kad je u ovakvom stanju. S druge strane, državni domovi imaju ogromne liste čekanja. Ali ne radi se samo o tome. Nekako mi je bilo neobično čovjeka s kojim sam provela većinu života smjestiti u dom sad kad su nastupili problemi. U dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti – tako smo se zavjetovali i to je to.”

No briga o nepokretnom čovjeku nije nimalo laka, kaže nam Mirjana i opisuje svoju svakodnevnu rutinu. “Hranim ga i kupam, a moram ga i redovito okretati da mu ne nastanu rane od ležanja. Kupili smo poseban madrac protiv dekubitusa, ali i uz taj madrac treba čovjeka svako malo okretati. Stanku ne radi probava kako treba, pa mu svaka tri dana moram isprovocirati stolicu. Onda ide pranje, provjetravanje i sve po redu”, priča dalje Mirjana.

Ipak, od svega toga Mirjani najteže pada otežana komunikacija s mužem. “Stanko teško ne govori tako da teško komuniciramo. U prvo vrijeme je to bilo uglavnom gestama, pogledima, dodirima, a onda se govor počeo malo po malo vraćati. Moždani udar koji je imao bio je vrlo jak pa su mi liječnici rekli da je pravo čudo što je uopće preživio te da sigurno ne bi preživio da je bio sam kad se to dogodilo i da nismo tako brzo reagirali. A sad – što je tu je. Nije lako, ali držimo se. Sigurna sam da je situacija obrnuta, da bi se i on tako brinuo o meni.”

Kako nastaje moždani udar?

Suprug gospođe Mirjane jedan je od 11.300 ljudi u Hrvatskoj koliko ih svake godina doživi moždani udar. Zašto on nastaje, pitali smo doc. prim. dr.sc. Hrvoja Budinčevića, neurologa i zamjenika predstojnice Klinike za neurologiju i v.d. pročelnika Zavoda za cerebrovaskularne bolesti i intenzivnu neurologiju Kliničke bolnice Sveti Duh.

Moždani udar nastaje zbog začepljenja krvne žile (arterije) ugruškom u mozgu ili u vratu (i tada ga nazivamo ishemijski moždani udar) ili prsnuća krvne krvne žile u mozgu (i tada ga nazivamo hemoragijski moždani udar). Uzroci moždanog udara su različiti te su povezani s promjenjivim (modificiajućim) čimbnicima rizika – odnosno na one na koje možemo utjecati te s nepromjenjivim (ne-modificirajućim) čimbenicima rizka na koje ne možemo utjecati (kao npr. dob, spol, prethodni moždani udar, nasljeđe)

Može li se moždani udar spriječiti? (posebnim režimom prehrane, vježbe, načinom života…)

Činjenica je da se 90 % moždanih udara može spriječiti ukoliko djelujemo na 10 promjenjivih (modificirajućih) čimbenika rizika. Promjenjivi čimbenici rizika su: 1. arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak), 2. šećerna bolest, 3. hiperlipidemija (povišene masnoće u krvi), 4. srčane bolesti – fibrilacija atrija 5. pretilost, 6. pušenje, 7. prekomjerna konzumacija alkohola, 8. sjedelački način života, 9. neadekvatna prehrana i 10. stres.

Neki od ovih čimbenika rizika mogu se kontrolirati zdravim načinom života što uključuje redovitu tjelesnu aktivnost (bar 30 minuta dnevno), balansiranu prehranu bogatu voćem i povrćem (mediteranska dijeta) – sa smanjenim unosom soli, masnoća i ugljikohidrata, kontrolu tjelesne težine, prestankom pušenja i konzumiranja alkohola, te smanjenjem razine stresa, ukoliko ove nefarmakološke metode ne pomognu i u kontroli arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i hiperlipidemiji preporuča se primjena lijekova, što predstavlja osnovu i za liječenje fibrilacije atrija.

Osim toga za potvrdu nekih od ovih čimbenika rizika potrebno je učiniti laboratorijsku obradu krvi i elektroardiogram (EKG), a korisno je i učiniti ultrazvuk karotidnih i vertebralnih arterija kako bi se procijenio stupanj ateroskleroze te eventualno pristupilo kirurškom ili endovaskularnom liječenju stenoze (suženja) karotidne arterije ukoliko je ona viša od 70 %.

Kad nastupi moždani udar, kako pomoći sebi ili nekome drugome?

Najvažnije ga je prepoznati te pozvati hitnu pomoć kako bi se osoba dovela u bolnicu u kojoj se može obaviti potrebna obrada i započeti sa liječenjem u što kraćem roku kako bi se smanjilo oštećenje mozga koje nastaje kod moždanog udara. Moždani udar je bolest mozga koji nastaje naglo i uzrokovan je poremećajem cirkulacije, a deficit odgovara zahvaćenom području mozga.

Najlakše ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST, za koji u hrvatskom jeziku imamo inačicu GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su važne).

Ukratko FAST se odnosi na Face – naglo nastala asimetrija lica, Arm – naglo nastala slabost ili utrnutost ruke, Speech – naglo nastali poremećaj govora i Time – vrijeme je bitno jer obrzini reakcije ovisi ishod. Naime, svake minute u moždanom udaru u prosjeku propada 2 milijuna neurona (moždanih stanica) ali taj broj može ići i do 27 milijuna stanica u minuti.

Kako izgleda rehabilitacija i koliko se uspješno ljudi oporavljaju od moždanog udara te o čemu to ovisi?

S rehabilitacijom nakon moždanog udara treba započeti što ranije, najčešće se počinje nakon 24 sata od moždanog udara. Oporavak od moždanog udara ovisi o više čimbenika, vrsti moždanog udara, težini i veličini moždanog udara, primjenjenoj terapiji, drugim bolestima osobe (komorbiditeti) te komplikacijama tijekom liječenja. Smatra se da ukoliko se liječenje provodi u specijaliziranim jedinicama za liječenje moždanog udara pobošljava ishod za 14 %, primjenom intravenske trombolize (rastapanje ugruška lijekom) za 30 %, a mehanička trombektomija za preko 50 % (primjenjuje se za kod osoba sa začepljenjem velike moždane arterije, posebnim kateterima se ugrušak uklanja iz cirkulacije).

Smatra se da se trećina osoba s moždanim udarom nemaju posljedice, druga trećina je ovisna o drugima, dok trećina bolesnika umre. U posljednje vrijeme ovi omjeri se mijenjaju, jer se smrtnost od moždanog udara smanjuje, nažalost planira se porast broja oboljelih od moždanog udara na razini Europe, prvenstveno zbog starenja stanovništva. Pod rehabilitacijom se obično podrazumijeva fizikalna terapija, ali svakako bi trebala uključiti i radnu terapiju te logopedske vježbe.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP