Prati nas

Zdravlje

Jesu li pipači kruha problem i kako ih zaustaviti?

‘Stariji čovjek, otuširao se zadnji put prije 2 tjedna, otvorio staklo od kruha, dobrano se nakašljao po njemu i svaki kruh ispipao rukom i onda zatvorio staklo bez da je išta uzeo. Ma fuj!’ jedno je svjedočanstvo iz popularnog trgovačkog lanca ostavljeno na internetskom forumu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Pipkanje kruha u trgovini
foto: Pixabay

Trebaju li kruh prodavati samoposlužno, tako da ga kupci uzimaju sami s polica i iz vitrina? Ili trgovine trebaju imati radnika koji će kruh s polica izimati, pakirati i uručivati kupcu? Ako je pitati trgovačke lance, jasno je da će se odlučiti za jeftiniju varijantu, a na žalbe odgovoriti da su upravo zbog toga osigurali jednokratne rukavice za kupce. Kao da to jamči da će ih svi kupci koristiti.

Pipači kruha posebna su kategorija o kojima su snimljeni i brojni „dokumentarci“. Često se za „pipkanje“ optužuju baš starije osobe koje će, legenda kaže, ispipati dvadeset štruca kako bi odabrali onu savršenu. “Stariji čovjek, otuširao se zadnji put prije 2 tjedna, otvorio staklo od kruha, dobrano se nakašljao po njemu i svaki kruh ispipao rukom i onda zatvorio staklo bez da je išta uzeo. Ma fuj!” jedno je svjedočanstvo iz popularnog trgovačkog lanca ostavljeno na internetskom forumu.


S ovom se temom pozabavio i Glas Slavonije objavljujući iskustva kupaca koji jednostavno žele viši higijenski standard i kruh koji do njihovog stola nije prošao tridesetak ruku.

Uronio je kruh u bradu i vratio ga u vitrinu

„Uvijek sam kupovao pekarske proizvode u Kauflandu, ali nakon svega što sam vidio – više nikada! Ljude koji dva puta vraćaju u kašete kajzericu koja im je pala na pod, a sebi u vrećicu stavljaju drugu, ne razmišljajući pritom da će onu koju su s poda stavili na policu netko drugi kupiti i pojesti. One koji golom rukom prepipaju deset štruca kruha dok ne odaberu onu koju će kupiti. No najgore mi je bilo vidjeti gospodina duge i guste brade koji je, u ovoj sezoni divljanja virusa i bakterija, uzeo kruh u ruke i prinio ga licu, uronio ga u tu svoju bradu, dobro pomirisao i onda vratio u vitrinu i otišao!?“ ispričao je Glasu Slavonije Zvonimir.

„Od njih deset za rukavicom za uzimanje kruha posegnula je samo jedna osoba, a samo se polovina njih poslužila hvataljkom. Skupina školaraca bez pardona je slagala pecivo u vrećice uzimajući ga golim rukama, a jednu sam gospođu vidjela kako je na policu vratila pecivo koje joj je prethodno palo na pod!“ prisjetila se neimenovana Osječanka.

Građani se mogu javiti Sanitarnoj

„Smatramo da bi trgovački centri trebali obratiti pozornost na problem s upitnim higijenskim uvjetima u vezi s pekarskim proizvodima te ih u samoposlužnoj prodaji prethodno upakirati ili uposliti djelatnika u pekarnici koji bi ih pakirao prema odabiru kupca a da kupac s proizvodom ne dolazi u neposredan kontakt. Za kontrolu takvih proizvoda nadležna je sanitarna inspekcija pa joj građani mogu uputiti prijavu posumnjaju li u upitnost higijene određenog proizvoda“, kaže Dunja Mak iz pravnog savjetovališta “Potrošačkog foruma”.

.

Zdravlje

Capak: Dezinficiranje svega i svačega stvara superbakterije i uništava okoliš

Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima, na primjer kolica, nemoguće je iza svakog korisnika. Puno je bolja mjera prati ruke.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Gostujući na N1 televiziji, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera civilne zaštite, Krunoslav Capak, odgovorio je na niz pitanja o koronavirusu i svakodnevnom životu. Primjerice, trebaju li podovi u trgovinama biti natopljeni dezinficijenom.

“Dezificijensi su moćno oružje u medicini još od vremena Listera (Joseph Lister, britanski kirurg rođen 1827. op. MV.). Antiseptici i dezificijensi su nam pomogli suzbiti mnoge bolesti u povijesti. Koristimo dezinfekciju tamo gdje stručnjaci epidemiolozi kažu da je ona korisna i da se na taj način može suzbiti širenje virusa. Međutim, špricanje svega i svačega dovodi do situacije da uništavamo korisne bakterije i druge vrste. Tako onečišćujemo okoliš teškim kemijskim sredstvima. Potencijalno stvaramo superbakterije otporne na dezificijense koje bi nas, kad prođe koronavirus, mogle maltretirati na druge načine. Zato vrlo oprezno s dezinficijensima”, kazao je Capak.


Kaže, namirnice u trgovinama je vjerojatno slagao netko s rukavicama. “Ako nije, to bi trebalo oprati. Na taj način se teško prenosi infekcija. Voće i povrće koje se donese iz dućana se većinom guli. Ako se ne guli, treba ga dobro oprati pod tekućom vodom. Onim što se termički obrađuje neće se prenijeti virus, jer ugiba za nekoliko sekundi na 70 stupnjeva. Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima, na primjer kolica, nemoguće je iza svakog korisnika. Puno je bolja mjera prati ruke”, savjetuje Capak.

O mogućnosti da se najesen ponovno vrati COVID-19, Capak kaže: “Koronavirus i gripa, sezonski su virusi. Šire se kad više boravimo u zatvorenom prostoru. Hoće li se ova bolest vratiti najesen to nitko ne zna u ovom trenutku. Ili će nestati kao SARS, ili će mutirati i promijeniti se, ili ćemo imati cjepivo… Te scenarije se ne može sad predvidjeti. Ako će se ponašati kao sad, moguće je, ako bude nedovoljno ljudi imuno, da se iduće zime opet vrati.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP