Prati nas

Zdravlje

Jesu li pipači kruha problem i kako ih zaustaviti?

‘Stariji čovjek, otuširao se zadnji put prije 2 tjedna, otvorio staklo od kruha, dobrano se nakašljao po njemu i svaki kruh ispipao rukom i onda zatvorio staklo bez da je išta uzeo. Ma fuj!’ jedno je svjedočanstvo iz popularnog trgovačkog lanca ostavljeno na internetskom forumu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Pipkanje kruha u trgovini
foto: Pixabay

Trebaju li kruh prodavati samoposlužno, tako da ga kupci uzimaju sami s polica i iz vitrina? Ili trgovine trebaju imati radnika koji će kruh s polica izimati, pakirati i uručivati kupcu? Ako je pitati trgovačke lance, jasno je da će se odlučiti za jeftiniju varijantu, a na žalbe odgovoriti da su upravo zbog toga osigurali jednokratne rukavice za kupce. Kao da to jamči da će ih svi kupci koristiti.

Pipači kruha posebna su kategorija o kojima su snimljeni i brojni „dokumentarci“. Često se za „pipkanje“ optužuju baš starije osobe koje će, legenda kaže, ispipati dvadeset štruca kako bi odabrali onu savršenu. “Stariji čovjek, otuširao se zadnji put prije 2 tjedna, otvorio staklo od kruha, dobrano se nakašljao po njemu i svaki kruh ispipao rukom i onda zatvorio staklo bez da je išta uzeo. Ma fuj!” jedno je svjedočanstvo iz popularnog trgovačkog lanca ostavljeno na internetskom forumu.


S ovom se temom pozabavio i Glas Slavonije objavljujući iskustva kupaca koji jednostavno žele viši higijenski standard i kruh koji do njihovog stola nije prošao tridesetak ruku.

Uronio je kruh u bradu i vratio ga u vitrinu

„Uvijek sam kupovao pekarske proizvode u Kauflandu, ali nakon svega što sam vidio – više nikada! Ljude koji dva puta vraćaju u kašete kajzericu koja im je pala na pod, a sebi u vrećicu stavljaju drugu, ne razmišljajući pritom da će onu koju su s poda stavili na policu netko drugi kupiti i pojesti. One koji golom rukom prepipaju deset štruca kruha dok ne odaberu onu koju će kupiti. No najgore mi je bilo vidjeti gospodina duge i guste brade koji je, u ovoj sezoni divljanja virusa i bakterija, uzeo kruh u ruke i prinio ga licu, uronio ga u tu svoju bradu, dobro pomirisao i onda vratio u vitrinu i otišao!?“ ispričao je Glasu Slavonije Zvonimir.

„Od njih deset za rukavicom za uzimanje kruha posegnula je samo jedna osoba, a samo se polovina njih poslužila hvataljkom. Skupina školaraca bez pardona je slagala pecivo u vrećice uzimajući ga golim rukama, a jednu sam gospođu vidjela kako je na policu vratila pecivo koje joj je prethodno palo na pod!“ prisjetila se neimenovana Osječanka.

Građani se mogu javiti Sanitarnoj

„Smatramo da bi trgovački centri trebali obratiti pozornost na problem s upitnim higijenskim uvjetima u vezi s pekarskim proizvodima te ih u samoposlužnoj prodaji prethodno upakirati ili uposliti djelatnika u pekarnici koji bi ih pakirao prema odabiru kupca a da kupac s proizvodom ne dolazi u neposredan kontakt. Za kontrolu takvih proizvoda nadležna je sanitarna inspekcija pa joj građani mogu uputiti prijavu posumnjaju li u upitnost higijene određenog proizvoda“, kaže Dunja Mak iz pravnog savjetovališta “Potrošačkog foruma”.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP