Prati nas

Vijesti

‘Drugi mirovinski stup je uzrok problema, a ne rješenje’

Što su učinile Mađarska, Poljska, Slovačka, Rumunjska? Ukinule su obvezni mirovinski drugi stup i pretvorile ga u dobrovoljni. Češka i Slovenija odbile su obvezni drugi stup? Odbile su.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Mirovinci glasno vode kampanju za porast iz­dvajanja u drugi stup sa 5 na 10 posto! Bit će to zadnji čavao u kovčeg mirovinskog sustava, piše predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović za Glas umirovljenika.

Nakon što su početkom 2018. objav­ljeni podaci po kojima je imovina obve­znih mirovinskih fondova dosegla 92 milijarde kuna, od čega je 25 milijardi kuna „zarada” tih fondova, agitprop ma­šinerija financijske industrije ustvrdila je kako je postalo razvidno da „Hrvat­ska ima novčani ‘bazen’ koji predstavlja stabilnost za buduće umirovljenike”. K tome bezobrazno tvrde kako je, s druge strane, prvi mirovinski stup u debelom minusu, pa se na godišnjoj razini iz po­reza isplaćuje gotovo polovica mirovi­na. Ne kažu pravu istinu: da je najveći dio manjka za isplatu radničkih mirovi­na, stvoren upravo time što je od 2002. godine uveden drugi obvezni mirovin­ski stup tako što je od 20 posto mirovin­skog doprinosa za prvi javni stup među- generacijske solidarnosti otkinuto pet posto, jedna četvrtina.



Ne kažu da je onda ta jedna četvrtina državnog novca predana na upravljanje mirovinskim fondovima pri (stranim) bankama, a posljedično se državi pove­ćao manjak u radničkom mirovinskom fondu, pa su morali posuđivati razliku za isplatu mirovina od banaka. I onda su im banke posudile taj isti novac, ali uz debele kamate od 5-7 posto. I tako su strane banke kamatarile Hrvatsku. No, o tome se šuti, mediji su također sufinan­cirani od banaka i na snazi je neslužbe­na cenzura.

Najveća prijevara u Hrvata

Saborski zastupnik dr.sc. Branimir Bunjac (Živi zid) iskoristio je prigodu u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima 13. veljače 2017. i održao kratko predava­nje o drugom mirovinskom stupu, na­zvavši ga jednom od većih prijevara u samostalnoj Hrvatskoj, pa čak o pljački stoljeća.   Objasnio je, gotovo učiteljskim gardom, kako se sustav mirovinskog osiguranja u   Hrvatskoj sastoji se od tri stupa, od kojih su prva dva obavezni, a treći je dobrovoljan.

A onda je Bunjac naglasio kako se s vremenom pokazalo da reforma, ne samo da  nije riješila problem mirovina, nego ga je potencijalno još i uvećala. Naime, pokazalo se kako bi za uspjeh drugog stupa potencijalno trebalo is­puniti još niz uvjeta koji su u praksi ne­ostvarivi, a to su konstantni rast BDP-a, s tim da bi rast BDP-a trebao biti viši od kamata koje plaćamo na javni dug, pa zatim konstantni rast zaposlenosti i čvršći nadzor nad bankama, pogotovo nad HNB-om u vidu ukidanja valutne klauzule i dovođenja kune u realni te­čaj. Loše vlade su, međutim, učinile da u usporedbi s 1991. godinom Hrvatska danas ima 400.000 zaposlenih manje i 300.000 umirovljenika više.

Reketarenje države

Mi zaključujemo, dakle, da je dru­gi mirovinski stup uzrok, a ne rješenje problema. Eto zašto. Već smo rekli da država svake godine pet posto prora­čunskih sredstava daje bankarima, a to iznosi oko pet milijardi kuna, odnosno od 2002. godine 85 milijardi kuna. Bu­njac obrazlaže: „Da bi isplatila mirovine iz prvog stupa, država se mora zadu­živati. Na to zaduženje država mora plaćati kamatu. S obzirom na ulaganja u drugi stup, dolazi do povećanja jav­nog duga. Od uvođenja drugog stupa, samo zahvaljujući njemu, javni dug je porastao za jednu trećinu, a Hrvatskoj je srušen kreditni rejting, a pošto je on srušen porasle su kamate na sve kredi­te, a ne samo na one koje država diže za drugi stup. S obzirom da je srušen kreditni rejting, da su porasle kamate došlo je do usporavanja rasta BDP-a. S obzirom da je usporen rast BDP-a došlo je do povećanja nezaposlenosti, a s ob­zirom da je do toga došlo, mladi su se iselili van. To je dovelo do toga da su se povećali porezi i trošarine”, zaključio je.

Jasna A. Petrović (foto. sandro Bura/MojeVrijeme.hr9

Taj izgubljeni novac se naziva tran­zicijskim troškom uvođenja drugog stupa, a u Hrvatskoj, kad mu se prido­daju i enormni troškovi administrativ­nih troškova koje progutaju banke i fond-menadžeri, dolazimo do gubitka 1,6 posto BDP-a godišnje, što iznosi do sada oko 89 milijardi kuna. Jednostav­na matematika. Drugi mirovinski stup je ogroman krpelj na javnim financija­ma, čitav lanac negativnih posljedica, koji ispija i truje krv cijelog mirovin­skog i društvenog sustava. Znači, 70 milijardi je do sada uplaćeno u drugi stup, a državu to košta oko 90 milijardi tranzicijskog troška.   Fond-menadžeri imaju visoke plaće i bonuse, oko 100 do 150 tisuća eura godišnje, luksuzne automobile s grijanim sjedalima, te otvorene račune za reprezentaciju. To se zove administrativni trošak uprav­ljanja. I očito je da su drugi mirovin­ski fondovi pojeli supstancu, a k tome ugrozili mirovinski sustav jer je poten­cijalna mirovina prvih sretnika iz prvog i drugog stupa za oko trećinu niža, nego da su ostali samo u prvom stupu. Ludilo, zar ne?!

Što su učinile druge vlade

Što su učinile Mađarska, Poljska, Slovačka, Rumunjska – kad su otkrile koliko nerazumno visoke tranzicijske troškove moraju plaćati, da bi im rastao javni dug, a mirovine u budućnosti bile manje? Ukinuli su obvezni mirovinski drugi stup i pretvorile ga u dobrovoljni. Što su učinile Češka i Slovenija kad ih je Svjetska banka prisiljavala, kao i sve druge postsocijalističke zemlje, da pri­hvate obvezni drugi stup? Odbile su. U svim tim zemljama mirovine su više, a mirovinski i javni sustavi stabilniji.

Znači, neke pametnije vlade na vri­jeme su zaključile kako mirovinski fond nema nikakvu drugu funkciju nego da reketari državu kako bi sam od toga imao koristi. Na kraju, ono najgore od svega – mirovinski fondovi raspolažu našim novcem na način kako se njima prohtije. Ulažu novac u dionice, ali ne u dionice koje su vrijedne, nego u one dionice koje su njima u interesu, odno­sno u interesu njihovih vlasnika odno­sno banaka. Primjera radi, RBA banka kreditira Petrokemiju i onda ta banka preko mirovinskog fonda naloži kup­nju dionica Petrokemije kako bi vratila svoj vlastiti dug. „Znate za koliko su mi­rovinski fondovi kupili dionice Petroke­mije? Za 170 kn. Znate koliko danas vri­jede? 11 kuna”, zaključio je Bunjac. To je raspolaganje s našim novcem. Tko je i zašto za stotine milijuna kuna kupovao dionice Agrokora? Po čijem nalogu? Tko je kupovao dionice Credo ili Cen­tar banke, Magme, Nexe, Ingre i cijelog niza propalih tvrtki gdje su se utrošili deseci milijardi kuna mirovina?

I još jedna nevjerojatna stvar: ovaj propali sustav drže i dalje na životu upravo ljudi koji će imati, osim samih banaka, koristi od njega. To su oni koji imaju plaće veće od desetak tisuća kuna mjesečno, što znači da će kori­sti imati saborski zastupnici i članovi vlade, te zaposleni u farmaceutskoj i financijskoj industriji te telekomunika­cijama. Oni vas agitpropovskim pro­vjerenim obrascima uvjeravaju kako je važno da podržavate drugi stup, iako od toga nemate koristi. Lobisti s dok­torskim titulama viču i skakuću na sva­koga tko bi se usudio reći kako car Tra­jan ima kozje uši. Pričaju da će partneri i potomci nasljeđivati mirovine, no ne kažu da za slučaj smrti prije 65. godi­ne – novac ostaje mirovinskom fondu. Da je novac uplaćen u prvi stup ostao bi državi i barem za obiteljske mirovine. Uvjeravaju vas da je riječ o stvarnom novcu, no ne daju da svojom „ušteđevi­nom” stavite polog za kredit. Ne daju, jer tog novca i nema. Virtualan je.

Zadnji čavao u kovčeg

No, ovih dana mirovinci skupom propagandom tvrde kako su u plusu unatoč padu Agrokora, ali paralelno gla­sno vode kampanju za porast izdvajanja u drugi stup sa pet na 10 posto, kako traži Damir Grbavac, predsjednik Udru­ge društava za upravljanje mirovinskim fondovima, donedavni šef obveznog fonda RBA banke.     Ponosno dodaje kako već sada imaju kumuliranih 26 posto godišnjeg BDP-a u mirovinskim fondo­vima po čemu su, nakon Švicarske, lider u Srednjoj Europi. Cvjeta od sreće Grba­vac, jer će mu i ova vlada biti blagona­klona, te očekuje kako će mu najavljena mirovinska reforma ispuniti želje.

Ujedno, ugledni bankar bi htio da se da postojeće mirovine još više sma­nje, kao i redistributivna prava u prvom javnom stupu. Ističe da je problem tog stupa u disproporciji uplaćenih dopri­nosa i generiranih prava, demograf­skih trendova, niskog stupnja zaposle­nosti, pa i prisutnosti porezne evazije koja se reflektira i u manjim doprino­sima za mirovine. I dodaje kako su ob­vezni mirovinski fondovi dio rješenja ovog problema, njihovo postojanje ne može samo za sebe riješiti problem, a koliko može doprinijeti rješavanju, ovi­si o tempu povećanja stope doprinosa.

Istina, pak, glasi – mirovinski fondo­vi kamatare državu. Pojeli su 26 posto bruto domaćeg proizvoda. Drugi mi­rovinski stup je krpelj javnih financija i svih sadašnjih i budućih umirovljenika. Zadnji čavao u kovčeg mirovinskog su­stava.

.

Vijesti

Ministarstvo branitelja kaže da je Mrsićeva kritika braniteljskih mirovina – kazneno djelo

‘Uznemiravanje javnosti, a posebice braniteljske populacije koje izvodi gospodin Mrsić, opasan je i protuzakonit presedan koji u dobrom dijelu podliježe i kaznenom progonu’, tvrdi Ministarstvo branitelja.

Objavljeno

|

Autor

U iznimno dugom prioćenju Ministarstvo branitelja reagiralo je na izjave predsjednika Demokrata Miranda Mrsića, koji je prozvao Vladu da braniteljskim mirovinama kupuje izborne glasove. Mrdić je izjavio da se na takav način ugrožava mirovinski sustav te da upravo zbog toga ostali građani moraju raditi duže za sve niže mirovine.

HDZ je, kazao je Mrsić, stvorio i sustav zajamčenih braniteljskih mirovina koji je donio novi Zakon o hrvatskim braniteljima. Te su mirovine 54 posto veće od minimalne radničke mirovine, jer se ne određuju na temelju uplaćenih doprinosa kao radničke, već iznose 45 posto prosječne plaće.



Mrsić je upozorio da će Hrvatska u sljedećih 15-ak godina imati 123.000 novih zajamčenih minimalnih braniteljskih mirovina i procjena je da će to koštati oko 28 milijardi kuna.Tim brojkama, ističe, treba dodati i sadašnjih 70.000 braniteljskih mirovina i još 15.000 novih zahtjeva za tim mirovinama.

Istaknuo je i kako ne dvoji da braniteljima treba osigurati dostojanstvena primanja kao zahvalu za ono što su napravili u Domovinskom ratu, ali, ističe, to ne smije biti “preko leđa radnika”. U nastavku prenosimo priopćenje Ministarstva.

Reagiranja Ministarstva branitelja: “Mrsić tendenciozno napada branitelje”

Vezano uz izjave Miranda Mrsića, od utorka 21. svibnja 2019. godine, kojima nesmiljeno i tendenciozno napada braniteljsku populaciju kroz najosjetljiviji dio njihovog životnog statusa, a to su mirovine zaslužene na prvoj crti bojišnice gdje su za slobodu Domovine žrtvovali svoje dijelove tijela i svoje živote, užasnuti ovakvim njegovim zlonamjernim načinom, sa zgražanjem osuđujemo svaki dio njegovog obraćanja javnosti.

“Nisu mogli uplaćivati u mirovinski fond jer su stradali mladi”

Gospodin Mrsić netočno, paušalno i bez ikakve osnove napada braniteljsku i stradalničku populaciju, izdvajajući tzv. “braniteljske mirovine” prosječne visine od 5.567 kuna, zanemarujući da se radi o 56.000 mirovina hrvatskih ratnih vojnih invalida koji nikada nisu bili u prigodi uplaćivati u mirovinski fond doprinose za puni staž jer su obrani Domovine stradali vrlo mladi.

Dakle, ne radi se o nekakvoj imaginarnoj braniteljskoj mirovini koja bi pripadala braniteljima bez obzira na oštećenje organizma ili smrt. Isto tako, 14.000 obiteljskih mirovina koje ostvaruju obitelji iza smrtno stradalih branitelja, Mirando Mrsić naziva privilegiranim mirovinama koje oštećuju državni proračun i mirovinski sustav, a radi kojih ostali umirovljenici imaju manje mirovine. Zar njemu nije jasno da te obitelji primaju mirovine iza svojih supruga, očeva, sinova i kćeri koji su dali živote za Domovinu? 

“Mirovine primaju i bivši pripadnici JNA”

Gospodinu Mrsiću ne pada na pamet iznijeti činjenicu da hrvatski branitelji bez statusa HRVI, po općim propisima ili uz dodatak zajamčen Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, imaju prosječnu mirovinu u visini od 2.577 kuna, koja je i niža od prosječne mirovine u Republici Hrvatskoj. Mirando Mrsić ne ulazi niti u jednom trenutku u činjenicu da, osim 71.180 invalidskih i obiteljskih mirovina hrvatskih stradalnika, mirovine po posebnim propisima ostvaruju i druge kategorije korisnika, kao što su bivši pripadnici JNA kojih je 5.800, a koji su prije Domovinskog rata 20 i više godina uplaćivali u mirovinski fond JNA u Beogradu i koje je Republika Hrvatska preuzela, omogućila im mirovinu, a da nisu niti kune uplatili u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Ovakvih kategorija (JNA) korisnika ima puno više, budući da su se pribrojili ostalim umirovljenicima jer su razvrstani u druge kategorije, odnosno prikriveni zahvaljujući, među ostalima, i Mirandu Mrsiću, koji je svojom mirovinskom politikom stvorio kaos u mirovinskom sustavu. Mirando Mrsić zlonamjerno i potpuno neutemeljeno navodi brojčane pokazatelje o navodnih novih 123.000 zajamčenih minimalnih mirovina, za što ne postoji ni jedan pokazatelj. Što zbraja gospodin Mrsić to nikome nije poznato. On navodi 15.000 novih zahtjeva za mirovine. Iznosi neutemeljene podatke, iako Ministarstvo hrvatskih branitelja pravovremeno i točno informira javnost o novim statusima HRVI, kojih ima 1.500, što je deset puta manje 15.000, odnosno brojke kojom on manipulira”.

“Mrsićevo uznemiravanje podliježe kaznenom progonu”

Uznemiravanje javnosti, a posebice braniteljske populacije koje izvodi gospodin Mrsić, opasan je i protuzakonit presedan koji u dobrom dijelu podliježe i kaznenom progonu.

Podsjećamo Miranda Mrsića da je 6.579 hrvatskih branitelja umrlo tijekom 2017. i 2018. godine od posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, prosječne starosti ispod 60 godina. Dakle, više je u samo dvije godine umrlo hrvatskih branitelja, nego što ima pripadnika JNA na isplati mirovina, a koji su oko 30 godina stariji od hrvatskih branitelja, a da ne govorimo o 11.000 korisnika mirovina iz NOR-a koji i nakon 74 godine uredno primaju mirovinu. Posebice ako uzmemo u obzir da je prosječna smrtnost opće populacije u Republici Hrvatskoj 76 godina, a braniteljske ispod 60. Naime, 3.784 hrvatskih branitelja umrlo je u 2018. godini, odnosno samo 15 posto ih je bilo starijih od 70 godina u trenutku smrti. To je vrlo jasan pokazatelj izravnih posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

“I partizani primaju mirovinu”

Neke kategorije na koje se Mirando Mrsić uopće ne osvrće, što je predvidivo, a ulaze u kategoriju mirovina po posebnim propisima su, između ostalog, pripadnici JNA, pripadnici hrvatske domovinske vojske, pripadnici JNA prema općem propisu, sudionici NOR-a, članovi nekadašnjeg SIV-a, službenici u saveznim tijelima SFRJ, čije mirovine su daleko veće od braniteljskih mirovina, odnosno mirovina HRVI.

Mirandu Mrsiću još jednom se očito mora pojasniti, iako je bio ministar i trebao bi to znati, da je kao posljedica velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku danas u mirovini, kao što smo naveli, 56.000 hrvatskih ratnih vojnih invalida, a to su ljudi koji su i prije i tijekom Domovinskog rata, sve do stradavanja, ipak uplaćivali doprinose u HZMO. Nadalje, postoji 14.000 članova obitelji poginulih, ubijenih i nestalih hrvatskih branitelja koji su izgubili svoje članove obitelji u obrani Domovine na izuzetno okrutan način, a isto tako su uplaćivali doprinose u mirovinski sustav. Mirando Mrsić tendenciozno i zlonamjerno u kontekstu rizika za mirovinski sustav dovodi u pitanje i mirovine hrvatskih branitelja koji su mirovine stekli na temelju općih propisa, uplaćujući u mirovinski sustav 30 godina. Zapravo ovdje se radi o 37.839 hrvatskih branitelja koji su dakle, mirovinu ostvarili na temelju općih propisa i koji su u ovoj kategoriji vidljivi zato što im je priznat radni staž u vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu. Prosječna mirovina ovih korisnika mirovina je manja od prosječne mirovine u Republici Hrvatskoj i iznosi 2.587 kuna.

“Djelatne vojne osobe su isto branitelji”

“Što se tiče djelatnih vojnih osoba (DVO) i policijskih službenika, Mrsić je kao bivši ministar uspostavio takav sustav da je ove korisnike mirovina, njih 15.168, stavio u kategoriju povlaštenih mirovina. Podsjećamo da se ovdje radi o hrvatskim braniteljima koji su nakon Domovinskog rata ostali raditi u HV-u i MUP-a, uplaćivali doprinose i umirovljeni s prosječno 30 godina radnog staža. Ovdje se radi o policijskim službenicima, službenim osobama, hrvatskim časnicima, dočasnicima i vojnicima koji su uredno odradili svoj beneficirani radni staž i umirovljeni su po sustavu kao i pripadnici svih vojski i policija svijeta. Za korisnike ovih mirovina nije uvjet status hrvatskog branitelja, već provedeni radni vijek u HV-u, odnosno MUP-u. Bivši ministar Mrsić se očito čudi što hrvatski branitelji ponovo mogu ostvarivati pravo na mirovinu radi stradavanja u Domovinskom ratu, a zaboravlja da je upravo njegova Vlada onemogućavala ostvarivanje statusa, iako je određeni broj branitelja na temelju nalaza i mišljenja vještaka imalo uvjete ostvarivanja prava na mirovinu. U stavu Miranda Mrsića da se radničke i braniteljske mirovine moraju razdvojiti kako mirovinski sustav ne bi doživio kolaps i, kako to on tvrdi, da je Vlada u kojoj je bio ministar 2013. godine kada su sve mirovine po posebnim propisima, pa tako i braniteljske, razdvojene na dva dijela, prepoznajemo kontinuirani pristup stvaranja pretpostavke za nesigurnost kod ove ranjive populacije i nastavak izazivanja kaosa. Možemo ustvrditi da je Mirando Mrsić i njegova Vlada, prema ovoj populaciji, ostvario odnos koji se može okarakterizirati kao spaljena zemlja.

“Vratili smo povjerenje i sigurnost braniteljskoj populaciji”

Isto tako, Vlada u kojoj je Mirando Mrsić bio ministar, administrativnom odlukom smanjila je braniteljske mirovine za 10 posto. Uz sve to, ozbiljnim radom i stvaranjem preduvjeta za gospodarski rast, prepoznajući negativne učinke ranije odluke, ova Vlada predložila je Hrvatskom saboru donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju radi izjednačavanja mirovina pri usklađivanju mirovina kojim je ukinut institut razdvajanja mirovina na dva dijela.

To je vratilo povjerenje i sigurnost braniteljskoj i stradalničkoj populaciji. Očito Mirandu Mrsiću ne odgovara što je ova Vlada toliko uspješna da je nakon najlošije Vlade, one Zorana Milanovića, uspjela uspostaviti red, stvoriti preduvjete za gospodarski oporavak i uspostaviti partnerski odnos s braniteljskom populacijom te u zajedništvu izgrađivati društvo, prepoznajući pri tome najsnažnije temelje suvremene Republike Hrvatske, a to su hrvatski branitelji i Domovinski rat.

“Branitelji su ove partneri Vlade”

Možda bivšeg ministra ipak žalosti činjenica da hrvatski branitelji danas imaju sigurnost i da su konstruktivan partner ove Vlade pa insinuira da se kupuju njihovi glasovi. Dakako da o tome nema govora i moramo ga razočarati. Ova Vlada će i u buduće unaprjeđivati partnerski odnos, izgrađivati zemlju na najsnažnijim temeljima – vrijednostima Domovinskog rata, zajedništvu i poštovanju. Možda Mirando Mrsić misli da hrvatski narod brzo zaboravlja s koliko poniženja se ta Vlada odnosila prema hrvatskim braniteljima, ali hrvatski branitelji i hrvatski narod ne zaboravljaju.

Svjesni činjenice da je u tijeku kampanja za EU parlament, ovim putem podsjećamo cjelokupnu javnost da će ova Vlada i Ministarstvo hrvatskih branitelja svim hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata osigurati da njihova uloga u obrani Domovine bude trajno i dostojanstveno vrednovana, a njihova žrtva nikad zaboravljena. Ministarstvo hrvatskih branitelja njegovat će i čuvati vrijednosti i stečevine pravednog, legitimnog, obrambenog i osloboditeljskog Domovinskog rata na ponos hrvatskih branitelja, ratnih stradalnika i svih građana Republike Hrvatske. Zaštitit ćemo dignitet Domovinskog rata i dostojanstvo hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, osigurati jedinstvenu politiku Republike Hrvatske prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima, promicati istinu o Domovinskom ratu na čast onih koji su svoje živote položili za Domovinu.

Nastavi čitati