Prati nas

Vijesti

Kao u Jugoslaviji: U 2017. gastarbajteri poslali 16 milijardi kuna

Koliko država zarađuje na ovom izvozu radne snage govori podatak da je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, lani hrvatski izvoz vrijedio 104,3 milijarde kuna. Doznake gastarbajtera ‘pokrivaju’ 15% tog iznosa. 

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koliko zarađuju gastarbajteri?
foto: Pixabay

Rođacima i prijateljima gastarbajteri su prošle godine, prema podacima Hrvatske narodne banke, uplatili rekordnih 15,75 milijardi kuna ili oko 2,1 milijardu eura. To je oko 120 milijuna eura više nego godinu ranije.

Koliko država zarađuje na ovom izvozu radne snage govori podatak da je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, lani hrvatski izvoz vrijedio 104,3 milijarde kuna. Doznake gastarbajtera “pokrivaju” 15% tog iznosa.


Ova situacija nije nova na ovim prostorima i već je viđena u bivšoj državi za koju su iseljenici bili čisti profit. 1971. godine čak 21.5%  ukupne radne snage je bilo iseljeno. Štoviše, sama je država organizirala iseljavanja o čemu smo pisali u tekstu: „Domoljubi smo, ali dosta nam je siromaštva i korupcije“. Za Jugoslaviju je to bio pun pogodak; osim što je smanjila broj nezaposlenih, ostvarivala je na ekonomskim migrantima i izravnu korist s obzirom na ogromne količine novca koje su slali u domovinu.

1978. godine količina novca kojeg su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51% vrijednosti izvoza jugoslavenske industrije, zabilježilo je Izvješće Svjetske banke o globalnom razvoju iz 1981. godine.

Što se događa danas u Hrvatskoj?

Sve ukazuje na vrtoglavi porast doznaka kojeg prati broj novih hrvatskih iseljenika. Prije deset godina doznake iz inozemstva iznosile su oko 1,3 milijarde eura i tek su 2011. godine dosegnule 1,5 milijardi eura.

Prema podacima koje je prikupila Slobodna Dalmacija, broj iseljenih u 2011. i 2012. kretao se oko 13.000, u 2013. emigracija jača na 15.000 osoba, što je rast od 15 posto. Već 2014. iselila se 21.000 ljudi, što je rast od 40 posto, dok 2015. zemlju napušta gotovo 27.000 ljudi, što je povećanje od 30 posto.

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP