Prati nas

Zdravlje

Ivan Đikić: O tumorima i ‘čudotvornim’ lijekovima

Pokazano je da aspirin ne djeluje na sve tumore podjednako, te da blokira djelovanje enzima koji su uključeni u upalne procese koji u debelom crijevu potiču pojavu tumora. Ne smijemo ga koristiti nekritički.

Objavljeno

|

Može li se rak izliječiti?
Ivan Đikić (screenshot: HRT)

Hrvatski znanstvenik sa zavidnom međunarodnom karijerom Ivan Đikić dao je Slobodnoj Dalmaciji intervju o „liječenju“ karcinoma raznim suplementima i “čudesnim” sastojcima koji se reklamiraju na televizijama ili portalima, a nude ih nekritički i neki liječnici. Izdvojili smo neke akcente iz tog razgovora.

O resveratrolu iz crnog vina i voća

Dokazano je da u stanicama u kulturi i u mišjim modelima resveratrol ima određeno antitumorsko djelovanje, no još uvijek nije razjašnjen mehanizam takvog djelovanja. Usprkos dosta velikom broju pretkliničkih podataka i studija, do sada ne postoje nikakvi klinički podaci o korisnom djelovanju u sprječavanju pojave tumora kod ljudi.



O aspirinu

Postoji nekoliko velikih studija i preporuka američkih tijela za prevenciju tumora koje pokazuju da uzimanje niskih doza aspirina korelira sa smanjenom incidencijom pojave tumora, posebice tumora debelog crijeva. Pokazano je da aspirin ne djeluje na sve tumore podjednako, te da blokira djelovanje enzima koji su uključeni u upalne procese koji u debelom crijevu potiču pojavu tumora. Ne smijemo ga koristiti nekritički.

O antioksidansima s televizijskih ekrana

Povećana razina oksidativnih sastojaka uzrokuje oštećenja stanica, a redoks potencijal se ostvaruje metaboličkim putevima unutar same stanice, a ne uzimanjem golemih količina antioksidansa u hrani. Upravo zbog nedokazanog učinka antioksidansi se ne prodaju kao lijekovi, nego se uzimaju kao prehrambeni dodaci na vlastitu odgovornost.

Izlječivi su

Tumori koje otkrijemo u ranim fazama su potpuno izlječivi. Metastatski lokalni tumori mogu se kontrolirati raznim metodama liječenja, što nudi prosječno produljenje života od 5-10-15 godina. To je veliki uspjeh i tada govorimo o kroničnim bolestima. No, kod kasno otkrivenih i vrlo uznapredovalih tumora koji se prošire po cijelom organizmu, mogućnost produljenja života pada na šest mjeseci do par godina.

Svaki tumor je poseban

Tumori su individualne bolesti svakog pojedinca koje se ne mogu jednostavno klasificirati u velike grupe.

Što izaziva tumore

Pušenje, onečišćenje kancerogenim kemikalijama, infekcije bakterijama i virusima, alkohol, zračenje, izlaganje UV zrakama, prehrana, stres… Znanstvenici sve više razumijevaju ulogu okoline i brojnih vanjskih faktora na genetsku bazu pojedinca te kako te promjene uzrokuju pojavu tumora. Manje od pet posto tumora primarno su uzrokovani genetskim mutacijama koje se nasljeđuju. U više od 95 posto slučajeva vanjski faktori sekundarno utječu na genom osobe (somatske promjene) mijenjajući ga, što posljedično dovodi do razvoja tumora.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati