Prati nas

Mozaik

Napustili smo ih, danas je njihov dan

Postoje ljudi koji ne vole životinje u tolikoj mjeri da se usude trovati bića koja im nisu ništa učinila. Još manje podnose one koje smatraju svojim protivnicima – ljubitelje životinja.

Objavljeno

|

Kako spasiti psa od zime
foto: Dodo

Danas se obilježava Svjetski dan napuštenih životinja. „O ne, nisu one postale napuštenima svojevoljno. Za njih, njihovo stradavanje, njihovu patnju, njihovu bol, njihovu glad kriv je čovjek, objavilo je danas na svojim stranicama sklonište za životinje Noina arka.

“Kriv je zato što ih napušta, što ne brine o njima, što ih često smatra igračkom koju, kada je se zasiti, izbacuje na cestu. Kriv je čovjek jer tvrdnjama da kastracija nije humana prekomjeran broj napuštenih životinja dodatno raste, a time rastu njihova patnja, njihova glad, njihovo stradavanje.”


Životinje nisu ljudi, ali zaslužuju naše suosjećanje i, prije svega, poštivanje. Zato nas uvijek iznova iznenade komentari čitatelja koji na svaki spomen kućnih ljubimaca i brige za njih govore da „životinje nisu važnije od ljudi“, onih koji zamjeraju hranjenje životinja „dok drugi gladuju“ i koji nam poručuju (ili nekom drugom) da bi bilo pametnije „hraniti neko dijete, a ne psa“.

Postoje ljudi koji ne vole životinje u tolikoj mjeri da se usude trovati bića koja im nisu ništa učinila, lomiti im noge ili bacati petarde u njuške. Još manje podnose one koje smatraju svojim protivnicima – ljubitelje životinja. No prije svega bi trebali zaviriti u svoje srce i shvatiti zašto je tomu tako. Pomažu li svojim postupcima ikomu? I zapitati se  – hoće li ljudi biti sitiji, voljeniji i zbrinutiji, ako se odreknemo naših životinjskih prijatelja? Je li ljubav potrošna u toj mjeri da je ne možemo imati dovoljno i za životinje i ljude? Ili je imamo, ili je nemamo – za sve, zar ne?

.

Mozaik

Fotografija bake koja doji unuče izazvala veliku raspravu

Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.

Objavljeno

|

Slika objavljena na Facebook stranici SOS Lactation izazvala je pravu pomutnju na toj društvenoj mreži. Naime, fotografija snimljena u Vijatnamu prikazuje baku kako doji svoje unuče.

Komentatori su se ispod slike javili iz raznih razloga: nekima nije bilo jasno kako je to uopće moguće s obzirom da je baka vjerojatno prošla fertilnu dob i ušla u menopauzu, dok je drugima čitava situacija pomalo neukusna i pitaju se je li uopće u redu da baka doji unuče sve i ako to fizički može.


S obzirom na brojne upite, administratori stranice koja promiče dojenje objasnili su: “Proizvodnja mlijeka se svodi na ponudu i potražnju. Dojke nastavljaju proizvoditi mlijeko dok god postoji potražnja, odnosno dok god dijete ili djeca žele piti to mlijeko. Što se dojenja u menopauzi tiče, dojenje je povezano sa žlijezdom hipofizom na koju ne utječu promjene u menopauzi tako da su i žene koje su prošle promjenu i i zgubile menstruaciju, u mogućnosti dojiti.

Kad je žena jednom uspostavila laktaciju, odnosno počela proizvoditi mlijeko, može laktaciju ponovno pokrenuti i nakon prestanka dojenja. Poznati su slučajevi da su žene dojile djecu koju su posvojile jer su ponovno pokrenule laktaciju nakon što su dojile svoju biološku djecu. Također, iz povijesti je poznato da su prije postojale profesionalne dojilje koje su dojile djecu onih majki koje to iz nekog razloga nisu željele ili mogle.

Što se pak tiče situacije u kojoj baka doji svoje unuče, nama se može činiti neobičnim, no to je uobičajeno u nekim kulturama. Recimo u nekim dijelovima Vijetnama. Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP