Prati nas

Vijesti

Papa Franjo protiv mržnje i osuda na društvenim mrežama

Gledam oko sebe i vidim oči koji zure na ekrane svojih mobitela i zabavljeni su time da na socijalnim mrežama pribijaju na križ greške onih drugih – bez ikakve milosti.

Objavljeno

|

Papa Franjo (foto: Edgar Jiménez, Wikimedia)

U svojim uskršnjim porukama papa Franjo dotaknuo se mnogih tema i još jednom pokazao da ide u korak s vremenom; ne samo da je  ukazao na netrpeljivost koja se širi društvenim mrežama, već je i upozorio na častohleplje koje se širi crkvenim hodnicima.

“Mnogo ljudi, čak i neki tvoji službenici puštaju da ih zaslijepi častohleplje i slave. Bog neka ljude spasi od kuge mržnje”, izjavio je papa Franjo predvodeći Križni put u Koloseju. Osvrnuo se i na negativne komentare kojima jedni druge zasipamo na društvenim mrežama: “Gledam oko sebe i vidim oči koji zure na ekrane svojih mobitela i zabavljeni su time da na socijalnim mrežama pribijaju na križ greške onih drugih – bez ikakve milosti.”



Franjo je noćas u Bazilici sv. Petra predvodio bdijenje tijekom kojeg je krstio nigerijskog prosjaka koji je u Italiji svojevrsni heroj, jer je golim rukama razoružao razbojnika. Pozvao je stoga kršćane da ne ostanu paralizirani nepravdama koje ih okružuju. Vjernicima je poručio da ne budu tihi i pasivni, poput prvih Isusovih učenika, već da se oslobode rutine i otvore vrata Bogu.

Istovremeno je kardinal Josip Bozanić pozvao na opraštanje i pomirbu. “”I onda kada nam je možda nelagodno učiniti prvi korak, kad nam je ponekad teško pokrenuti se u najbližoj sredini, u obitelji, u zajednici s kojom redovito živimo, upravo tada ne zaboravimo da je prvi korak već učinio netko drugi – Bog koji je nama oprostio. Oprostiti ne znači jednostavno pokopati ono što pripada prošlosti. Opraštanje je uskrsnuće, to jest početak novoga života”, poručuje kardinal te poziva vjernike da se ne povlače u sebe i ne gube povjerenje “jer nema situacije koju Bog ne može promijeniti svojim opraštanjem”.

.

Vijesti

Kaptol odbio molbu sindikata za skupljanjem potpisa ispred crkava

Zagrebačka nadbiskupija odbila je molbu sindikata koju su tražili dopuštenje za sakupljanje potpisa za referendum “67 je previše” ispred crkava. Objašnjavaju da oni uvijek rado podržavaju razne inicijative, ali da se sindikati mogu snaći i bez njihove pomoći.

Objavljeno

|

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, odnosno organizatori referendumske inicijative “67 je previše”, uputili su molbu Zagrebačkoj nadbiskupiji da im odobri sakupljanje potpisa za referendum ispred crkava no Nadbiskupija ih je – odbila, piše Jutarnji.hr.

U priopćenju Nadbiskupskog stola navodi se kako “u procesima društvenoga zalaganja u kojima se nešto nastoji postići putem referenduma Crkva podupire razne inicijative, a svoje prostore ispred crkvenih zgrada (liturgijskih prostora, župnih domova i pastoralnih centara) daje na raspolaganje građanskim inicijativama koje nemaju drugih mogućnosti za ostvarivanje zauzetosti za vrjednote koje zagovara i Crkva”, no kako su za razliku od toga, “sindikati u uređenome odnosu u okviru političkoga života u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnosti na redovit način i uz stanovitu financijsku potporu, ostvarivati svoje inicijative.”



“Slijedom navedenoga, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, ovime dajemo na znanje da nismo u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata 67 je previše.”

Istovremeno dodaju da je “tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu” te kako se iz “brojnih crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj” vidi da je Crkvi stalo do tih tema.

Na kraju kažu i kako se “o tome priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima”, piše Jutarnji.hr.

Nastavi čitati