Prati nas

Zdravlje

Tko se kasno budi, rano umre

Noćne ptice su javnozdravstveni problem koji više ne možemo ignorirati. Noćni tipovi su uz to imali 90 posto više psiholoških problema, 30 posto veću pojavnost dijabetesa i bili su skloniji neurološkim i probavnim smetnjama.

Objavljeno

|

Kako je nastalo zimsko računanje vremena?
foto: Pixabay

Ljudi koji kasno liježu i muče se buđenjem, skloniji su ranom umiranju, pokazala su istraživanja na 43.000 ljudi, a prenosi BBC. Znanstvenici su također dokazali da oni koji se kasno izvlače iz kreveta imaju više problema s mentalnim i psihičkim zdravljem. Rješenje problema je, tvrde, preodgoj „noćnih sova“.

Sudionici istraživanja su bile osobe stare između 38 i 73 godine, čije su navike zabilježene anketiranjem, da bi se nakon proteka od 6 i pol godina provjerilo tko od njih je preživio, a tko nije. Rezultati su objavljeni u znanstvenoj publikaciji „Chronobiology International“.



Nakon što su u računicu uvršteni faktori dobi, spola, rizičnih navika, socioekonomskog statusa, pokazalo se da je kod „jutarnjih ptica“ rizik od ranog umiranja značajno manji i da se povećava sa sve kasnijim odlaskom u krevet i kasnijim buđenjem. Noćni tipovi su uz to imali 90 posto više psiholoških problema, 30 posto veću pojavnost dijabetesa i bili su skloniji neurološkim i probavnim smetnjama.

Iako uzročno-posljedična veza nije bila predmet ovog istraživanja, neurologinja Kristen Knutson sa Sveučilišta u Feinbergu kaže da u korijenu svega može biti stres, hranjenje u pogrešno vrijeme, nedovoljna vježba, nedovoljno sna, usamljenost tijekom noćnih budnih sati.

„Noćne ptice su javnozdravstveni problem koji više ne možemo ignorirati“, kaže kronobiolog Malcolm von Schantz sa sveučilišta u Surreyu pa ddaje: „Moramo pronaći način kako noćnim tipovima pomoći da usklade svoje funkcioniranje sa sunčanim satom.“ Onima koji žele noć provesti spavajući i pri tome uživati u ranim jutarnjim satima, znanstvenici savjetuju:

1.

Izlažite se svjetlosti rano ujutro, ali ne i noću

2.

Održavajte rutinu odlaska u krevet svake večeri u isto vrijeme

3.

Prihvate zdrav način života

4.

Pozavršavajte poslove ranije

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati