Prati nas

Zdravlje

Umor je pravi vjesnik proljeća, kako ga pobijediti?

Potrebno je otići na spavanje ranije nego obično, a ujutro, nakon buđenja odmah ustati. Umor i klonulost bit će povećani ako dan ne počnemo aktivno odmah nakon buđenja. Korisno je izbjegavati naporne ili stresne aktivnosti prije odlaska na počinak.

Objavljeno

|

Proljeće u Zagrebu
foto: Pexel

Nakon dugih i tmurnih zimskih mjeseci, većina ljudi jedva čeka da grane sunce i proljeće zagrije dušu i tijelo. Međutim, s prvim vjesnicima proljeća često dolazi do umora, osjećaja iscrpljenosti, razdražljivosti, manjka koncentracije i veće potrebe za snom.

O čemu je zapravo riječ? Radi se o sindromu proljetnog umora, odnosno o poremećaju koji je uzrokovan smanjenjem imunološke obrambene snage organizma. Proljetni umor nije bolest, već normalni fiziološki proces koji se, s većim ili manjim intenzitetom, javlja kod velikog broja ljudi, češće u žena nego u muškaraca. Na opće loše osjećanje u proljeće žali se više od 20 posto pacijenata obiteljskog liječnika.



Zima iscrpljuje zalihe

Taj sindrom posljedica je prije svega nedostatka vitamina C, a i povećanih potreba za prilagodbom organizma na nove meteorološke prilike. Dugo zimsko razdoblje često je povezano s jednoličnom prehranom, koja dovodi do smanjenja ili potpunog iscrpljenja zaliha vitamina C u našem organizmu. To pak uzrokuje smanjenu iskorištenost kisika u stanicama tkiva i slabljenje imunoloških obrambenih snaga našeg organizma.

Hrana, sunce i san

Najvažniji je korak u borbi protiv proljetnog umora pravilna prehrana, kojom ćemo unijeti sve makronutrijente i mikronutrijente u naš organizam. Hrana mora biti raznovrsna, a voće i povrće mora se jesti svaki dan. Tako možemo biti sigurni da smo unijeli dovoljne količine vitamina C, željeza, magnezija i ostalih vitamina i minerala. Ne smije se zaboraviti ni na dovoljnu količinu vode jer je adekvatna hidracija jako važna za sve organe i organske sustave.

Na poboljšanje raspoloženja i smanjenje pospanosti možemo djelovati i boravkom vani, u prirodi, izvan zatvorenog prostora, tako da izložimo tijelo dnevnoj svjetlosti. U novije vrijeme sve se više govori o utjecaju hormona melatonina, koji izlučuje epifiza, žlijezda u mozgu (pinealna žlijezda), a čije je izlučivanje povezano s ciklusom svjetlo-tama. Poznato je da sunce, boravak u prirodi i tjelesna aktivnost pozitivno utječu na zdravlje i raspoloženje. Melatonin se počinje pojačano lučiti navečer i njegova razina povišena je tijekom cijele noći.

Organizam smanjuje lučenje melatonina s prvim zrakama sunca i tako tijelo dobiva signal da je vrijeme za buđenje. Da bismo bili zdravi i odmorni, melatonin se mora izlučivati u svom ritmu, a navečer ćemo bolje zaspati i imati mirniji san ako tijekom dana boravimo na prirodnoj svjetlosti.

Ako ste zimi bili manje tjelesno aktivni, proljeće je pravo vrijeme za povećanje tjelesne aktivnosti: šetnje, trčanje, vožnja biciklom – sve ima pozitivan učinak na tijelo i duh. Budi se priroda, probudite se i vi!

Osim navedenog, vrlo je važno provoditi tzv. higijenu sna. Potrebno je otići na spavanje ranije nego obično, a ujutro, nakon buđenja odmah ustati. Umor i klonulost bit će povećani ako dan ne počnemo aktivno odmah nakon buđenja. Korisno je izbjegavati naporne ili stresne aktivnosti prije odlaska na počinak. (Svjetlana Gašparović Babić, dr.med, Narodni zdravstveni list)

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati