Prati nas

Zdravlje

Umor je pravi vjesnik proljeća, kako ga pobijediti?

Potrebno je otići na spavanje ranije nego obično, a ujutro, nakon buđenja odmah ustati. Umor i klonulost bit će povećani ako dan ne počnemo aktivno odmah nakon buđenja. Korisno je izbjegavati naporne ili stresne aktivnosti prije odlaska na počinak.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Proljeće u Zagrebu
foto: Pexel

Nakon dugih i tmurnih zimskih mjeseci, većina ljudi jedva čeka da grane sunce i proljeće zagrije dušu i tijelo. Međutim, s prvim vjesnicima proljeća često dolazi do umora, osjećaja iscrpljenosti, razdražljivosti, manjka koncentracije i veće potrebe za snom.

O čemu je zapravo riječ? Radi se o sindromu proljetnog umora, odnosno o poremećaju koji je uzrokovan smanjenjem imunološke obrambene snage organizma. Proljetni umor nije bolest, već normalni fiziološki proces koji se, s većim ili manjim intenzitetom, javlja kod velikog broja ljudi, češće u žena nego u muškaraca. Na opće loše osjećanje u proljeće žali se više od 20 posto pacijenata obiteljskog liječnika.


Zima iscrpljuje zalihe

Taj sindrom posljedica je prije svega nedostatka vitamina C, a i povećanih potreba za prilagodbom organizma na nove meteorološke prilike. Dugo zimsko razdoblje često je povezano s jednoličnom prehranom, koja dovodi do smanjenja ili potpunog iscrpljenja zaliha vitamina C u našem organizmu. To pak uzrokuje smanjenu iskorištenost kisika u stanicama tkiva i slabljenje imunoloških obrambenih snaga našeg organizma.

Hrana, sunce i san

Najvažniji je korak u borbi protiv proljetnog umora pravilna prehrana, kojom ćemo unijeti sve makronutrijente i mikronutrijente u naš organizam. Hrana mora biti raznovrsna, a voće i povrće mora se jesti svaki dan. Tako možemo biti sigurni da smo unijeli dovoljne količine vitamina C, željeza, magnezija i ostalih vitamina i minerala. Ne smije se zaboraviti ni na dovoljnu količinu vode jer je adekvatna hidracija jako važna za sve organe i organske sustave.

Na poboljšanje raspoloženja i smanjenje pospanosti možemo djelovati i boravkom vani, u prirodi, izvan zatvorenog prostora, tako da izložimo tijelo dnevnoj svjetlosti. U novije vrijeme sve se više govori o utjecaju hormona melatonina, koji izlučuje epifiza, žlijezda u mozgu (pinealna žlijezda), a čije je izlučivanje povezano s ciklusom svjetlo-tama. Poznato je da sunce, boravak u prirodi i tjelesna aktivnost pozitivno utječu na zdravlje i raspoloženje. Melatonin se počinje pojačano lučiti navečer i njegova razina povišena je tijekom cijele noći.

Organizam smanjuje lučenje melatonina s prvim zrakama sunca i tako tijelo dobiva signal da je vrijeme za buđenje. Da bismo bili zdravi i odmorni, melatonin se mora izlučivati u svom ritmu, a navečer ćemo bolje zaspati i imati mirniji san ako tijekom dana boravimo na prirodnoj svjetlosti.

Ako ste zimi bili manje tjelesno aktivni, proljeće je pravo vrijeme za povećanje tjelesne aktivnosti: šetnje, trčanje, vožnja biciklom – sve ima pozitivan učinak na tijelo i duh. Budi se priroda, probudite se i vi!

Osim navedenog, vrlo je važno provoditi tzv. higijenu sna. Potrebno je otići na spavanje ranije nego obično, a ujutro, nakon buđenja odmah ustati. Umor i klonulost bit će povećani ako dan ne počnemo aktivno odmah nakon buđenja. Korisno je izbjegavati naporne ili stresne aktivnosti prije odlaska na počinak. (Svjetlana Gašparović Babić, dr.med, Narodni zdravstveni list)

.

Zdravlje

Preventivno uzimate aspirin za srce? Neki znanstvenici to ne preporučuju

Nova studija nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Štoviše, pokazalo se da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ako još uvijek svakodnevno uzimate aspirin kako biste spriječili srčani udar, slobodno možete prestati to raditi, piše CNN. Aspirin je jedan od najkorištenijih lijekova na svijetu, no brojni ga zdravstveni stručnjaci više ne preporučuju.

Naime, nova studija objavljena u srijedu u britanskom Časopisu kliničke farmakologije, nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Istraživanje usredotočeno na niske doze aspirina (manje od 325 miligrama dnevno), pokazalo je da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.


Prošle su godine promijenjene u Americi promijenjene službene smjernice o uzimanju lijeka, nakon što su Američki koledž kardiologije i Američko udruženje za bolesti srca aspirin preporučili samo onim pacijentima koji su imali operaciju srca te moždani ili srčani udar. Savjet britanskih stručnjaka je sličan.

Ova analiza koja je uključila 67 studija, otkrila je da je uzimanje malih doza aspirina kod ljudi koji nemaju srčane tegobe, povezano sa 17 posto manjom incidencijom za srčani ili moždani udar. Međutim, to je također povezano s 47 posto višim rizikom od gastrointestinalnog krvarenja i 34 posto višim rizikom krvarenja u mozgu.

“Naš rad potvrđuje da nema dokaza da je potrebno preventivno uzimati aspirin. Glavna poruka našeg rada je da su male doze aspirina korisne jedino kad već imate neki problem sa srcem”, rekli su autori studije, dr. Lee Smith, sa Sveučilištu Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji i dr. Nicola Veronese sa Sveučilišta Palermo u Italiji.

“Niske doze aspirina su najčešći oblik terapije u svijetu. No naše istraživanje sugerira da je potencijalni rizik od krvarenja ne bi trebalo zanemariti”, kazali su Smith i Veronese.

S obzirom na velik broj mogućih drugih zahvata i terapija dostupnih za liječenje bolesti srca (poput statina, lijekova za krvni tlak i preporuka o prestanku pušenja i gubitku prekomjerne težine),  znanstvenici kažu da uzimanje aspirina kao prevencije srčanih bolesti nije potrebno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP