Prati nas

Vijesti

Bojana Guberac: Moj otac nije poginuo da bi se meni branila ženska prava

Teško mi je povjerovati da je moj otac umro da bi se meni danas nešto branilo. Mogu samo govoriti u svoje ime kakva je Hrvatska u kojoj želim živjeti. To je zemlja bez mržnje i podijeljenosti, od čijih se posljedica oporavljamo.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Bojana Guberac (foto: Građanke i građani Rijeke / Facebook)

Kolegica Bojana Guberac, novinarka, progovorila je za stranicu Građani i građanke Rijeke o manipulacijama činjenicama koje se često podmeću kroz medije, a u konkretnom slučaju radi se o borbi za ženska prava. Bojana je među posljednjim bebama rođenim 91. godine u vukovarskom rodilištu prije nego su počela granatiranja pa je s dva mjeseca starosti došla živjeti u Rijeku.

„Unatrag par godina često čujemo da su žene koje se bore za ženska prava redom ‘lezbijke, četnikuše i komunjare’. Ne uklapam se niti u jednu od tih etiketa, iako, naglašavam, zaista mi ne smeta u borbi za ideale boriti se s različitim ženama koje su lezbijke, Srpkinje ili imaju različite političke stavove od mojih. To je divan pluralizam“, objasnila je Guberac.


„Iako ne volim etikete, zalijepit ću sebi tu etiketu. Ja sam dijete poginulog branitelja. Osjećam potrebu da progovorim o tome, jer mi dugi niz godina smeta da se u ime mog oca i u ime ostalih branitelja koji nisu s nama, skupljaju politički bodovi. Tako određene skupine ljudi koriste mrtve ljude da bi se izborile za svoje ideale. Ne osjećam se kompetentnom govoriti što bi moj otac danas htio i kakva je to Hrvatska koju bi on volio vidjeti“, opisuje Bojana Guberac pa dodaje:

„Teško mi je za povjerovati da bi netko u onim ratnim vremenima, dok je razmišljao hoće li mu obitelj preživjeti, mislio o ženskim pravima. Teško mi je povjerovati da je moj otac umro da bi se meni danas nešto branilo. Mogu samo govoriti u svoje ime kakva je Hrvatska u kojoj želim živjeti. To je zemlja bez mržnje i podijeljenosti, od čijih se posljedica oporavljamo. Želim Hrvatsku u kojoj vlada mir i ljubav, tolerancija, međusobno uvažavanje, Hrvatska u kojoj određene skupine ljude ne brane drugima nešto samo zato što je to drugačije od njihovih uvjerenja i svjetonazora. Zaista mislim da se Hrvatske treba oporaviti od te mržnje i vjerujem da možemo to. Marširajte za mir i ljubav, marširajte za slobodu.“

Pogledajte kako su “Žene u crnini” sjele pred Hod za život (foto: Sandro Bura)

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP