Prati nas

Mozaik

Bube i cvijeće: Bili smo na Floraartu, zbog ovoga morate i vi doći

Prvi Sajam cvijeća održan je na Gornjem Gradu 1966. godine. Prijelomni trenutak Sajam doživljava 1992. godine kada mijenja ime u Floraart, a organizaciju preuzima gradska tvrtka – Zrinjevac.

Objavljeno

|

53. Međunarodna vrtna izložba Floraart - Zagreb
foto: Sandro Bura

U Zagrebu je otvorena 53. Međunarodna vrtna izložba Floraart, najveći vrtlarski događaj u Hrvatskoj, a možda čak i šire. Izložba je okupila brojne domaće i strane izlagače te uzgajivače koji vrtni materijal prodaju po prigodnim cijenama.

Prvi Sajam cvijeća održan je na Gornjem Gradu 1966. godine. Prijelomni trenutak Sajam doživljava 1992. godine kada mijenja ime u Floraart, a organizaciju preuzima gradska tvrtka – Zrinjevac. To je ujedno i godina redefiniranja Sajma u međunarodnu vrtnu izložbu koja iz gornjogradskih atrija, trgova i ulica seli na Prisavlje uz Boćarski dom Zrinjevac.



Na izložbenom prostoru Parka Bundek,  od 2006. godine stotine tisuća cvjetova cvate na više od tristo tisuća kvadratnih metara otvorenog prostora i dvije tisuće kvadrata zatvorenog prostora. Svake se godine predstavi više od 200 izlagača iz Hrvatske i desetak inozemnih izlagača.

53. Floraart pogledajte od ponedjeljka 28. svibnja do nedjelje 3. lipnja 2018. Izložba je otvorena svaki dan od 9 do 21 sati. Razgledajte ju potpuno besplatno.

 

.

Mozaik

Kako je pustinjski pijesak dospio u kišu koja pada nad Hrvatskom

2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka.

Objavljeno

|

Autor

Kiša s pijeskom iz pustinje

Iako promjena vremena koju već danima najavljuju mediji neće donijeti ništa neuobičajeno za ovo doba godina, mnoge je zaintrigirala najava prljave kiše. Naime, umjesto da opere prašinu, ova bi kiša mogla dodatno uprljati prozore i automobile jer će u njoj biti pustinjskog pijeska. Zbog toga nije uputno ostavljati rublje da se suši na otvorenom kako ne bi poprimilo žućkastu i narančastu boju.

Svake godine oko 1700 milijuna tona pijeska i prašine olujni vjetrovi odnesu iz pustinjskih područja, čak i do drugih kontinenata, a otprilike trećina padne na oceane. Najviše je pogođen sjeverni dio Atlantskog oceana zbog puta vjetrova i blizine Sahare, a znanstvenici kažu da to može biti kobno za žive organizme u njemu.



2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka. Satelitska snimka sjeverne Afrike i južne Europe iz svemira otkrila je tada spektakularne prizore “selidbe” pustinjskog pijeska preko Sredozemnog mora.

Nastavi čitati