Prati nas

Mozaik

Demografija: Kako je rasla Jugoslavija?

Za tri desetljeća puno se toga promijenilo u Jugoslaviji i mnogim promjenama i uspjesima se ponosimo danas. Vrlo su zanimljive promjene u osobnoj karti Jugoslavije. Ona je danas osrednje velika zemlja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

screenshot: TVMyCentury

“Za tri decenije mnogo što šta se izmenilo u Jugoslaviji, i mnogim promenama i uspesima se ponosimo danas.  Vrlo su zanimljive promene u ličnoj karti Jugoslavije. Ona je danas osrednje velika zemlja. Na njenoj teritoriji od 255.804 kvadratnih kilometara živi blizu 23 miliona ljudi”, pisao je 1978. godine Kekec. Tekst “Kako je rasla Jugoslavija”, prenosimo u cijelosti.

Da bismo se podsetili kako je rasla Jugoslavija vratićemo se u njenu ne tako daleku prošlost. Posle rata, za vreme prvog popisa stanovništva 1948. godine, Jugoslavija je imala 15,772.000 stanovnika, a 1977. godine 21.767.000 ili gotovo za šest miliona više, što je ravno stanovništvu nekih manjih evropskih i afričkih zemalja.


Takav rast stanovništva povećao je i gustinu naseljenosti. Na primer 1948. godine imali smo 62 stanovnika po kvadratnom kilometru, a 1977. godine 85 stanovnika. Prateći kretanja povećanja broja stanovnika statističari su izveli i neke dugoročnije prognoze.

Ove godine, prema proceni, Jugoslavija će imati 21.914.000 stanovnika.

1980. godine – 22.299.000 stanovnika,

1984. godine – 23.053.000 stanovnika,

1988. godine, dakle za jednu deceniju – više od 23.700.000 stanovnika.

Na hiljadu stanovnika 1947. godine rađalo se 26,7 beba dok se taj broj u 1977. godini smanjio na 17,7 živorođene dece. Međutim, ako se broj rođene dece smanjio, znatno je smanjena i smrtnost. Na hiljadu stanovnika pre trideset godina umiralo je 12,8 a lane 8,4.

Danas Jugosloveni žive za 17 godina duže nego pre tri decenije. Srednje trajanje života iznosilo je 1948. godine 50,9 a od 1970. do 1975. godine 67,6 godina. Tome je doprineo viši standard i bolji uslovi života, kao i neuporedivo bolja zdravstvena zaštita.

Najduže žive Crnogorci

Prateći podatke o trajanju života po republikama i pokrajinama, saznajemo da:

Najduže žive Crnogorci, čiji je prosečan vek života 71,6 godina, zatim stanovnici uže Srbije (69,4), Vojvodine (69,1), Slovenije (69), Hrvatske – (68,8), Makedonije (67), Bosne i Hercegovine (65,9), Kosova (64,9 godina života).

Žene u proseku duže žive za 4,8 godina nego muškarci. Prema podacima prikupljenim od 1970. do 1972. godine muškarci su prosečno živeli u Jugoslaviji 65,4 godine a žene 70,2 godine. Prema popisu iz 1971. godine u našoj zemlji je živelo deset miliona muškaraca i deset i po miliona žena.

Jugoslovensko stanovništvo među najmlađim u Evropi

Ova nesrazmera između muškog i ženskog dela stanovništva potiče još iz drugog svetskog rata u kome je poginulo mnogo više muškaraca nego žena, a žene i duže žive. Statistika je zabeležila da je 1948. godine na 926 muškaraca dolazilo 1.000 žena. Međutim, taj raskorak se nešto popravio u korist muškaraca, pa je 1974. godine na 966 muškaraca dolazilo 1.000 žena.

Jugoslovensko stanovništvo je mlado, među najmlađim je u Evropi. Na primer, 1976. godine prosečna mladost ili starost svih jugoslovenskih muškaraca iznosila je 31 godinu, a žena 33 godine. Smanjivanje rađanja i opadanje smrtnosti je karakteristična pojava za razvijene zemlje. Recimo još samo i to da Jugoslavija prema proceni ima 22.681.000 stanovnika.

/Kekec, 1978./ Yugopapir/

.

Mozaik

The Times nominirao Hrvatsku za najbolju zemlju svijeta

Hrvatska se tako našla u prestižnom društvu Francuske, Turske, SAD-a, Dubaija, Italije, Španjolske, Portugala, Grčke i Tajlanda. Glasati se može do kraja listopada.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Biste li rekli da je Hrvatska najbolja zemlja na svijetu? Poznati britanski listovi The Times i The Sunday Times te The Sun misle da je Hrvatska ako već ne najbolja, a ono u samom vrhu. Zato su našu zemlju i nominirali za prestižnu nagradu Best Country award 2020.

Uz Hrvatsku, u užem su se izboru našle i poznate svjetske turističke destinacije poput Francuske, Turske, SAD-a, Dubaija, Italije, Španjolske, Portugala, Grčke i Tajlanda.


Direktor Hrvatske turističke zajednice, Kristjan Staničić, očekivano je presretan.

“Izuzetno smo ponosni na ovu nominaciju kojom smo učvrstili poziciju koju naša zemlja uživa na britanskom tržištu, a ujedno potvrdili da naše pojačane marketinške aktivnosti u Velikoj Britaniji daju odlične rezultate. Pozivam sve ljubitelje Hrvatske da iskoriste priliku i daju glas Hrvatskoj, koja je apsolutno zaslužila naći se na ovako važnoj listi”, kazao je Staničić, piše Jutarnji.hr.

Glasanje traje do kraja listopada, a o pobjedniku odlučuju čitatelji koji mogu glasati na ovom linku. Osim najbolje zemlje, na navedenom linku možete birati i najbolji grad, aviokompaniju i turoperatora.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP