Prati nas

Zdravlje

Hrana za snižavanje kolesterola

Hranom možemo regulirati razinu kolesterola, što je svakako sigurniji i zdraviji pristup liječenju od uvođenja lijekova. Ako se tome doda tjelesna aktivnost, uspjeh neće izostati.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako sniziti kolesterol?
foto: Pexels

Imate li povišen takozvani loš ili LDL kolesterol, prehrana vam uvelike može pomoći u tome da ga držite pod kontrolom.

Povišeni LDL kolesterol faktor je rizika za nastanak ateroskleroze krvnih žila, koja je često odgovorna za vodeće uzroke preranih smrti — srčani i moždani udar. Hranom možemo regulirati razinu kolesterola, što je svakako sigurniji i zdraviji pristup liječenju od uvođenja lijekova. Ako se tome doda tjelesna aktivnost, uspjeh neće izostati.


Zob za doručak

Jedna od prvih stvari koje možete napraviti u nastojanju da prirodnim putem smanjite razinu štetnog kolesterola jest doručak. Jedete li zob, u šest tjedana loš kolesterol može se sniziti za 5,3%. Zob ima važan sastojak- betaglukan – koji sprečava da loš kolesterol ostane u organizmu.

Jedite ribu

Omega-3 masne kiseline spadaju medu prava prirodna čuda kada je zdravlje u pitanju, a istraživanja pokazuju da su odlične u borbi protiv bolesti srca, demencije i mnogih drugih stanja, pa tako i lošeg kolesterola. Prema istraživanju sa Sveučilišta Loma Linda, zamjena zasićenih masti omega-3 masnim kiselinama, kojih ima u lososu i sardinama, može povećati razinu dobrog kolesterola čak četiri posto.

Preporučene su vrijednosti kolesterola

ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l
LDL kolesterol < 3,0mmol/l
HDL kolesterol> 1,0 mmol/l za muškarce / > 1,2 mmol/l za žene

Orašasti plodovi

Volite li se zdravo hraniti i jesti idealne međuobroke, neka vaš izbor budu orašasti plodovi jer su također dobri za snižavanje lošeg kolesterola. Istraživanje objavljeno u American Journal of  Clinical Nutrition pokazalo je kako su ispitanici snizili kolesterol za 5,4% nakon što su šest dana u tjednu, i tako mjesec dana, konzumirali 40 grama oraha. Loš kolesterol pao im je za čak 9,3%. Druga opcija mogu vam bit bademi jer se pokazalo da imaju isti učinak. Imajte na umu to da su orašasti plodovi kalorični pa ih pametno kombinirajte s ostalim namirnicama.

Grah

Mnogima omiljena grahorica, posebno zimi, itekako je dobrodošla kada je zdravlje u pitanju. Istraživanje Sveučilišta Polytechnic u Arizoni tako je zaključilo da pola šalice graha u varivu može smanjiti razinu kolesterola za 8%. Njegov glavni adut su vlakna, koja sprječavaju apsorpciju kolesterola u organizmu.

Čokolada

Ima li išta bolje od tvrdnji znanstvenika da su slatkiši odlični za naše zdravlje? U ovom slučaju radi se o tamnoj čokoladi, za koju znanstvenici navode da jača dobar kolesterol. Naime, ispitanici koji su konzumirali kakao podigli su razinu HDL kolesterola za čak 24%. U odnosu na mliječnu čokoladu, tamna ima tri puta vise antoksidanata pa neka vam uvijek bude prvi izbor.

Razlozi povećane razine kolesterola u krvi

obiteljska sklonost
nepravilna prehrana
prekomjerna tjelesna težina

Maslinovo ulje

Zamijeniti zasićene masnoće koje nalazimo u maslacu nezasićenima – svakako je dobra ideja, i za obujam vašeg struka, i za vaše srce. Konzumacija maslinova ulja, pokazalo se, podiže razinu dobrog HDL kolesterola.

Crveno vino

Vjerojatno znate da umjerena konzumacija alkohola koristi vašem organizmu zato što povremena čašica povećava razinu dobrog HDL kolesterola. Crveno vino može biti posebno korisno jer je bogato antioksidantima koji smanjuju razinu LDL kolesterola.

Avokado

Kao i maslinovo ulje, avokado je bogat nezasićenim masnoćama koje spuštaju razinu kolesterola. Mononezasićene kiseline, koje su prisutne u tom tropskom voću, smanjit će razinu LDL i povećati prisutnost HDL kolesterola — no samo u slučaju kada konzumacija avokada podrazumijeva to da ste odbacili nezdrave namirnice. (Narodni zdravstveni list)

.

Zdravlje

Je li BCG cjepivo zaštitilo zemlje bivše Jugoslavije od koronavirusa?

Američki magazin The Times ispitao je koliko ima istine u onim pretpostavkama da je BCG cjepivo protiv tuberkuloze zaslužno za to što su balkanske zemlje tako dobro prošle u epidemiji koronavirusa.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jedan dio Europe bolje je od ostatka kontinenta upoznat sa svim opasnostima koje virus nosi. U svom kratkom životu, Jugoslaviju su pogodile epidemije tuberkuloze i malih boginja, a tijekom ratova devedesetih godina, već ionako napaćene ljude, napadale su i ospice. Zbog toga se, kada je COVID-19 stigao na zapadni Balkan, regija bolje pripremila za najgori scenarij, piše ugledni list The Times.

No, u sedam država bivše Jugoslavije koje ukupno imaju 22 milijuna stanovnika zabilježeno je tek  21.145 slučajeva zaraze koronavirusom i 775 smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću.


Razloge za tako dobre rezultate Times nalazi u teoriji koja je već neko vrijeme prisutna. Naime, neki su znanstvenici uvjereni kako su zemljama bivše Jugoslavije najviše pomogle prijašnje epidemije, odnosno, odgovor na njih – dugoročno, sveopće i, u nekim državama, obvezno cijepljenje.

Stručnjaci se već godinama pitaju kako to da se čini da Bacillus Calmette-Guérin (BCG) cjepivo, jeftina imunizacija protiv tuberkuloze koja postoji gotovo stotinu godina, jača čovjekov imunitet i kad su u pitanju druge bolesti. Njihov je rad dobio novi uzlet zbog iskustava koja su imale države bivše Jugoslavije.

-“Ljudi koji su se cijepili protiv tuberkuloze imali su slabije simptome COVID-19. Ovo su samo dojmovi i još uvijek nema dovoljno dokaza da bismo mogli reći kako je to sigurno. Ali, čini se da su zemlje koje su dobro procijepljene BCG-om imale lakše iskustvo s COVID-19”, kaže vodeći srpski epidemiolog Predrag Kon.

Rezultati su svakako uvjerljivi. Velika Britanija i veći dio Europe od sveopćeg cijepljenja BCG-om su odustali 2000-ih godina, a nikad ga nisu primjenjivali u SAD-u ili Italiji. U većem dijelu Afrike, istočne Europe, Azije i Južne Amerike i dalje se rutinski procjepljuje.

Jugoslavija je insistirala na cijepljenju

Jugoslavija i države nastale nakon njezina raspada, među zemljama su koje su uporno inzistirale na visokoj procijepljenosti. Krajem Drugog svjetskog rata tuberkuloza se proširila zemljom, svake godine se zarazilo 15 posto stanovništva. Jugoslavenska vlada je 1946. započela s cijepljenjem svih vojnih regruta i svih osoba mlađih mlađe od 25 godina te onih za koje se smatralo da spadaju u rizičnu populaciju. Tri godine kasnije BCG cijepljenje je postalo obavezno za sve mlađe od 25 godina i od tada se primjenjuje.

Beograđani u ogromnim gužvama čekaju cijepljenje, 1972.

Istraživači su od 50-ih godina prošlog stoljeća znali da BCG također poboljšava opći imunitet, iako su tek nedavno počeli shvaćati zašto.

“BCG reorganizira epigenom kako bi omogućio da se određeni dijelovi imunološkog sustava izraze ili zatome. A to onda omogućuje, kada vas izazove potpuno nepovezani virus, poboljšani imunitet”, kaže za The Times Andrew DiNardo, koji je dio istraživačkog tima Medicinskog fakulteta Baylor u Teksasu koji proučava šire učinke BCG-a.

“Navedite infekciju i vjerojatno postoje dokazi da ovo cjepivo poboljšava reakciju organizma”, tvrdi DiNardo.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da zasad nema čvrstih dokaza koji bi ukazali da cjepivo doista štiti i od COVID-19. Neki znanstvenici, pak, vjeruju da cjepivo protiv tuberkuloze od drugih bolesti štiti samo kratak period, a ne cijeli život.

Nasumična kontrolirana ispitivanja učinka BCG-a na COVID-19 sada se provode u Nizozemskoj i Australiji. Rezultati se očekuju za tri do šest mjeseci. ” Vjerojatnije je da će BCG dovesti do manje ozbiljnih simptoma, iako može pružiti i djelomičnu zaštitu od prijenosa”, kaže Mihai Netea, voditelj tima sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj.

Ukidanje sloboda za opće dobro

I druga nasljeđa iz Jugoslavije pomogla su zemljama bivše države da ublaži krizu izazvanu koronavirusom u zdravstvenom sektoru. Iako njihova tijela za javno zdravstvo ne surađuju blisko, Times navodi da te države dijele kulturne i političke odlike koji su oblikovali odgovor na krizu – uglavnom centralizirani zdravstveni sustavi i vlade koje se neće ustručavati od ograničavanja građanskih sloboda za zajedničko dobro.

Srbija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija uvele su policijski sat u cijeloj zemlji, a starijima od 65 godina bilo je zabranjeno izlaziti izvan kuće.

“Mjere nisu dobro primljene u javnosti, ali uspjeli smo. I otkrili smo da sada, kada je izvanredno stanje pošlo, stariji od 65 i dalje se pridržavaju naših preporuka”, rekao je dr. Kon.

The Times podsjeća da je Crna Gora zaključala cijelu jednu općinu, Kosovo i Hrvatska zatvorili su gospodarstvo i ograničili putovanja unutar zemlje, a Slovenija je uvela obvezu nošenja maski i rukavica na svim javnim zatvorenim prostorima.

Jugoslavensko javno zdravstvo funkcionira i danas dobro

“Vidjeli smo da se brzina širenja zaraze usporila. Naše bolnice su stare i nemamo mnogo odjela za intenzivnu skrb, no imamo jedinstveni javnozdravstveni sustav koji je uglavnom u državnom vlasništvu što nam je olakšalo organizaciju”, kaže Bojana Beović, državna epidemiologinja u Sloveniji.

Cijepljenje u Ljubljani, 1972.

Komparativni podaci iz regije pokazuju povezanost između brzine zaustavljanja normalnog života i učinkovitosti takvih mjera. Sve zemlje zapadnog Balkana prekinule su školsku nastavu i rad poduzeća sredinom ožujka. Na Kosovu i Crnoj Gori mjere su uvedene i prije nego što je zabilježen prvi slučaj zaraze, pa ne čudi što te dvije države imaju najmanji broj slučajeva i smrti po glavi stanovnika. Za razliku od toga, Sjeverna Makedonija, koja je svoj prvi slučaj potvrdila 20 dana prije najave izvanrednog stanja, pretrpjela je najveću stopu smrtnosti.

Čini se da se slovenska strogost također isplatila. Zemlja je to, piše The Times, koja graniči s Italijom i više od petine njezinog stanovništva ima preko 65 godina. Virus je u početku pogodio dva staračka doma, ali 14. svibnja, šest tjedana nakon što je Slovenija pojačala pravila o maskama i domaćim putovanjima, postala je prva zemlja u Europi koja je proglasila kraj epidemije, a do danas je zabilježilo samo 1.473 slučajeva zaraze i 108 smrtnih slučajeva.

Balkanske zemlje sada su daleko ispred zapadne Europe na putu prema normalnosti. Većina tvrtki radi, a ograničenja i izvanrednih stanja se ukidaju. Pod pritiskom građana, od kojih mnogi imaju obiteljske veze na Balkanu, vlade ponovo otvaraju svoje granice. Hrvatska, koja četvrtinu svog BDP-a ostvaruje u turizmu, već je otvorena za inozemne turiste.

To brine epidemiologe koji prognoziraju drugi val epidemije najesen. Testiranje protutijela u Sloveniji sugerira da je samo 3 posto populacije imalo virus i steklo imunitet, a BCG cjepivo nije čarobni štapić, čak i ako se pokaže da je djelotvorno.

“Vjerujemo da bi to bio uglavnom ‘most’ do razvoja specifičnog cjepiva: mogli bismo biti zaštićeni dvije do tri godine, dok se novo cjepivo ne može razviti i proizvesti za cijelu populaciju”, rekao je profesor Netea.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP