Prati nas

Zdravlje

Hrana za snižavanje kolesterola

Hranom možemo regulirati razinu kolesterola, što je svakako sigurniji i zdraviji pristup liječenju od uvođenja lijekova. Ako se tome doda tjelesna aktivnost, uspjeh neće izostati.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako sniziti kolesterol?
foto: Pexels

Imate li povišen takozvani loš ili LDL kolesterol, prehrana vam uvelike može pomoći u tome da ga držite pod kontrolom.

Povišeni LDL kolesterol faktor je rizika za nastanak ateroskleroze krvnih žila, koja je često odgovorna za vodeće uzroke preranih smrti — srčani i moždani udar. Hranom možemo regulirati razinu kolesterola, što je svakako sigurniji i zdraviji pristup liječenju od uvođenja lijekova. Ako se tome doda tjelesna aktivnost, uspjeh neće izostati.


Zob za doručak

Jedna od prvih stvari koje možete napraviti u nastojanju da prirodnim putem smanjite razinu štetnog kolesterola jest doručak. Jedete li zob, u šest tjedana loš kolesterol može se sniziti za 5,3%. Zob ima važan sastojak- betaglukan – koji sprečava da loš kolesterol ostane u organizmu.

Jedite ribu

Omega-3 masne kiseline spadaju medu prava prirodna čuda kada je zdravlje u pitanju, a istraživanja pokazuju da su odlične u borbi protiv bolesti srca, demencije i mnogih drugih stanja, pa tako i lošeg kolesterola. Prema istraživanju sa Sveučilišta Loma Linda, zamjena zasićenih masti omega-3 masnim kiselinama, kojih ima u lososu i sardinama, može povećati razinu dobrog kolesterola čak četiri posto.

Preporučene su vrijednosti kolesterola

ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l
LDL kolesterol < 3,0mmol/l
HDL kolesterol> 1,0 mmol/l za muškarce / > 1,2 mmol/l za žene

Orašasti plodovi

Volite li se zdravo hraniti i jesti idealne međuobroke, neka vaš izbor budu orašasti plodovi jer su također dobri za snižavanje lošeg kolesterola. Istraživanje objavljeno u American Journal of  Clinical Nutrition pokazalo je kako su ispitanici snizili kolesterol za 5,4% nakon što su šest dana u tjednu, i tako mjesec dana, konzumirali 40 grama oraha. Loš kolesterol pao im je za čak 9,3%. Druga opcija mogu vam bit bademi jer se pokazalo da imaju isti učinak. Imajte na umu to da su orašasti plodovi kalorični pa ih pametno kombinirajte s ostalim namirnicama.

Grah

Mnogima omiljena grahorica, posebno zimi, itekako je dobrodošla kada je zdravlje u pitanju. Istraživanje Sveučilišta Polytechnic u Arizoni tako je zaključilo da pola šalice graha u varivu može smanjiti razinu kolesterola za 8%. Njegov glavni adut su vlakna, koja sprječavaju apsorpciju kolesterola u organizmu.

Čokolada

Ima li išta bolje od tvrdnji znanstvenika da su slatkiši odlični za naše zdravlje? U ovom slučaju radi se o tamnoj čokoladi, za koju znanstvenici navode da jača dobar kolesterol. Naime, ispitanici koji su konzumirali kakao podigli su razinu HDL kolesterola za čak 24%. U odnosu na mliječnu čokoladu, tamna ima tri puta vise antoksidanata pa neka vam uvijek bude prvi izbor.

Razlozi povećane razine kolesterola u krvi

obiteljska sklonost
nepravilna prehrana
prekomjerna tjelesna težina

Maslinovo ulje

Zamijeniti zasićene masnoće koje nalazimo u maslacu nezasićenima – svakako je dobra ideja, i za obujam vašeg struka, i za vaše srce. Konzumacija maslinova ulja, pokazalo se, podiže razinu dobrog HDL kolesterola.

Crveno vino

Vjerojatno znate da umjerena konzumacija alkohola koristi vašem organizmu zato što povremena čašica povećava razinu dobrog HDL kolesterola. Crveno vino može biti posebno korisno jer je bogato antioksidantima koji smanjuju razinu LDL kolesterola.

Avokado

Kao i maslinovo ulje, avokado je bogat nezasićenim masnoćama koje spuštaju razinu kolesterola. Mononezasićene kiseline, koje su prisutne u tom tropskom voću, smanjit će razinu LDL i povećati prisutnost HDL kolesterola — no samo u slučaju kada konzumacija avokada podrazumijeva to da ste odbacili nezdrave namirnice. (Narodni zdravstveni list)

.

Zdravlje

Pomažu li vitamini kod zaraze koronavirusom?

Nedostatak nutrijenata slabi imunosni sustav, a gojaznost, dijabetes i visok tlak utiru put teškim oboljenjima od COVIDA 19.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Poznato je da se može raspravljati o mnogo čemu. Ali, svakako je nesporno da je dovoljno unošenje u organizam hranjivih materija (mikronutrijenata), poput vitamina i minerala od bitne važnosti za funkcioniranje imunosnog sustava. To je već dovoljno razloga za mnoge znanstvenike na planetu da se bace na istraživanje mikronutrijenata, kako bi utvrdili može li ciljana upotreba pojedinih tvari ublažiti tok infekcije COVIDOM 19, spriječi teške posljedice ili čak smrt pacijenta, piše Deutsche Welle.

Vitamin D je jedan od najomiljenijih objekata istraživanja. Pojedine studije zvuče obećavajuće. Kao na primjer rad španjolske pulmologinje Marte Castillo. “Ovo je jedna od studija koja se uvijek iznova koristi za dokazivanje djelovanja vitamina D” kaže Martin Smollich, farmakolog i profesor na Institutu za prehrambenu medicinu na Sveučilišnoj klinici Schleswig-Holstein u Lübecku.


Smollich se i sam bavi istraživanjem mikronutrijenata i dodataka hrani. U vrijeme kada se utjecaj vitamina i drugih tvari ili iz ideoloških ili iz ekonomskih razloga snažno preuveličava ili omalovažava i ismijava, profesor Smollich se trudi dati diferenciranu sliku.

Na temelju znanstvenih dokaza

Rezultat studije znanstvenice Castillo na prvi pogled ulijeva optimizam: od 50 pacijenata oboljelih od COVIDA 19, koji su dobivali vitamin D, samo je jedan završio na odjelu intenzivne njege. U drugoj skupini koja je bila predmet istrage, i u kojoj nisu dobivali vitamin D, 50 posto pacijenata je moralo na intenzivnu.

“Prvi važan korak kod ovakvih studija je da se pogleda kako su skupine sastavljene”, kaže Smollich. A kako bi se odgovorilo na pitanje djelovanja vitamina D, skupine bi morale biti identično formirane.

Metodološki čisto?

No, upravo tu je problem. Studija navodi neke rizične faktore i pruža informacije o tome koliko pacijenata boluje od određenih bolesti, na primjer od dijabetesa tip 2.

“Samo šest posto pacijenata koji su dobivali vitamin D su bili dijabetičari, ali 19 posto dijabetičara je bilo u skupini koja je dobivala placebo”” kaže Smollich.

Još veća razlika je kod pacijenata s visokim krvnim tlakom: 57 posto pacijenata, koji nisu dobivali vitamin D, je imalo problema s povišenim krvnim tlakom. U drugoj skupini bilo je samo 24 posto sudionika studije s povišenim tlakom.

“Što će reći da su u skupini koja nije dobivala vitamin D bili bolesniji pacijenti”, rezimira farmakolog. I takve heterogene skupine na kraju iskrivljuju rezultat. Ali, nije samo to znakovito: u slučaju COVIDA 19 znamo da su dijabetes i visok krvni tlak rizični faktori, koji utječu na teži tijek bolesti”, kaže Smollich za Deutsche Welle. “Dakle, nije nikakvo čudo da su pacijenti iz skupine koja nije dobivala vitamin D češće završavali na intenzivnoj njezi.”

Ovakva studija, koja nije metodički čista, ne može odgovoriti na pitanje jesu li pacijenti završavali na intenzivnoj njezi zbog toga što im je nedostajalo vitamina D ili zbog prethodnih bolesti. I brojne druge studije i pregledi su došli do zaključka da davanje vitamina D nema značajan učinak na oboljenje od COVIDA 19.

Ali…!

Dijabetes tip 2 i povišeni krvni tlak imaju više toga zajedničkog. Oni nisu samo rizični faktori za teške infekcije COVIDOM 19, već i bolesti koje su povezane s ishranom. Dakle, varaju se svi oni koji su pomislili da ishrana i status hranjivih tvari ne igraju nikakvu ulogu u pandemiji koronavirusa. Upravo je suprotno.

“Nutrijenti su važni za različite razine imunosnog sustava”, kaže Anika Wagner, profesorica prehrane i imunosnog sustava na Sveučilištu u Giessenu. Manjak nutrijenata slabi različite obrambene mehanizme imunosnog sustava i olakšava patogenima napad.

Moraju li se uzimati dodaci hrani?

Pored pitanja koliko su hranjivi sastojci važni za sprječavanje bolesti, sve češće se raspravlja o tomu zadovoljava li se naš imunosni sustav zdravom ishranom ili su mu za obranu nužni dodatni sastojci kako bi funkcionirao na najvišoj razini. Odgovor glasi: ovisi. “Načelno preporučujem da se hranjivi sastojci na dnevnoj bazi pokriju ishranom”, kaže Wagner i naglašava da je to “definitivno moguće”. Ali, na osnovi porasta stope gojaznih ljudi, postoji sumnja da se prakticiranje zdrave ishrane ne provodi u dovoljno mjeri. Time naravno manjka i adekvatna opskrba nutrijentima.

“Gojazni ljudi često konzumiraju previše hrane bogate energijom, ali s malo nutrijenata”, naglašava Wagner. To su zaslađena pića, gotova jela i slatkiši. “Gojazne osobe tako razviju sklonost ka dijabetesu i visokom krvnom tlaku.”

Nedostatak nutrijenata slabi imunosni sustav, a gojaznost, dijabetes i visok tlak utiru put teškim oboljenjima od COVIDA 19.

Ovdje onda ponovo u igru ulazi vitamin D: manjak vitamina D se “često natprosječno javlja kod bolesti i životnih uvjeta koji povećavaju rizik od infekcije COVIDOM 19, dakle kod starijih osoba, gojaznih ili osoba koje boluju od dijabetesa tipa 2”, napisao je Martin Smollich u svom stručnom blogu “Medicina nutricionizma”.

Ignoriranje veze između ishrane i bolesti

To je začarani krug koji nije ni nov niti nepoznat. “Mnoge bolesti koje su relevantne za koronu, mogle bi se spriječiti prevencijom”, priopćilo je još u svibnju ove godine Njemačko društvo dijabetičara (DDG).

Usprkos tome: “U Njemačkoj se često potpuno ignorira veza između ishrane i bolesti. To je za mene vrlo dramatično, s obzirom na to da bi se to moglo modificirati”, kaže Smollich. “Umjesto toga pandemija koronavirusa pogodila je jedno društvo u kojem su ishranom uvjetovane bolesti – normalno stanje.”

Jedna druga skupina bi mogla profitirati od priorizacije hranjivih sastojaka za zdravlje – stariji. “Znamo da imunosni sustav u starosti ne funkcionira više tako dobro i da se smanjuje mogućnost sinteze vitamina D”, kaže Anika Wagner. Ovdje bi se zaista trebalo razmisliti o suplementaciji.

Na kraju krajeva i Savezni institut za procjenu rizika (BfR) preporučuje starijim osobama i kroničnim bolesnicima dodatak vitamina D, a posebno ako su osobe upućene na medicinsku njegu.

Farmakolog Smollich u svom blogu piše da je od uzimanja pojedinih mikronutrijenata važnije da se fokus stavi na fundamentalnu optimizaciju statusa hranjivih sastojaka, kako bi se spriječile razne bolesti. “Odgovarajuće nutricionističke i zdravstvene političke mjere su u pogledu pandemije koronavirusa važnije nego ikada.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP