Prati nas

Zdravlje

Hrana za snižavanje kolesterola

Hranom možemo regulirati razinu kolesterola, što je svakako sigurniji i zdraviji pristup liječenju od uvođenja lijekova. Ako se tome doda tjelesna aktivnost, uspjeh neće izostati.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako sniziti kolesterol?
foto: Pexels

Imate li povišen takozvani loš ili LDL kolesterol, prehrana vam uvelike može pomoći u tome da ga držite pod kontrolom.

Povišeni LDL kolesterol faktor je rizika za nastanak ateroskleroze krvnih žila, koja je često odgovorna za vodeće uzroke preranih smrti — srčani i moždani udar. Hranom možemo regulirati razinu kolesterola, što je svakako sigurniji i zdraviji pristup liječenju od uvođenja lijekova. Ako se tome doda tjelesna aktivnost, uspjeh neće izostati.


Zob za doručak

Jedna od prvih stvari koje možete napraviti u nastojanju da prirodnim putem smanjite razinu štetnog kolesterola jest doručak. Jedete li zob, u šest tjedana loš kolesterol može se sniziti za 5,3%. Zob ima važan sastojak- betaglukan – koji sprečava da loš kolesterol ostane u organizmu.

Jedite ribu

Omega-3 masne kiseline spadaju medu prava prirodna čuda kada je zdravlje u pitanju, a istraživanja pokazuju da su odlične u borbi protiv bolesti srca, demencije i mnogih drugih stanja, pa tako i lošeg kolesterola. Prema istraživanju sa Sveučilišta Loma Linda, zamjena zasićenih masti omega-3 masnim kiselinama, kojih ima u lososu i sardinama, može povećati razinu dobrog kolesterola čak četiri posto.

Preporučene su vrijednosti kolesterola

ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l
LDL kolesterol < 3,0mmol/l
HDL kolesterol> 1,0 mmol/l za muškarce / > 1,2 mmol/l za žene

Orašasti plodovi

Volite li se zdravo hraniti i jesti idealne međuobroke, neka vaš izbor budu orašasti plodovi jer su također dobri za snižavanje lošeg kolesterola. Istraživanje objavljeno u American Journal of  Clinical Nutrition pokazalo je kako su ispitanici snizili kolesterol za 5,4% nakon što su šest dana u tjednu, i tako mjesec dana, konzumirali 40 grama oraha. Loš kolesterol pao im je za čak 9,3%. Druga opcija mogu vam bit bademi jer se pokazalo da imaju isti učinak. Imajte na umu to da su orašasti plodovi kalorični pa ih pametno kombinirajte s ostalim namirnicama.

Grah

Mnogima omiljena grahorica, posebno zimi, itekako je dobrodošla kada je zdravlje u pitanju. Istraživanje Sveučilišta Polytechnic u Arizoni tako je zaključilo da pola šalice graha u varivu može smanjiti razinu kolesterola za 8%. Njegov glavni adut su vlakna, koja sprječavaju apsorpciju kolesterola u organizmu.

Čokolada

Ima li išta bolje od tvrdnji znanstvenika da su slatkiši odlični za naše zdravlje? U ovom slučaju radi se o tamnoj čokoladi, za koju znanstvenici navode da jača dobar kolesterol. Naime, ispitanici koji su konzumirali kakao podigli su razinu HDL kolesterola za čak 24%. U odnosu na mliječnu čokoladu, tamna ima tri puta vise antoksidanata pa neka vam uvijek bude prvi izbor.

Razlozi povećane razine kolesterola u krvi

obiteljska sklonost
nepravilna prehrana
prekomjerna tjelesna težina

Maslinovo ulje

Zamijeniti zasićene masnoće koje nalazimo u maslacu nezasićenima – svakako je dobra ideja, i za obujam vašeg struka, i za vaše srce. Konzumacija maslinova ulja, pokazalo se, podiže razinu dobrog HDL kolesterola.

Crveno vino

Vjerojatno znate da umjerena konzumacija alkohola koristi vašem organizmu zato što povremena čašica povećava razinu dobrog HDL kolesterola. Crveno vino može biti posebno korisno jer je bogato antioksidantima koji smanjuju razinu LDL kolesterola.

Avokado

Kao i maslinovo ulje, avokado je bogat nezasićenim masnoćama koje spuštaju razinu kolesterola. Mononezasićene kiseline, koje su prisutne u tom tropskom voću, smanjit će razinu LDL i povećati prisutnost HDL kolesterola — no samo u slučaju kada konzumacija avokada podrazumijeva to da ste odbacili nezdrave namirnice. (Narodni zdravstveni list)

.

Zdravlje

Dolaze nove vrste cjepiva. Koje su njihove prednosti i mane?

I prije pandemije COVID-19 znanstvena zajednica raspravljala je o genetski baziranom cjepivu. No s njim i dolaze rizici koje znanstvenici pokušavaju poništiti prije nego takav lijek uđe u primjenu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Virusi su prodrli u organizam i u stanju su razmnožavati se u stanicama. U nekima oni ponekad, ali ne uvijek, izazovu bolest. Imunosistem može prepoznati virus i napadnute stanice i odstraniti ih obrambenom reakcijom. To imunosistemu uspijeva kod najvećeg broja virusa, ali ne kod svih – izuzetak je, recimo, HIV, piše Deutsche Welle.

Što je obično cjepivo?

Uobičajena cjepiva podrazumijevaju unošenje oslabljenih ili umrtvljenih izazivača bolesti, ili njihovih dijelova, u organizam. Prema važećem medicinskom učenju, imunosistem reagira na strana tijela antitijelima i pamti taj odgovor u “memorijske stanice”. Tako organizam u sljedećem susretu s virusom reagira bolje i efektivnije, pa se virusna infekcija sprječava ili u najmanju ruku bivaju spriječeni teži oblici bolesti. To znači da tijelo postaje imuno. U kojoj mjeri i koliko to traje – to zavisi od više faktora.


Što su cjepiva zasnovana na DNK i RNK?

Ovakva cjepiva sadrže genetske informacije izazivača bolesti. Stanice organizma u koje se unese cjepivo prevode te informacije u proteine. Bezazleni dijelovi virusa također izazivaju obrambeni odgovor imunosistema. Tako organizam i poslije ovog cjepiva može brže reagirati na pravi virus.

Cjepivo na bazi RNK – ribonukleinske kiseline – se unosi u organizam u obliku takozvane “informacijske RNK”, koja sadrži neku vrstu uputstva za izgradnju antigena, proteina koji provociraju odgovor imunosistema.

Cjepiva na bazi DNK – dezoksiribonukleinske kiseline – funkcioniraju slično, ali molekule DNK moraju najprije prodrijeti u jezgro stanice da bi ih “informacijska RNK” prepoznala i potom tu poruku iznijela iz stanične jezgre.

Prednosti ovih cjepiva su mogućnost proizvodnje veće količine u kratkom vremenu i uz manje mjere sigurnosti – za proizvodnju nije potreban uzročnik ili njegovi dijelovi. I cijepljenje je jednostavnije, obavlja se takozvanim “pištoljima za cijepljenje”.

Rizici koje donose ovakva cjepiva

Cjepiva zasnovana na DNK sa sobom nose teoretski mogućnost da unošenjem stranog genetskog materijala u stanicu on prodre u genetski materijal, genom, same stanice. Moguće posljedice su pojačano formiranje tumora ili autoimunih bolesti. No dosada obimna ispitivanja na životinjama nisu potvrdila ovu mogućnost.

Nasuprot tome, cjepivo bazirano na RNK ne prodire u staničnu jezgru pa ne postoji ni teorijska opasnost da bude integrirana u genom stanice domaćina. Teoretski je ipak moguće da virusi koji su prisutni u stanici “prepišu” RNK u DNK i tako ipak dospiju u genetsku strukturu domaćina. Do sada takav proces nije zabilježen.

Svi ovi teoretski rizici, koji dosada nisu zabilježeni u praksi, odnose se na manji broj stanica u organizmu, a ne na genom čovjeka koji je cijepljen. Tvrdnja da ovakva cjepiva utiču na čovjekov genom je netočna.

Ovakva cjepiva su relativno nestabilna i moraju se stabilizirati, a osim toga, potrebne su im transportne tvari, primjerice nanočestice. Neželjeni učinci nisu dovoljno ispitani, ali prije izdavanja dozvole za proizvodnju i ovi aspekti se moraju istražiti u velikim kliničkim ispitivanjima.

Kakva su iskustva?

Do sada ni jedno cjepivo, bazirana na DNK i RNK, nije dobilo dozvolu za primjenu na ljudima. Više njih se nalazi na kliničkom ispitivanju – tu se cjepivo daje dobrovoljcima. Za cijepljenje životinja nekoliko ovakvih preparata je već dobilo dozvolu.

U Europskoj uniji je moguće da se dozvola dobije za cijeli prostor Unije, ako se traži dozvola za primjenu cjepiva od Europske agencije za lijekove (EMA). Dvije države članice preuzimaju u ime svih ocjenu cjepiva. U Njemačkoj je nadležan Institut Paul Erlih (PEI) pri Saveznom institutu za cjepiva i biomedicinske lijekove.

Trenutno se radi i na drugim vrstama cjepiva. Tako se primjerice bjelančevine uzročnika upotrebljavaju kao antigen. Postoje i takozvana vektorska cjepiva. Ona koriste bezopasne viruse da bi izazvale odgovor imunološkog sustava u čovjeku, piše DW.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP