Prati nas

Zdravlje

Hrana za snižavanje kolesterola

Hranom možemo regulirati razinu kolesterola, što je svakako sigurniji i zdraviji pristup liječenju od uvođenja lijekova. Ako se tome doda tjelesna aktivnost, uspjeh neće izostati.

Objavljeno

|

Kako sniziti kolesterol?
foto: Pexels

Imate li povišen takozvani loš ili LDL kolesterol, prehrana vam uvelike može pomoći u tome da ga držite pod kontrolom.

Povišeni LDL kolesterol faktor je rizika za nastanak ateroskleroze krvnih žila, koja je često odgovorna za vodeće uzroke preranih smrti — srčani i moždani udar. Hranom možemo regulirati razinu kolesterola, što je svakako sigurniji i zdraviji pristup liječenju od uvođenja lijekova. Ako se tome doda tjelesna aktivnost, uspjeh neće izostati.



Zob za doručak

Jedna od prvih stvari koje možete napraviti u nastojanju da prirodnim putem smanjite razinu štetnog kolesterola jest doručak. Jedete li zob, u šest tjedana loš kolesterol može se sniziti za 5,3%. Zob ima važan sastojak- betaglukan – koji sprečava da loš kolesterol ostane u organizmu.

Jedite ribu

Omega-3 masne kiseline spadaju medu prava prirodna čuda kada je zdravlje u pitanju, a istraživanja pokazuju da su odlične u borbi protiv bolesti srca, demencije i mnogih drugih stanja, pa tako i lošeg kolesterola. Prema istraživanju sa Sveučilišta Loma Linda, zamjena zasićenih masti omega-3 masnim kiselinama, kojih ima u lososu i sardinama, može povećati razinu dobrog kolesterola čak četiri posto.

Preporučene su vrijednosti kolesterola

ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l
LDL kolesterol < 3,0mmol/l
HDL kolesterol> 1,0 mmol/l za muškarce / > 1,2 mmol/l za žene

Orašasti plodovi

Volite li se zdravo hraniti i jesti idealne međuobroke, neka vaš izbor budu orašasti plodovi jer su također dobri za snižavanje lošeg kolesterola. Istraživanje objavljeno u American Journal of  Clinical Nutrition pokazalo je kako su ispitanici snizili kolesterol za 5,4% nakon što su šest dana u tjednu, i tako mjesec dana, konzumirali 40 grama oraha. Loš kolesterol pao im je za čak 9,3%. Druga opcija mogu vam bit bademi jer se pokazalo da imaju isti učinak. Imajte na umu to da su orašasti plodovi kalorični pa ih pametno kombinirajte s ostalim namirnicama.

Grah

Mnogima omiljena grahorica, posebno zimi, itekako je dobrodošla kada je zdravlje u pitanju. Istraživanje Sveučilišta Polytechnic u Arizoni tako je zaključilo da pola šalice graha u varivu može smanjiti razinu kolesterola za 8%. Njegov glavni adut su vlakna, koja sprječavaju apsorpciju kolesterola u organizmu.

Čokolada

Ima li išta bolje od tvrdnji znanstvenika da su slatkiši odlični za naše zdravlje? U ovom slučaju radi se o tamnoj čokoladi, za koju znanstvenici navode da jača dobar kolesterol. Naime, ispitanici koji su konzumirali kakao podigli su razinu HDL kolesterola za čak 24%. U odnosu na mliječnu čokoladu, tamna ima tri puta vise antoksidanata pa neka vam uvijek bude prvi izbor.

Razlozi povećane razine kolesterola u krvi

obiteljska sklonost
nepravilna prehrana
prekomjerna tjelesna težina

Maslinovo ulje

Zamijeniti zasićene masnoće koje nalazimo u maslacu nezasićenima – svakako je dobra ideja, i za obujam vašeg struka, i za vaše srce. Konzumacija maslinova ulja, pokazalo se, podiže razinu dobrog HDL kolesterola.

Crveno vino

Vjerojatno znate da umjerena konzumacija alkohola koristi vašem organizmu zato što povremena čašica povećava razinu dobrog HDL kolesterola. Crveno vino može biti posebno korisno jer je bogato antioksidantima koji smanjuju razinu LDL kolesterola.

Avokado

Kao i maslinovo ulje, avokado je bogat nezasićenim masnoćama koje spuštaju razinu kolesterola. Mononezasićene kiseline, koje su prisutne u tom tropskom voću, smanjit će razinu LDL i povećati prisutnost HDL kolesterola — no samo u slučaju kada konzumacija avokada podrazumijeva to da ste odbacili nezdrave namirnice. (Narodni zdravstveni list)

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati