Prati nas

Zdravlje

Sve što morate znati o čuvanju voća i povrća u hladnjaku

Svježa hrana je najbolja hrana, u to nema sumnje. No moraju li se namirnice obavezno baciti kad im istekne rok trajanja ili su i one sigurne za konzumaciju? Upravo o tome se sve više govori jer je neosporno da doista previše hrane završi u smeću. A tako ne bi trebalo biti.

Objavljeno

|

Gdje kupovati zdravu hranu?
foto: Pixabay

Oznake “najbolje upotrijebiti do ovog datuma” uskoro odlaze u povijest. Jedan od najvećih lanaca maloprodaje, Tasco, objavio je da prestaje koristiti takve oznake na najmanje 70 svojih proizvoda kako bi smanji bacanje hrane. No je li stariji proizvod i dalje dobar za konzumaciju kao i potpuno svjež? Mnogi elementi, uključujući i određene vitamine iz svježih namirnica, su vrlo nestabilni i razina u namirnicama im opada odmah nakon berbe. “Mikronutrijenti propadaju odmah nakon što je plod ubran zbog čega je, primjerice, zamrznuti grašak bolji od konzerviranog ili svježeg jer se zamrzava odmah nakon branja”, kaže Adam Hardgrave, stručnjak za sigurnost hrane iz Agencije za standardizaciju hrane Velike Britanije.

I u hladnjaku propadaju vitamini

Kako pokazuje jedna studija, špinat koji je tjedan dana stajao u hladnjaku izgubio je skoro sve svoje folate, oblik vitamina B, a gubitak je još veći na visokim temperaturama. Studija Unilevera pokazala je da brokula pohranjena na sobnoj temperaturi sedam dana zadržava tek 44 posto vitamina C, a ako stoji dva tjedna zadržava tek 28 posto. S druge strane, ako je pohranjena na temperaturi od 4 stupnja Celzija, i nakon tri tjedna zadržat će skoro sav vitamin C. Mrkve pak vitamin C gube znatno sporije, piše Guardian.


Luke LaBorde, profesor prehrambenih znanosti na Sveučilištu Penn koji je vodio studiju o špinatu, kaže da se stupanj opadanja vitamina razlikuje s obzirom na to o kojoj je namirnici riječ, te o faktorima iz okoliša poput temperature, razine kisika i slično. Ključan faktor ipak je stupanj respiracije proizvoda nakon branja koji utječe na njegovo starenja. Kad jednom proizvodi dosegnu određenu točku, nestabilni vitamini poput vitamina C, više se ne mogu zadržati u stanicama. Neki od brzostarećih proizvoda su špinat, zelena salata i grašak. S druge strane, proizvodi koji sporije stare su korjenasto povrće, dok paprike stare srednjom brzinom.

Nije sve tako jednostavno

“Vitamin A i željezo su stabilni, no vitamin C se s vremenom gubi”, kaže doktorica Christine Bruhn sa Sveučilišta Kalifornija. “Važno je jesti svježe voće i povrće. Najbolji je savjet da kupite svježe i pojedete ga čim prije. I zapamtite – smrznuto, konzervirano i osušeno također pridonosi zdravlju.”

Doktorica Kirsten Brandt iz centra za prehranu ljudi na Sveučilištu Newcastle, slaže se da ne postoji jedinstveno objašnjenje kako brzo elementi poput vitamina nestaju iz proizvoda. “Svako voće ili povrće je različito i koliko se elementi zadržavaju u njemu ovisi o životnom ciklusu same biljke. Npr. luk može biti pohranjen jako dugo a da ne izgubi ništa od svojih svojstava zato što i u prirodi dugo stoji u zemlji.” I jabuke dugo zadržavaju svoje nutrijente, kaže doktorica Brandt, no samo ako su pohranjene na pravoj temperaturi. “Njihov stil života je da padnu s grane i čekaju da ih neka životinja pojede. No potpuno je neprirodno za brokulu da ju se ubere i da ona čeka prije nego ju se pojede. I zato ona počne brzo propadati.”

Rajčice i banane nisu za hladnjak

Jedna je studija dokazala i da razina vitamina C u 31 tip jabuka opada za 30 posto ako su one pohranjene na sobnoj temperaturi, no samo za 19 posto ako se čuvaju na temperaturi od 1 stupanj Celzijev. Međutim, brzina opadanja količine nutrijenata ovisi od sorte do sorte. Spremanje namirnica u hladnjak usporava raspadanje vitamina, no to ima i negativnu stranu. Na primjer, hlađenje krumpira povećava udio glukoze, pa kada ih se kuha ili prži taj šećer reagira s ostalim elementima i tvori spoj zvan akrilamid koji se povezuje s većim rizikom od nastanka raka. “Većini voća i povrća koristi čuvanje u hladnjaku, no postoje neke iznimke. Na primjer, rajčice ne bi trebalo stavljati u hladnjak jer uslijed niske temperature gube okus. Bosiljak i banane također gube na kvaliteti ako ih se hladi te dobivaju tamne mrlje koje nisu opasne ali nisu ni privlačne”, kaže Brandt. No ima još…

“Većina povrća odmah nakon berbe brzo gubi nutrijente. Kod voća je malo drugačije jer ako ga se ubere dok još nije do kraja zrelo, stajanjem će dozoriti. Tako imate situaciju u kojoj se količina nutrijenata poveća.” No što se tiče elemenata poput željeza i kalcija, imamo dobre vijesti jer oni ne degradiraju već zauvijek ostaju u namirnici. Doktorica Brandt kaže i kako se u većini slučajeva možemo pouzdati u zdrave oči. “Ako špinat i brokula izgledaju svježe, najvjerojatnije i jesu svježe. Mogu postojati neke male razlike, no neće gubiti puno nutrijenata dok ne promijene i izgled. Treba ipak obratiti pozornost na to je li proizvod dobio mrlje ili postao previše žut, blijed ili zelen. To je zato što klorofil, odgovoran za zelenu boju stanica, prvi nastrada kad nastupi starenje i truljenje.”

No profesor LaBorde kaže i kako namirnice ne treba odmah bacati čim nastupe neke primjene. “Samo zato što svježina nije optimalna, ne znači da su namirnice loše. U njima i dalje ima polifenola i vlakana. Voće i povrće nema nikakvu nutritivnu vrijednost jedino ako nije pojedeno.”

.

Zdravlje

Zimska depresija posebno pogađa starije, a liječi se svjetlošću

U ovim hladnim, sivim danima se čuje kako terapija svjetlom pomaže protiv tipične zimske depresije. Pomaže li doista? Ili se sami uvjeravamo u to? Da, to doista pomaže – uglavnom, ali ne svima.

Objavljeno

|

Autor

Još je starogrčki liječnik Aretaios savjetovao: “Letargičare valja izložiti svjetlosti i pustiti ih njegovom zračenju”. Jer vječiti umor – makar se spava više nego inače, bezvoljnost i loše raspoloženje u hladnim zimskim danima kad su ionako dani kratki su poznati simptomi i davno prije nego što je to dobilo pomodni naziv Seasonal Affective Disorder (SAD). Običnim rječnikom rečeno, to je zimska depresija i nema malo ljudi koji bi se možda najradije, kao medvjed, zavukli nekamo i spavali sve do ljepših dana, piše Deutsche Welle.

Nipošto ne griješe niti oni koji u ovim danima i spontano posežu za (toplom?) čokoladom: u njoj se nalazi prilična količina aminokiseline triptofana koji se u našem mozgu pak pretvara u serotonin, takozvani “hormon sreće”. Ali taj hormon doista nastaje i sunčanog dana zbog obilja svjetla.


Henrik Oster iz Instituta za neurobiologiju Sveučilišta Lübeck upozorava i kako je problem što već silom prilika po zimi palimo svjetlo i po danu i po noći – i tako narušavamo unutrašnji ritam našeg tijela. “Više ne funkcionira sinkronizacija našeg tijela s dobom dana. To pokušavamo korigirati tim umjetnim svjetlosnim signalom u terapiji svjetlom”.

Tko želi izići van po ovakvom vremenu?

Uobičajena rasvjeta koju imamo kod kuće ili u uredu neće postići taj učinak. Doduše, najbolje bi bilo i po zimi dan provoditi na otvorenom jer je i po tmurnom, zimskom danu zapravo dovoljno svjetlosti da nas to živne. Ali zima je, i ako se nekad još to moralo, tko će danas provoditi vrijeme na hladnoći. Zato se pokazalo kako takva svjetlosna terapija pomaže jer je to svjetlost i od 10.000 luksa. Ne treba niti pretjerivati: dovoljno je provesti pola sata pod takvom svjetlošću i nipošto ne gledati u izvor svjetla. Najbolje je takvu terapiju provesti ujutro, odmah nakon buđenja. Možda tek “uz put”, na primjer uz doručak.

Dolac, Zagreb (photo: Sandro Bura)

Medicinska istraživanja potvrđuju kako je naš unutrašnji sat uvelike upravljan s dva hormona: prvi je kortizol i on je u stanju naše tijelo “dići na noge” – bilo u uzbuđenju, ali i ujutro kad se budimo. Drugi je melatonin, “hormon spavanja” i on je već i kemijski osjetljiv na svjetlost. “Kad ustanemo po noći i upalimo svjetlo, onda se i naša razina melatonina veoma smanjuje već za nekoliko sekundi”, objašnjava Oster. Zato je važno da nas po noći ne smeta svjetlo, a svjetlosnom terapijom na gotovo prirodan način upravlja i tim hormonima.

Makar “zimska depresija” bez ikakve sumnje pogađa i mlade, istina je da ovi dani posebno teško padaju starijim osobama. Nerijetko je njihov čitav “unutrašnji sat” polako postao problematičan, a njihov noćni san je često isprekidan – “fragmentiran” kako za Deutsche Welle kaže Oster. Rezultat jest dojam kako im nikad nije dovoljno sna, bez obzira koliko vremena proveli u krevetu.

Ne za sve, ali za većinu nas…

I tu svjetlosna terapija može nešto pomoći: medicinari su postavili takve uređaje u više staračkih domova i mnogima se uspio popraviti taj njihov ritam gdje će tijelo znati kada je dan, a kada je noć. Svakako najgore što se tom “unutrašnjem satu” može učiniti jest vječito buljenje u ekran – bilo televizije ili računala. Terapeuti su se naslušali iskustava osoba koje tvrde kako “uz televizor odmah zaspu”. To može biti točno obzirom na televizijski program, ali to neće biti san koji će donijeti odmor.

Naravno terapija svjetlom nije lijek protiv svega, a za neke može biti i štetna: na prvom mjestu su tu oni koji ionako imaju neke probleme s očima, a već po prirodi šećerne bolesti koja može voditi i do oštećenja vida, dobro je i da takvi bolesnici radije tek malo prošeću po prirodnom, pa makar i sivom zimskom svjetlu. I kod uzimanja antibiotika se mogu stvoriti neželjene posljedice, a nije preporučljiva niti kod nekih ozbiljnih psihičkih oboljenja.

No u svakom slučaju bi tople zrake sunca – ili barem takvog umjetnog svjetla kod depresije trebale biti prvi izbor, daleko prije nego što se posegne za nekim psihofarmakološkim antidepresivom. Naravno, s izuzetkom čokolade. Ali, sunce ne deblja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP