Prati nas

Zdravlje

Sve što morate znati o čuvanju voća i povrća u hladnjaku

Svježa hrana je najbolja hrana, u to nema sumnje. No moraju li se namirnice obavezno baciti kad im istekne rok trajanja ili su i one sigurne za konzumaciju? Upravo o tome se sve više govori jer je neosporno da doista previše hrane završi u smeću. A tako ne bi trebalo biti.

Objavljeno

|

Gdje kupovati zdravu hranu?
foto: Pixabay

Oznake “najbolje upotrijebiti do ovog datuma” uskoro odlaze u povijest. Jedan od najvećih lanaca maloprodaje, Tasco, objavio je da prestaje koristiti takve oznake na najmanje 70 svojih proizvoda kako bi smanji bacanje hrane. No je li stariji proizvod i dalje dobar za konzumaciju kao i potpuno svjež? Mnogi elementi, uključujući i određene vitamine iz svježih namirnica, su vrlo nestabilni i razina u namirnicama im opada odmah nakon berbe. “Mikronutrijenti propadaju odmah nakon što je plod ubran zbog čega je, primjerice, zamrznuti grašak bolji od konzerviranog ili svježeg jer se zamrzava odmah nakon branja”, kaže Adam Hardgrave, stručnjak za sigurnost hrane iz Agencije za standardizaciju hrane Velike Britanije.

I u hladnjaku propadaju vitamini

Kako pokazuje jedna studija, špinat koji je tjedan dana stajao u hladnjaku izgubio je skoro sve svoje folate, oblik vitamina B, a gubitak je još veći na visokim temperaturama. Studija Unilevera pokazala je da brokula pohranjena na sobnoj temperaturi sedam dana zadržava tek 44 posto vitamina C, a ako stoji dva tjedna zadržava tek 28 posto. S druge strane, ako je pohranjena na temperaturi od 4 stupnja Celzija, i nakon tri tjedna zadržat će skoro sav vitamin C. Mrkve pak vitamin C gube znatno sporije, piše Guardian.



Luke LaBorde, profesor prehrambenih znanosti na Sveučilištu Penn koji je vodio studiju o špinatu, kaže da se stupanj opadanja vitamina razlikuje s obzirom na to o kojoj je namirnici riječ, te o faktorima iz okoliša poput temperature, razine kisika i slično. Ključan faktor ipak je stupanj respiracije proizvoda nakon branja koji utječe na njegovo starenja. Kad jednom proizvodi dosegnu određenu točku, nestabilni vitamini poput vitamina C, više se ne mogu zadržati u stanicama. Neki od brzostarećih proizvoda su špinat, zelena salata i grašak. S druge strane, proizvodi koji sporije stare su korjenasto povrće, dok paprike stare srednjom brzinom.

Nije sve tako jednostavno

“Vitamin A i željezo su stabilni, no vitamin C se s vremenom gubi”, kaže doktorica Christine Bruhn sa Sveučilišta Kalifornija. “Važno je jesti svježe voće i povrće. Najbolji je savjet da kupite svježe i pojedete ga čim prije. I zapamtite – smrznuto, konzervirano i osušeno također pridonosi zdravlju.”

Doktorica Kirsten Brandt iz centra za prehranu ljudi na Sveučilištu Newcastle, slaže se da ne postoji jedinstveno objašnjenje kako brzo elementi poput vitamina nestaju iz proizvoda. “Svako voće ili povrće je različito i koliko se elementi zadržavaju u njemu ovisi o životnom ciklusu same biljke. Npr. luk može biti pohranjen jako dugo a da ne izgubi ništa od svojih svojstava zato što i u prirodi dugo stoji u zemlji.” I jabuke dugo zadržavaju svoje nutrijente, kaže doktorica Brandt, no samo ako su pohranjene na pravoj temperaturi. “Njihov stil života je da padnu s grane i čekaju da ih neka životinja pojede. No potpuno je neprirodno za brokulu da ju se ubere i da ona čeka prije nego ju se pojede. I zato ona počne brzo propadati.”

Rajčice i banane nisu za hladnjak

Jedna je studija dokazala i da razina vitamina C u 31 tip jabuka opada za 30 posto ako su one pohranjene na sobnoj temperaturi, no samo za 19 posto ako se čuvaju na temperaturi od 1 stupanj Celzijev. Međutim, brzina opadanja količine nutrijenata ovisi od sorte do sorte. Spremanje namirnica u hladnjak usporava raspadanje vitamina, no to ima i negativnu stranu. Na primjer, hlađenje krumpira povećava udio glukoze, pa kada ih se kuha ili prži taj šećer reagira s ostalim elementima i tvori spoj zvan akrilamid koji se povezuje s većim rizikom od nastanka raka. “Većini voća i povrća koristi čuvanje u hladnjaku, no postoje neke iznimke. Na primjer, rajčice ne bi trebalo stavljati u hladnjak jer uslijed niske temperature gube okus. Bosiljak i banane također gube na kvaliteti ako ih se hladi te dobivaju tamne mrlje koje nisu opasne ali nisu ni privlačne”, kaže Brandt. No ima još…

“Većina povrća odmah nakon berbe brzo gubi nutrijente. Kod voća je malo drugačije jer ako ga se ubere dok još nije do kraja zrelo, stajanjem će dozoriti. Tako imate situaciju u kojoj se količina nutrijenata poveća.” No što se tiče elemenata poput željeza i kalcija, imamo dobre vijesti jer oni ne degradiraju već zauvijek ostaju u namirnici. Doktorica Brandt kaže i kako se u većini slučajeva možemo pouzdati u zdrave oči. “Ako špinat i brokula izgledaju svježe, najvjerojatnije i jesu svježe. Mogu postojati neke male razlike, no neće gubiti puno nutrijenata dok ne promijene i izgled. Treba ipak obratiti pozornost na to je li proizvod dobio mrlje ili postao previše žut, blijed ili zelen. To je zato što klorofil, odgovoran za zelenu boju stanica, prvi nastrada kad nastupi starenje i truljenje.”

No profesor LaBorde kaže i kako namirnice ne treba odmah bacati čim nastupe neke primjene. “Samo zato što svježina nije optimalna, ne znači da su namirnice loše. U njima i dalje ima polifenola i vlakana. Voće i povrće nema nikakvu nutritivnu vrijednost jedino ako nije pojedeno.”

.

Zdravlje

Cvijeće smanjuje stres i potrebu za analgeticima

Cvijeće kupujemo osobama koje želimo razveseliti ili kojima želimo na nečemu čestitati. No postoji i jako dobar razlog da sami sebe nagradimo s raskošnim buketom omiljenog cvjeća. Naime, znanstvena studija je pokazala da cvijeće ima pozitivan učinak na naše psiho-fizičko stanje.

Objavljeno

|

Kupovina cvijeća je običaj kad nekome idemo u goste, nekoga želimo razveseliti ili mu na nečemu čestitati. No postoji još jedan razlog zašto bismo svi trebali stalno biti okruženi cvijećem. Naime, cvijeće smanjuje stres i tjeskobu.

Američko udruženje za hortikulturu provelo je studiju kako bi ustanovilo imaju li biljke terapeutski učinak na osobe koje se oporavljaju od operacije. Rezultati su bili i više nego zanimljivi. Znanstvenici su motrili 90 pacijenata koji su se oporavljali od operacije slijepog crijeva i koji su bili raspoređeni u sobe sa ili bez cvijeća te kroz određeni vremenski period pratili njihovu fizičku i psihičku reakciju.



Otkrili su da su pacijenti u sobama s cvijećem značajno rjeđe posezali za analgeticima, imali su niži sistolički tlak i sporije bilo, manje su patili od tjeskobe i umora te bili općenito bolje raspoloženi i optimističniji u vezi ishoda svoje bolesti.

I vrtlarenje je zdrav

Ovo nije prvo istraživanje koje je ispitivalo utjecaj cvijeća na ljude. Studija objavljena prije 11 godina u Britanskom časopisu sportske medicine ustanovila je da vrtlarenje ima isti učinak kao i odlazak u teretanu.  Čak i samo sat vremena takve lagane fizičke aktivnosti, može biti jednako učinkovito kao i tjelovježba. Dodatni je plus što nećete morati vrijeme provoditi u društvu oznojenih vježbača.

53. Međunarodna vrtna izložba Floraart - Zagreb
foto: Sandro Bura

Naravno, kućne biljke nemaju jednak učinak kao i boravak u vrtu no poznato je da kućne biljke popravljaju kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, smanjuju stres pa čak i uzrokuju neke pozitivne promjene u električnoj aktivnosti mozga, aktivnosti srca i napetosti mišića.

Dakako, ako niste rođeni sa “zelenim prstom”, briga o biljkama može vam izazvati i ponešto stresa. No rješenje za vas u tom bi slučaju mogli biti sukulenti, vrlo otporne bilje koje mogu preživjeti čak i najnetalentiranije vlasnike.

Iako ništa ne može zamijeniti živo cvijeće, i krasan buket može vam značajno popraviti raspoloženje. Uz to, pažljivo raspoređeno cvijeće po prostoru može biti i odraz vašega stila te način da izrazite svoju kreativnost.

Nastavi čitati