Javni radovi i socijalna pomoć
foto: Pixabay

Tko odbije metlu i lopatu, gubi pravo na socijalnu pomoć

Autor: • 05. 05. 2018. • Vijesti631 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Početkom 2017. godine u Hrvatskoj je 48.700 radno sposobnih osoba primalo socijalnu pomoć. Dakle, riječ je o osobama koje su bile prijavljene na Hrvatski zavod za zapošljavanje, bile su u statusu tražitelja posla, dok je ukupan broj osoba koje primaju neki vid socijalne pomoći gotovo dvostruko viši.

Socijalna pomoć uključuje nekoliko vidova pomoći o čemu smo već opširno pisali.  Zakonom je propisan minimum, no jedinice lokalne samouprave sukladno svojim mogućnosti, taj osnovni paket pomoći mogu i proširiti. Gradovi i općine tako svojim mještanima mogu isplaćivati jednokratne novčane pomoći, ali i novac za besplatnu nabavku ogrjeva, novac za udžbenike, novac za režije…



Postoji i državna zajamčena minimalna naknada koja se definira kao pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Priznaje se samcu ili kućanstvu. Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade određena je odlukom Vlade Republike Hrvatske i iznosi 800,00 kuna.

I pri tome ne treba zaboraviti da Zakon o socijalnoj skrbi iz 2014. godine, obvezuje primatelje socijalne pomoći da na poziv lokalne uprave sudjeluju u javnim radovima i to bez naknade. Sankcija za nepoštivanje ove odredbe jest gubitak prava na socijalnu pomoć, ako se radi o radno sposobnim osobama.

U 2016. godini su Zagreb, Slavonski Brod, Varaždin, Koprivnica, Križevci, Duga Resa, Pazin i Valpovo zbog odbijanja radova uskratili ukupno 225 socijalnih pomoći. Uskoro će ime se pridružiti i neki Bjelovarci. Tamošnji gradonačelnik je, naime, odlučio pokrenuti radove za opće dobro i na njih će pozvati primatelje socijalne pomoći, njih stotinjak radno sposobnih.

„Ne želimo da ovdje netko ne želi raditi i želi živjeti od socijalne pomoći. Ukupno 200 osoba prima državnu socijalnu pomoć na području Bjelovara, pola od njih je radno sposobno. Mi smo, kao lokalna uprava, po zakonu dužni financirati im troškove stanovanja i energenata, na što godišnje trošimo za nas visokih 960.000 kuna. Još 86.000 kuna izdvajamo za udžbenike za djecu koja primaju socijalnu pomoć, pa za jednokratne potpore… Želimo vidjeti može li se to racionalizirati“, najavljuje gradonačelnik za Jutarnji.

O sljedećeg tjedna počet će slati pozive s povratnicom svim radno sposobnim primateljima socijalne pomoći da se odazovu poslovima poput čišćenja groblja, šuma, parkova i drugih javnih površina. Za taj rad, koji ne smije trajati dulje od 90 sati mjesečno, neće biti plaćeni.

Ključne riječi Sve o temi: , ,


Imate komentar?

Dobronamjerni, argumentirani i pristojni komentari nas vesele. Ostale brišemo. To je naš doprinos higijeni javnog prostora i kulturi komuniciranja.

Povezane teme

Comments are closed.