Prati nas

Zdravlje

Bismo li svi trebali postati vegetarijanci?

Istraživanja su pokazala da vegetarijanci manje nego mesojedi pate od srčanih bolesti, pretilosti, visokog krvnog tlaka i dijabetesa te su općenito boljeg zdravlja. Znači li to da bismo se svi trebali ostaviti mesa i da bi nam takva prehrana automatski garanrirala zdravlje i dug život?

Objavljeno

|

raw food, sirovojelstvo, sirovojedstvo, liječu li sirova hrana rak?
foto: BigStock

Veganska prehrana zdrava je i preporučljiva za malu djecu i starije osobe, a vegani i vegetarijanci uglavnom su boljeg zdravlja od mesojeda, tvrdi grupa uglednih nutricionista. No što je tome pravi razlog doista je zanimljivo. Naime, oni koji prihvate veganski način prehrane usput se najčešće ostave i slatkog te zasoljenih grickalica čime smanjuju rizik od razvoja bolesti srca, pretilosti i nekih oblika raka. Iako neki smatraju da je takva prehrana nedostatna, pogotovo za malu djecu i starije kojima treba povećana doza proteina i kalcija, nutricionisti kažu kako je sve u dobrom balansu i kombiniranju namirnica.

Vananda Shet, nutricionistica iz institucije Academy of Nutrition and Dietetics, kaže da je uvijek zdravo unositi manje mesa i da pravilnim odabirom ostalih namirnica možemo nadoknaditi ono što nam nedostaje. “Svaki oblik prehrane koji nije dobro planiran, može imati negativne nuspojave. Samo zato što je neka hrana biljnog porijekla, ne znači da je automatski zdrava. Uzmimo, na primjer, tjesteninu i razna slatka peciva te prženu hranu obilato posoljenu. To je sve biljnog porijekla, ali nema nikakvu nutritivnu vrijednost.”



Odlučite li izbaciti meso iz prehrane, pripazite da ipak unosite dovoljno željeza, cinka, kalcija i vitamina B-12 koji se nalazi u jajima i mlijeku, a čiji nedostatak može uzrokovati neurološke probleme. No Shet kaže da ako unosimo dovoljno grahorica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, lako ćete nadoknaditi što vam nedostaje zbog nekonzumiranja mesa. “Ljudi koji prijeđu na veganstvo imaju niži indeks tjelesne mase, niži krvni tlak i nižu razinu šećera u krvi, manje upalnih procesa i niži kolesterol od onih koji konzumiraju meso. Osim toga, prestankom konzumiranja mesa smanjujete rizik od pojave dijabetesa za čak 62 posto”, kaže Shet.

Ranija su istraživanja pokazala da veganska prehrana smanjuje rizik od pojave raka prostate za 35 posto, rizik od bolesti srca za 29 posto te ostalih vrsta raka za 18 posto. Osim toga, smanjeni unos mesa produljuje život i za nekoliko godina. Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da veganska hrana nije nužno i zdrava. Doktor Dariush Mozaffarian iz prehrambene škole u Bostonu to dokazuje vrlo slikovitim primjerom: “Coca-Cola i prženi krumpirići su veganska prehrana. Osim toga, većina nezdravih dodataka u hrani zapravo je vegetarijanskog ili veganskog porijekla, poput rafiniranih žitarica, škroba, šećera, transmasnih kiselina i slično. Ljudi mogu biti vegani ili vegetarijanci pe se svejedno hraniti nezdravo.”

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati