Prati nas

Mozaik

Hrvatice se potužile na nemoguće bake i ponekog djeda

Opet sam saznala da je objavljivala slike od male. I to ne jednu već 15 komada sa rošendana. Vidi dijete jednom u nekoliko mjeseci, a onda se ja igram sa njom dok ona slika, priča na glupi mobitel i viče kako voli svoju malu ljubav. Ide mi na živce.

Objavljeno

|

Ne želim se osjećati krivom.
foto: BigStock

Uloge baka i djedova su se stubokom promijenile u proteklih nekoliko desetljeća. Dok su u ruralnim područjima bake sve do nedavno bile „gazdarice u kući“, danas moraju iznova naći svoju “rolu” u proširenoj obitelji pri čemu je redatelj najčešće snaha ili kćerka. A taj je redatelj sklon dodijeli epizodnih uloga.

Vrijeme provedeno s bakom i djedom uči djecu važnosti obiteljskih veza i obiteljskoj privrženosti, stoga su oni vrlo važan dio života djeteta, tvrde psiholozi. Toga moraju biti svjesni i roditelji i bake i djedovi. No bakama je sve teže uklopiti se u novi odgoj djeteta koji se drastično razlikuje od odgajanja vlastite djece. Pri tome često dolazi do “iskrenja”, jer su bake sklone ulozi žrtve, a snahama i kćerkama nedostaje iskustva i mudrosti u obiteljskoj dinamici. U nastavku pročitajte na što su se sve potužile majke u raspravi na najvećem hrvatskom forumu.


Stalno opominje dijete

Imamo dvoje djece, kćer 4 godine i sina od 8 mjeseci. Moja mama stalno opominje malu zbog nečeg. Ono, nemoj ovo, nemoj ono. Katastrofa! Nitko to više ne može slušati. Pokušali smo lijepo popričati no nade se uvrijeđena i ode.

Natječe se s unukom za sinovu ljubav

Ono što mi je najgore od svega je kad stojim pokraj male i gledam što radi i ne reagiram, jer nije potrebno. Ona doleti niotkud i počne nabrajanje. Halo kaj sam ja tu? Prozirna? Ili kad mala lupka muža, onako bezveze, a ona viče: „Nemoj lupat tatu,  to ga boli!“ Mislim gle, ako ga boli, reći će joj sam.

Samo slika unuku i objavljuje na Fejsu

Opet sam saznala da je objavljivala slike od male. I to ne jednu, već 15 komada s rođendana. Vidi dijete jednom u nekoliko mjeseci, a onda se ja igram sa njom dok ona slika, priča na glupi mobitel i viče kako voli svoju malu ljubav. Ide mi na živce. Jer kao prvo, to je moje dijete i ja je volim najviše na svijetu. Može biti jedino ljubav bakina i ništa drugo. Najbitnije joj je da svi na Facebooku vide da ona ima prekrasnu unuku. Mislim, napravi si kontakt sa njom, a nemoj skupljat lajkove na slike.

Uči djecu glupostima

Puno puta sam čula što im govore. Na primjer, kada ih uče da se boje pasa, umjesto da ih nauče da su oprezni i da uvijek moraju tražiti dozvolu vlasnika. Danas deda govori svom dvoipogodišnjem unuku: „Sljedeće godine ćeš ti biti veliki pa ćeš moći drugu djecu šutnuti.“

Duri se kad se postave granice

Moja mama se nadurila. Osjećam “ton” na telefonu i kuži se preko poruka. Rekla sam joj da mali može biti na ručku, doći na igranje, ali spavati neće. Bilo je i situacija s hranom, ali nije ništa sto ga ugrožava zdravstveno. Spada u kategoriju argumenta “to smo i mi jeli pa nam nije ništa”, ali ja mu doma to ne dajem.

Povjerljivo

I vi biste voljeli anonimno podijeliti s drugima vlastito iskustvo te vidjeti kakva su njihova razmišljanja? Imate li problema s roditeljima vašeg unuka ili unuke? Što im zamjerate? Kliknite ovdje i napišite nam sve, a mi ćemo to novinarski urediti, objaviti i podijeliti s našim čitateljima. Ispričajte nam cijelu priču, sa što više istinitih detalja.

Držala bi djecu na kruhu i vodi

Moja mama ima u glavi da su djeca štetočine i napasti. Njoj je sve glupost i pomodarstvo; i trokolica na guranje, i igračke, ma sve! O opremi neću ni govoriti. Dala bi djetetu krevetić i to je to. Koja kolica? Nosi na rukama, nije ti ni baba kolica imala!

Daju igračke, ali ne i sebe

Baka i djed vrlo su darežljivi. Daruju sve osim vremena. Dijete mi je takvo da ga igračke uopće ne zanimaju. Ne zanima ga lijepa robica, jer je premalo za to. A i karakterom će vjerojatno uvijek biti takvo da će ga ljudi zanimati puno više nego stvari. Takva sam i sama. Svejedno, baka i djed mu non-stop uvaljuju hrpu igračaka i odjeće i čudom se čude kako magično ne prestane plakati kad ima medu u ruci i prekrasnu kapicu na glavi. Kao da nikad djecu nisu imali.[/zutiboxx]

[zutibox]

Jednostavno je naporna

I za mene su to babetine. Najpametniji je onaj koji ode kilometrima i kilometrima što dalje od svekrva i matera pa ih viđa samo za praznike, i to one malo veće. A kako te žene mogu bit naporne i dosadne. Bože te sakloni! Nekad mi toliko idu na živce da ih ne mogu gledat od bijesa!

Brine oko gluposti, ne vidi pravi problem

Jednom se beba ispovraćala od adaptiranog mlijeka. Jedan jedini put kad ga je popila. Oni su bili tu i rekli mi da paranoiziram i da „sva djeca bljuckaju“. Dijete je bilo mokro od glave do pete – nije bljucnulo. Njima je to bilo normalno. Ali ne dao bog da je obučeno u boju koja pripada suprotnom spolu!

 

.

Aktivno starenje

7 misli koje je najbolje odbaciti kako starite, ako zaista želite biti sretni

Za mene jer kasno, tko uopće želi čuti što ja mislim, ništa nema smisla… Lako je dopustiti takvim mislima da nas preuzmu, pogotovo kad zađemu u neke godine. No takve misli su otrov. Koji je protuotrov? Djelovanje!

Objavljeno

|

Kako biti sretan?

Dobizam (ageizam) je podmukao. I prisutan je svugdje. Vreba na nas na radnim mjestima, tove nas njime preko reklama, formira naše ekonomske strukture. Dobizam se pojavljuje u politici, uče ga u školi, utječe na naš zdravstveni sustav.

On također čuči i duboko u nama. Dobističke pristranosti koje nosimo u sebi utječu na naše izbore i kako se osjećamo. Dobizam se prvo pojavljuje u našim mislima. Ponekad smo ih svjesni, a ponekad nismo. No takve nam misli štete. Zadržavaju naše napredovanje i razvoj. Ispunjavaju nas sramom.


Pa kome je to potrebno? Umjesto toga, portal Psychology Today nudi nekoliko alternativa, nekoliko misli koje valja napustiti i čime ih zamijeniti:

1. Za mene je kasno!

To je loša misao. U redu, možda nam je u par stvari prošao vlak. Možda više ne možemo imati djecu, narasti još koji centimetar ili prohodati s Johnom Lennonom.

Ali kada izraz “za mene je prekasno” koristite kao moto života, trujete se i lišavate se mogućnosti. Nije kasno za mnogo stvari. No ako tako mislite, zatvarate vrata imaginaciji i motivaciji.

Što napraviti umjesto toga?

Kad primijetite misao “za mene je kasno”, učinite nešto. Kad se Mary poželjela pridružiti biciklističkom klubu, pomislila je da je za nju prekasno. No tada se trgnula i uzela bicikl iz spremišta te se provozala susjedstvom. “Ja to mogu!”, pomislila je.

Liz je pomislila da je “za nju prekasno” kad je razmišljala da upiše poduzetnički tečaj. Zato je na internetu pronašla odgovarajući članak i ideje su počele samo frcati.

Umjesto da samo mislite, napravite nešto! Misao je otrov, a protuotrov je djelovanje!

2. Moji najbolji dani su iza mene!

To je također loša misao koja nas samo rastužuje. Tužna je pomisao da ste vi, zapravo najbolje od vas, prošlost, zauvijek izgubljeni.

Kate nedostaje tijelo koje je nekad imala: “Izgledala sam najbolje s 22 godine.” Missy je bila pustolovna: “Moj uzbudljiv život je gotov!” Susan je voljela brinuti o svima: “Najbolje mi je bilo kad je obitelj bila na okupu.”

Naravno, odvajanje od osoba ili stvari koje smo voljeli može biti teško. No želite li provoditi vrijeme oplakujući nekadašnji život ili želite živjeti?

Što napraviti umjesto toga?

Odlučite da postajete sve bolji i bolji. Inzistirajte na tome da je najbolje tek pred vama. Što je sada u vama posebno, jedinstveno i sjajno? Napravite popis. Zapištite svoje dobre strane i polijepite te papiriće uokolo. I ne slušajte druge već vi sami odlučite što je kod vas najbolje. Preuzmite odgovornost za vaš vlastiti narativ i pričajte priče koje vas vesele.

Kateino tijelo je jako. Ona je dobra plivačica. Missy svake godine otputuje nekamo. Susan organizira druženja u svom domu. Imamo život iza nas, ali živimo i u ovom trenutku. Učinimo život vrijednim!

3. Nitko ne želi čuti što stara žena ima za reći!

To je također loša misao. Je li istinita? Kako to znate? Jeste li pokušali reći nešto zanimljivo u posljednje vrijeme? Podižete li glas? Ili unaprijed pretpostavljate da vas nitko ne sluša, pa mumljate sebi u bradu? Što imate za reći? Koju biste poruku voljeli prenijeti?

Lako je dopustiti da vas proguta vakuum dobizma u kojem nemamo glasa. No to nije izgovor da kažemo da nas nitko ne želi čuti, pogotovo ako ništa i ne govorite.

Što napraviti umjesto toga?

Pričajte priče. Nazdravljajte. Pišite blog. Najvažnije je da govorite stvari koje su vam važne, da ustanovite što vam je važno i slušate sami sebe, da znate što vas zanima.

Onda kad odlučite što vam je okupiralo pažnju, naučite više o tome. A nakon toga ispričajte drugima što vas fascinira, što vas ispunjava energijom.

Lako je uljuljkati se u površno čavrljanje pa govoriti o vremenskim prilikama, no to nisu pravi razgovori. Vjerojatno ste previše vremena proveli sušajući druge i zaboravili kako da se i vaš glas čuje. No to nije nemoguće postići. To je osnažujuće. Pokušajte!

Zaokupite pažnju okupljenih oko stola za blagovanje i ispričajte im nešto zanimljivo. Budite u centru pažnje.

4. Ah ta današnja djeca…

I to je loša misao. Nemojte misliti tako niti izgovarati te riječi. To je umarajuće. To je… staro. To su govorili o vama, to su govorili o vašoj majci, a to su govorili i o njezinoj majci.

Ovo je istina: današnja djeca su fascinantna! Oduvijek su i bila. Zašto? Jer su različita. Imaju različite probleme, nove izume, žive u zanimljivo vrijeme. Osuđujući ih, gubite mogućnost da se s njima povežete na smisleni način. Odbacujući ih, propuštate priliku da se inspirirate i naučite nešto novo, da dobijete novu energiju, isprobate nove i zanimljive stvari.

Što napraviti umjesto toga?

Zainteresirajte se za nove generacije. Sprijateljite se s njima. Raspitajte se o njima. Čitajte njihove knjige. Slušajte njihovu glazbu. Plešite njihove plesove. Počujte njihove ideje, politička razmišljanja i stavove otvorenim umom. Najbolji način starenja je ne pokušavati ostati mlad, već se inspirirati mladim ljudima.

5. Prošlost je bolja od budućnosti

To je loša misao! Ako je tome doista tako, zašto uopće investirati u budućnost. Ako budućnost nije vrijedna, onda možemo jednostavno ostati na kauču, više piti, izolirati se od svijeta i prestati učiti. Ta misao “prošlost vrijedi više od budućnosti” zadržava nas, koči nam napredovanje i uvjerava nas da su naše poznije godine samo nešto što treba izdržati. Ako budućnost ne vrijedi, zašto uopće danas napraviti nešto smisleno?

Što napraviti umjesto toga?

Vaša budućnost, bez obzira imate li 49, 59 ili 99 godina, jako je važna. Važna je jer ste sada ovdje i dok god ste ovdje možete ono što dolazi učiniti smislenim. Tko želite biti? Tko ste budući vi? Pišite o toj osobi. Dizajnirajte je. Donosite odluke do posljednjeg daha.

6. Nemam puno toga za ponuditi

To je jako loša misao. Ona nas ljuti. Naravno, događa se da nam dobizam oduzme važnost i snagu u svijetu okrenutom mladima. No moramo li baš odlučiti da nemamo ništa za ponuditi? Naime, to bi vas moglo natjerati da odustanete, prestanete pokušavati.

Doprinos društvu, činjenje razlike, ostavljanje nasljeđa osobine su generativnosti. Taj je izraz skovao psiholog Erik Erikson i označava brigu za nadolazeće generacije. To se smatra važnim korakom u procesu starenja. Bez generativnosti, kaže Erikson, nema napretka. A tko želi tako nešto?

Što napraviti umjesto toga?

Pronađite način da date svoj doprinos. Ponudite nešto. Odlučite kako ćete pomoći i kome tu pomoć uputiti. Dajte sebe!

7. Ne mogu podnijeti još jedan gubitak!

To je loša misao. Vi ćete svakako iskusiti još neki gubitak jer gubici su, baš kao i starenje, dio života. Ne možete zaustaviti starenje baš kao što ne možete zaustaviti gubitke. Također, sazdani smo tako da sve to možemo izdržati.

Svaki put kad sami sebi kažemo da ne možemo izdržati još jedan gubitak, bez obzira radi li se o našem voljenom, našem ljubimcu, nečemu materijalnom ili možda samo zubu, osiguravamo si dodatnu patnju. Jer smrt i ponovno rađanje dio su kruga života.

Što napraviti umjesto toga?

Budite tu i sudjelujte u evoluciji svojega života. Vi ste dio tog mističnog, čarobnog svemira. Vi ste zvjezdana prašina. Gledajte svijet oko sebe s divljenjem! Obavljajte one male posebne rituale, povežite se s drugima. Sagledajte širu sliku. Volite. Počnite primjećivati sve pristranosti vezan uz starenje. Preuzmite odgovornost i činite stvari koje će vas odvesti na neko novo mjesto.

Mijenjajući način na koji mislite, promijenit ćete sebe. A mijenjanjem sebe, mijenjate svijet. Starenje je zapravo sjajno! A sjajni ste i vi!

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP