Prati nas

Vijesti

Petrović: Plenković na udaru financijske industrije zbog reforme drugog stupa

Kao što je svojedobno Ivo Sanader u najkraćem roku bio raskrinkan kao kriminalac odmah nakon što je predložio reformu drugog mirovinskog stupa i prebacivanje u prvi stup, tako bi moćna financijska industrija mogla zakuca čavao u radni stol ove vlade.

Objavljeno

|

Jasna A. Petrović (foto: Sandro Bura)

Nakon što je vlada objavila kako namjerava transformirati drugi mirovinski stup, uslijedio je cijeli niz negativnih reakcija; od analitičara do opozicijskih političara koji su ustvrdili da je riječ o nacionalizaciji pa čak i pljački za pokrivanje državnih dugova i temelju budućih zaduženja. Zamolili smo za komentar predsjednicu Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnu A. Petrović, čije je stajalište suprotno od dominantno prezentiranih kritika. Komentar prenosimo u cijelosti.

Kao što je svojedobno Ivo Sanader u najkraćem roku bio raskrinkan kao kriminalac odmah nakon što je predložio reformu drugog mirovinskog stupa i prebacivanje u prvi stup, tako bi moćna financijska industrija mogla zakucati čavao u radni stol ove vlade.

“Nema stvarne mirovinske reforme u Hrvatskoj bez dva temeljna preduvjeta: da se razradi i provede cjelovita reforma obveznog drugog mirovinskog stupa te da se provede dubinska reforma svih mirovina prema posebnim propisima. Zbog čega baš a dva uvjeta? Zato jer kad od ukupnog godišnjeg troška za sve mirovine (39 milijardi kuna) odbije 22 milijarde kuna prikupljene doprinosima, ostaje manjak od 17 milijardi. No, od toga nešto više od 6 milijardi godišnje čini tranzicijski trošak drugog obveznog mirovinskog stupa, a oko 6 milijardi je trošak mirovina po posebnim propisima. Sve druge mirovine temeljem rada i solidarnosti (obiteljske, invalidske) su mizerne i terete javni proračun s jedva 4 milijarde.


Bez ozbiljnog zahvata u drugi stup i „povlaštene“ mirovine nećemo postići adekvatnost mirovina iz rada, već će nas i dalje Europska komisija upozoravati kako su hrvatske radničke mirovine najniže u Europskoj uniji (tj. njihov udjel u prosječnoj bruto plaći). Taj udjel iznosi samo 29 posto, te i dalje pada pošto su plaće ipak donekle raste.

Tko bi se usudio braniteljima ustegnuti prava?

Do takvih reformskih zahvata nije i očito neće doći. Sve je vidljivije da je glavni povod mirovinskoj reformi zahtijevanje Europske komisije da se ubrza odlazak u mirovinu sa 67 godina te i uvede veća penalizacija prijevremenih umirovljenika, a još više od toga inzistiranje banka i njihovih obveznih mirovinskih fondova da se poveća izdvajanje (iz prvog stupa) za drugi mirovinski fond te da javne financije preuzmu teret isplate mirovinskog dodatka od 27 posto, koji je namijenjen samo osiguranicima koji cijeli doprinos od 20 posto uplaćuju u prvi mirovinski stup.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odlučilo se za poslušnost spram preporuka Europske komisije samo u segmentima pogoršanja statusa budućih umirovljenika iz rada (veća penalizacija prijevremenih umirovljenika i početak umirovljivanja sa 67 godina već od 2030. godine. Nisu, međutim, prihvatili preporuke EK za povećanje postojećih mirovina i podizanje adekvatnosti mirovina, a još manje zahtjev da se izvrši reforma mirovina po posebnim propisima. Ta tko bi se usudio sadašnjim i budućim braniteljima ustegnuti tek nedavno stečena ogromna prava?!

Drugi stup je omča oko vrata

Kad je, pak, riječ o drugom mirovinskom stupu i dodatku na mirovinu, eto rata! Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je predložilo tanašni početak reforme drugog obveznog stupa, uvodeći klauzulu prava na izbor u trenutku umirovljenja, tj. uvodeći pravo osiguranika da izaberu što im je povoljnije. Za razliku od većine zemalja u okruženju (Poljska, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska) koje su imale isti model drugog stupa kao i Hrvatska, te koje su takav obvezni stup praktički ukinule uvođenjem mogućnosti prijelaza svih osiguranika u prvi mirovinski stup, Hrvatska je ostala jedina koja i dalje ima ogromni javni dug zbog zadržavanja postojećeg modela drugog stupa. Češka i Slovenija su takav model odbile uvesti na početku. Dakle, svi su glupi i razvijaju se, a Hrvati su pametni i nazaduju.

Sve računice pokazuju da je drugi stup omča o vratu Hrvatske, da osim što fond-menadžeri i bankari imaju ogromne plaće i bonuse, prema izračunu tri odvojena znanstvena tima fondovi nisu ostvarili nikakav prinos, već su u gubitku za 9,3 milijarde kuna.

Bankari na aparatima

Ministar Pavić je stoga posve razložno prihvatio prijedlog Sindikata umirovljenika Hrvatske da se omogući u trenutku umirovljena izbor svakom pojedinom osiguraniku da odluči hoće li ostati u drugom stupu i imati mirovinu za 100-600 kuna manje nego da prijeđe (s doprinosima i prinosima) natrag u drugi stup. Ostavio je mogućnost da će se od 2020., svake druge godine, povećavati doprinos za drugi mirovinski stup od po pola posto.

Pavić time nije ukinuo drugi mirovinski stup, već ga je zadržao obveznim, ali je načeo reformu drugog stupa, što je obeznanilo bankare koji osobito kvalitetne zagovornike imaju u takozvanoj ljevici, poput Davorka Vidovića, Miranda Mrsića, Silvana Hrelje, Domagoja Hajdukovića, Branka Grčića, Krešimira Beljaka i svih nazovi-socijaldemokrata i ljevičara. U zboru s njima pjevaju znanstvenici i novinari neoliberalnog spektra, poput dr.sc. Danijela Nestića, dr.sc. Velimira Šonje, ili novinara Gojka Drljače, Hrvoja Vojkovića ili Ljubice Gatarić.

No, nigdje se ne čuju glasovi poznatih i uglednih znanstvenika koji su zagovornici potpune transformacije obveznog drugog mirovinskog stupa u dobrovoljni, poput dr.sc. Ljube Jurčića, dr.sc. Ivana Lovrinovića, dr.sc. Drage Jakovčevića, dr.sc. Gojka Bežovana, dr.sc. Vladimira Čavraka, dr. Guste Santinija, dr.sc. Ante Samodola, mr.sc. Snježane Andrijević i drugih. Zašto se ne objavljuju njihove analize i ocjene? Zato jer su mediji po cenzurom, previše financijski uvezani s bankama, te financijskom industrijom u cijelosti.

Najglasniji su oni s velikim plaćama

Da li je prijedlog Ministarstva dobar? U svakom slučaju je inteligentan, ali i nedovoljan. Prvo bi trebalo otvoriti medije istini i otvoreno reći (i računicom potvrditi) kako postojeći model mirovinskog drugog stupa u Hrvatskoj ne pogoduje zaposlenima s plaćama nižima od 10.000 kuna neto, a to znači samo onima s izuzetno visokim plaćama. Zato su i takvi najglasniji. Pošteno treba objasniti zaposlenima s plaćama nižima od prosječne, a takvih je oko 55 posto, da je za njih drugi stup štetan, jer će povoljniju mirovinu dobiti iz prvog mirovinskog stupa za kojeg jamči država.

Drugi stup zahtjeva hitnu i potpunu reformu, no kao što je svojedobno Ivo Sanader u najkraćem roku bio raskrinkan kao kriminalac odmah nakon što je predložio reformu drugog mirovinskog stupa i prebacivanje u prvi stup, tako bi moćna financijska industrija mogla zakucati čavao u radni stol ove vlade. Riječ je o udaru na Vladu te je teško vjerovati da bi Plenković mogao ponoviti upornost protiv udruženih takozvanih ljevičara i neoliberala.”

.

Vijesti

Jeste li čuli za ljetnu usamljenost starijih osoba? Za neke vlade ona je realan problem

Ljeto za većinu ljudi predstavlja vrijeme druženja i putovanja, no za mnoge starije osobe to je razdoblje usamljenosti. Neki su usamljeni do te mjere da padaju u tzv. ljetnu depresiju.

Objavljeno

|

Dok je ljeto za većinu ljudi vrijeme za zabavu i putovanja, za starije osobe to razdoblje može biti prilično usamljeno. Zbog toga je Ministarstvo zdravstva Nizozemske pokrenulo kampanju kako bi riješilo ili barem ublažilo ovaj problem, piše Netherland Times.

Kampanja ima dva dijela. U prvom se potiče i ohrabruje starije da izađu iz svojih kuća i naprave nešto tijekom ljeta. Kako bi se to postiglo, Ministarstvo je izradilo posebne TV spotove koji se emitiraju u udarnom terminu.


Drugi dio kampanje obraća se svima koji odlaze na godišnji odmor da pišu ili telefonom zovu svoje starije rođake ili susjede koji su ostali kod kuće. Za to su također snimljeni TV spotovi, ali i izrađeni veliki plakati te pokrenute kampanje na društvenim medijima. Ministarstvo je pokrenulo i posebnu web stranicu koja nudi savjete kako se boriti s usamljenošću.

Razne udruge civilnog društva pozdravljaju inicijativu Vlade kroz koju se želi ohrabriti starije građane da se sami uhvate u koštac s usamljenošću, no upozoravaju da bi bilo jako dobro kad društveni centri i razna druga mjesta na kojima se stariji druže, ne bi zatvarali svoja vrata tijekom ljeta.

“Već godinama pokušavamo promijeniti takvo radno vrijeme. Razni društveni centri su jako važni za starije osobe, pa ako je njihova društvena okolina preko ljeta na godišnjem, moglo bi im nedostajati mjesto za druženje kao i osobe s kojima mogu provoditi vrijeme. Mnoge starije osobe padaju u tzv. ‘ljetnu depresiju’ radi čega manje izlaze i druže se“, kaže Peter Winkens iz organizacije NOS.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP