Prati nas

Vijesti

Petrović: Plenković na udaru financijske industrije zbog reforme drugog stupa

Kao što je svojedobno Ivo Sanader u najkraćem roku bio raskrinkan kao kriminalac odmah nakon što je predložio reformu drugog mirovinskog stupa i prebacivanje u prvi stup, tako bi moćna financijska industrija mogla zakuca čavao u radni stol ove vlade.

Objavljeno

|

Jasna A. Petrović (foto: Sandro Bura)

Nakon što je vlada objavila kako namjerava transformirati drugi mirovinski stup, uslijedio je cijeli niz negativnih reakcija; od analitičara do opozicijskih političara koji su ustvrdili da je riječ o nacionalizaciji pa čak i pljački za pokrivanje državnih dugova i temelju budućih zaduženja. Zamolili smo za komentar predsjednicu Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnu A. Petrović, čije je stajalište suprotno od dominantno prezentiranih kritika. Komentar prenosimo u cijelosti.

Kao što je svojedobno Ivo Sanader u najkraćem roku bio raskrinkan kao kriminalac odmah nakon što je predložio reformu drugog mirovinskog stupa i prebacivanje u prvi stup, tako bi moćna financijska industrija mogla zakucati čavao u radni stol ove vlade.

“Nema stvarne mirovinske reforme u Hrvatskoj bez dva temeljna preduvjeta: da se razradi i provede cjelovita reforma obveznog drugog mirovinskog stupa te da se provede dubinska reforma svih mirovina prema posebnim propisima. Zbog čega baš a dva uvjeta? Zato jer kad od ukupnog godišnjeg troška za sve mirovine (39 milijardi kuna) odbije 22 milijarde kuna prikupljene doprinosima, ostaje manjak od 17 milijardi. No, od toga nešto više od 6 milijardi godišnje čini tranzicijski trošak drugog obveznog mirovinskog stupa, a oko 6 milijardi je trošak mirovina po posebnim propisima. Sve druge mirovine temeljem rada i solidarnosti (obiteljske, invalidske) su mizerne i terete javni proračun s jedva 4 milijarde.


Bez ozbiljnog zahvata u drugi stup i „povlaštene“ mirovine nećemo postići adekvatnost mirovina iz rada, već će nas i dalje Europska komisija upozoravati kako su hrvatske radničke mirovine najniže u Europskoj uniji (tj. njihov udjel u prosječnoj bruto plaći). Taj udjel iznosi samo 29 posto, te i dalje pada pošto su plaće ipak donekle raste.

Tko bi se usudio braniteljima ustegnuti prava?

Do takvih reformskih zahvata nije i očito neće doći. Sve je vidljivije da je glavni povod mirovinskoj reformi zahtijevanje Europske komisije da se ubrza odlazak u mirovinu sa 67 godina te i uvede veća penalizacija prijevremenih umirovljenika, a još više od toga inzistiranje banka i njihovih obveznih mirovinskih fondova da se poveća izdvajanje (iz prvog stupa) za drugi mirovinski fond te da javne financije preuzmu teret isplate mirovinskog dodatka od 27 posto, koji je namijenjen samo osiguranicima koji cijeli doprinos od 20 posto uplaćuju u prvi mirovinski stup.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odlučilo se za poslušnost spram preporuka Europske komisije samo u segmentima pogoršanja statusa budućih umirovljenika iz rada (veća penalizacija prijevremenih umirovljenika i početak umirovljivanja sa 67 godina već od 2030. godine. Nisu, međutim, prihvatili preporuke EK za povećanje postojećih mirovina i podizanje adekvatnosti mirovina, a još manje zahtjev da se izvrši reforma mirovina po posebnim propisima. Ta tko bi se usudio sadašnjim i budućim braniteljima ustegnuti tek nedavno stečena ogromna prava?!

Drugi stup je omča oko vrata

Kad je, pak, riječ o drugom mirovinskom stupu i dodatku na mirovinu, eto rata! Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je predložilo tanašni početak reforme drugog obveznog stupa, uvodeći klauzulu prava na izbor u trenutku umirovljenja, tj. uvodeći pravo osiguranika da izaberu što im je povoljnije. Za razliku od većine zemalja u okruženju (Poljska, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska) koje su imale isti model drugog stupa kao i Hrvatska, te koje su takav obvezni stup praktički ukinule uvođenjem mogućnosti prijelaza svih osiguranika u prvi mirovinski stup, Hrvatska je ostala jedina koja i dalje ima ogromni javni dug zbog zadržavanja postojećeg modela drugog stupa. Češka i Slovenija su takav model odbile uvesti na početku. Dakle, svi su glupi i razvijaju se, a Hrvati su pametni i nazaduju.

Sve računice pokazuju da je drugi stup omča o vratu Hrvatske, da osim što fond-menadžeri i bankari imaju ogromne plaće i bonuse, prema izračunu tri odvojena znanstvena tima fondovi nisu ostvarili nikakav prinos, već su u gubitku za 9,3 milijarde kuna.

Bankari na aparatima

Ministar Pavić je stoga posve razložno prihvatio prijedlog Sindikata umirovljenika Hrvatske da se omogući u trenutku umirovljena izbor svakom pojedinom osiguraniku da odluči hoće li ostati u drugom stupu i imati mirovinu za 100-600 kuna manje nego da prijeđe (s doprinosima i prinosima) natrag u drugi stup. Ostavio je mogućnost da će se od 2020., svake druge godine, povećavati doprinos za drugi mirovinski stup od po pola posto.

Pavić time nije ukinuo drugi mirovinski stup, već ga je zadržao obveznim, ali je načeo reformu drugog stupa, što je obeznanilo bankare koji osobito kvalitetne zagovornike imaju u takozvanoj ljevici, poput Davorka Vidovića, Miranda Mrsića, Silvana Hrelje, Domagoja Hajdukovića, Branka Grčića, Krešimira Beljaka i svih nazovi-socijaldemokrata i ljevičara. U zboru s njima pjevaju znanstvenici i novinari neoliberalnog spektra, poput dr.sc. Danijela Nestića, dr.sc. Velimira Šonje, ili novinara Gojka Drljače, Hrvoja Vojkovića ili Ljubice Gatarić.

No, nigdje se ne čuju glasovi poznatih i uglednih znanstvenika koji su zagovornici potpune transformacije obveznog drugog mirovinskog stupa u dobrovoljni, poput dr.sc. Ljube Jurčića, dr.sc. Ivana Lovrinovića, dr.sc. Drage Jakovčevića, dr.sc. Gojka Bežovana, dr.sc. Vladimira Čavraka, dr. Guste Santinija, dr.sc. Ante Samodola, mr.sc. Snježane Andrijević i drugih. Zašto se ne objavljuju njihove analize i ocjene? Zato jer su mediji po cenzurom, previše financijski uvezani s bankama, te financijskom industrijom u cijelosti.

Najglasniji su oni s velikim plaćama

Da li je prijedlog Ministarstva dobar? U svakom slučaju je inteligentan, ali i nedovoljan. Prvo bi trebalo otvoriti medije istini i otvoreno reći (i računicom potvrditi) kako postojeći model mirovinskog drugog stupa u Hrvatskoj ne pogoduje zaposlenima s plaćama nižima od 10.000 kuna neto, a to znači samo onima s izuzetno visokim plaćama. Zato su i takvi najglasniji. Pošteno treba objasniti zaposlenima s plaćama nižima od prosječne, a takvih je oko 55 posto, da je za njih drugi stup štetan, jer će povoljniju mirovinu dobiti iz prvog mirovinskog stupa za kojeg jamči država.

Drugi stup zahtjeva hitnu i potpunu reformu, no kao što je svojedobno Ivo Sanader u najkraćem roku bio raskrinkan kao kriminalac odmah nakon što je predložio reformu drugog mirovinskog stupa i prebacivanje u prvi stup, tako bi moćna financijska industrija mogla zakucati čavao u radni stol ove vlade. Riječ je o udaru na Vladu te je teško vjerovati da bi Plenković mogao ponoviti upornost protiv udruženih takozvanih ljevičara i neoliberala.”

.

Vijesti

Kujundžić primio europsko priznanje: Hrvatsko zdravstvo je među najboljima na svijetu

Dokaz je to, smatra ministar, odgovorne politike vlade Andreja Plenkovića. Do kraja godine, očekuje da će Hrvatska preuzeti vodstvo po dostupnosti zdravstvenih usluga.

Objavljeno

|

Autor

Veseli nas da si tu, dragi čitatelju. Ponekad nam se čini da ljudi više uopće ne čitaju ono što komentiraju. Ako zaista čitaš ovo, stisni lajk pod tekstom i nemoj ništa komentirati na našoj Facebook stranici. Možeš ga i podijeliti bez komentiranja, ako ti nije teško. Neka ovo bude naš mali eksperiment po uzoru na onaj koji je svojevremeno proveo NPR. Pratimo zajedno raspravu.

Čitatelj je naš saveznik, čak i kad kritizira

Okrit ću ti tajnu: mi novinari volimo kad se ispod naših članaka na društvenim mrežama razvije rasprava. Volimo i kad netko od čitatelja argumentirano (to znači na temelju poznavanja materije i provjerljivih izvora, a ne osobnog osjećaja i vjerovanja) ospori našu tezu ili podatke. Možda se čini da to ne uvažavamo, ali istina je sasvim suprotna. Provjerit ćemo mi sve tvoje navode koji na prvu nisu dim.


Jer naš posao sastoji se od prikupljanja relevantnih podataka i ponekad donošenja stava na temelju tih podataka. Ovisno kojom se novinarskom formom bavimo. Trenirani smo prepoznati logičke greške, uočiti uzorke, odvojiti vrijedne fakte od podvala i slutnji.

Kao ljudi rastemo sve dok smo spremni svoje stavove oblikovati i revidirati prema dostupnim činjenicama. I zato više koristi imamo od uvažavanja i analiziranja onoga što izaziva našu stvarnost. Izgubljeni smo slučajevi kad stvarnost počinjemo savijati prema vlastitim očekivanjima pa uvažavamo samo ono što već postoji u našoj glavi. Novinarski posao je rasti. I zato ga tako teško ostavljamo.

Nečitatelj je vlastiti neprijatelj

Ono što stvarno ne volimo jest kad netko komentira naš rad (prilog, članak), bez da ga je pročitao, pogledao ili poslušao. Toliko to mrzimo da smo o našem zanimanju počeli razmišljati kao uzaludnom. A to ide na štetu i tebi, dragi čitatelju. Jer postoje ljudi koji žele da novinari ne postoje. Oni žele da ti budeš lako upravljiv i da reagiraš na temelju primitivnih impulsa i emocija te reducirane slike svijeta. Oni žele da i ti postaneš nečitatelj. Što se pravopisa u komentarima tiče, od toga smo već davno odustali. Piši kako god želiš.

Dopusti da ti dam primjer: Prenijeli smo priču Novog lista prema kojoj HZZO kreće u kontrolu pružanja zdravstvenih usluga iseljenicima koji se (kao nezaposlene osobe) nisu odjavili s domaćeg zdravstva i koriste ga, a poreze uplaćuju (ili ne) u drugim zemljama. U prilog ove priče ide činjenica da se osiguravatelji umrežuju na razini EU kako bi spriječili zloupotrebe. Priču podržava i Hrvatska udruga ugovornih ordinacija te HZZO. Napose, objavili smo i tekst iz kojeg je nedvojbeno vidljivo da agencije koje posreduju pri zapošljavanju u Irskoj savjetuju svojim klijentima da koriste zdravstvo matične zemlje. Postoje i iskazi iseljenika drugim medijima koji potvrđuju ovu priču.

Dakle, valjalo je odvojiti nekoliko minuta za čitanje, eventualno provjeriti druge izvore i posložiti dobivene informacije koje mogu voditi samo do jednog zaključka: problem postoji. Možda ne znamo koji je njegov opseg, ali postoji. Alarm se trebao uključiti i najvećim naivcima koji vjeruju u poštenje “malog hrvatskog čovjeka”.

Uzalud. Jer naš čitatelj, nazovimo ga Kužator, bez da je pročitao, zna da je to jedna velika LAŽ. Kužator kuži sve; od toga kako se stječe zdravstveno osiguranje preko utjecaja podzemnih voda na tečaj japanskog jena pa do toga da bi ukidanje glasa dijaspore dovelo do poboljšanja zdravstvenog sustava. Njemu je od informiranja i učenja važnije poručiti drugima da “kuži”.

Postoji svijet izvan tvoje glave, prouči ga

Još prije pet godina takvi su kužatori stršali u raspravama kao “drek u punču”. Mogao si ih prepoznati po tome što su, baš kao u navedenom primjeru, postavljali pitanja na koje je već odgovoreno u tekstu ili su se hvatali isključivo naslova u koji ne može stati cijela vijest.

Većina pokušaja upućivanja na čitanje i sagledavanje objavljenih podataka završavala bi neprijateljskim optužbama ili, recimo to otvoreno, glupim provociranjem autora ili administratora na društvenim mrežama. Jer kužatori “znaju sve”. Svako izazivanje njihovih predrasuda (unaprijed postavljenih sudova zasnovanih na nedokazivim tvrdnjama i lažnim autoritetima) u njima izaziva agresiju. Njima informacije nisu potrebne i za njih ne postoji svijet izvan njihove dnevne sobe i njihovog osobnog iskustva. Uzgred, zahvalni smo onima koji ne žele čitati, ali pri tome zadržavaju dobroćudnost i zabavnost u komentarima. Mora se čovjek ponekad i opustiti.

Ima i caka

U međuvremenu se razina javne komunikacije toliko spustila da broj komentatora ponekad debelo premašuje broj čitanja nekog članka, a mi novinari otvaramo šampanjac (pretjerujem) kad se u dugoj “dretvi” pronađe nekoliko stvarno informiranih i kvalitetnih komentara. To nije naročito problematično u zabavnim temama, ali jest u svim ostalim koje bi trebale potaknuti društveno odgovornu akciju.

Postoji još jedna “caka”: novinari i mediji žive doslovno od čitanja. Naš posao nije održavati chat na društvenim mrežama, iako nekad uživamo u tome. Mi te putem društvenih mreža želimo potaknuti na čitanje kako bi bolje razumio svijet oko sebe i donosio kvalitetnije odluke. I zato se nemoj ljutiti kad te uputimo na neko korisno štivo.

A zapravo, čovjek se osjeća neugodno kad odraslim ljudima mora objašnjavati da je poželjan (i za sve sudionike u procesu intelektualno koristan) slijed: čitanje, lajkanje , dijeljenje, komentiranje. Sve poslije čitanja je tek opcija, ali opcija koja je bezvrijedna upravo bez čitanja. Ako si došao do ovoga mjesta s čitanjem, onda to već i sam znaš. Kao što si i shvatio da je gornji naslov samo prevara u funkciji teksta. Živio!

Rezultate našeg eksperimenta možete pogledati na ovoj adresi na Facebooku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP