Prati nas

Vijesti

Plenković: Bogatiji smo od Afrikanaca, Bozanić: Domoljubno je ostati u Hrvatskoj

Koliko se je biskupa, svećenika i saborskih zastupnika našlo u iskušenju da krenu u inozemstvo kako bi našli siguran posao, sigurnu plaću i osiguranu egzistenciju do kraja života?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Vjerski prgrama HTV-a
foto: Pixabay/mojevrijeme

Povodom Dana državnosti poglavar Katoličke crkve u Hrvatskoj Josip Bozanić s oltara je komentirao negativne demografske trendove, točnije – iseljavanje mladih. Naime, projekcije pokazuju da zemlju svakoga dana napušta oko 180 hrvatskih građana.

Može li domoljublje nahraniti djecu?

“Ima ljudi koji ne pronalaze drukčiji način preživljavanja, i znam da im je teško ostaviti svoj dom i zavičaj, ljude i razne povezanosti. No, ima onih koji mogu birati, a koji svojim ostankom pomažu i drugima. Treba jasno reći da se ljubav toliko puta očituje ostajanjem. Za nas kršćane to je ostajanje ponajprije uz Boga, ali i uz druge ljude; ostajanje u svome pozivu, ostajanje uz Domovinu”, rekao je Bozanić.


Kaže kako nas poziv da djelotvorno ljubimo Domovinu i da se za nju zalažemo suočava s raznim izazovima. “Ponekad se stječe dojam da se u određenim krugovima sustavno i suptilno promiče ruganje Domovini s pozivima da se je napusti”, kardinalove su riječi.

A zašto ne Švedska?

Na misi u crkvi sv. Marka bio je i premijer Andrej Plenković (HDZ) koji je, nakon izgovorenog, odlučio usporediti Hrvatsku ne s državama istog statusa i kulturnog kruga, ali s boljim standardom i demografijom, već sa zemljama Trećeg svijeta.

„Taj trend (demografski, op. ur.) je svojstven mnogim zemljama u Europi upravo naše veličine, to je jedno od temeljnih pitanja, i jučer smo dijelom o tome govorili, imate ogromne demografske plus trendove u zemljama Afrike i srednjeg istoka gdje je sasvim drugačija situacija, tamo je takvo siromaštvo da bi svi vapili da imaju standard kakav je u Hrvatskoj“, kazao je Plenković.

Ove dvije pomalo neobične izjave otvaraju sasma logična pitanja. Koliko se biskupa, svećenika i saborskih zastupnika našlo u iskušenju da krenu u inozemstvo kako bi našli siguran posao, poštenu plaću i pristojnu mirovinu? I je li upisivanje Hrvatske na popis svjetske sirotinje jedina demografska mjera koju naši političari mogu provesti? Ako je, neka im netko javi da, uz otvorene granice, takva mjera jednostavno ne funkcionira.

.

Vijesti

U samo mjesec dana udvostručio se broj građana koji strahuju od zaraze koronavirusom

Tri četvrtine građana (76,7%) navodi da je pojava koronavirusa znatno utjecala na njihov društveni život, od čega oko trećine građana (32,1%) potpuno izbjegava druženja s drugim ljudima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Raste strah građana od zaraze koronavirusom, ali on je jednak strahu od gubitka radnog mjesta, zaključak je ponovljenog istraživanja agencije Hendal o stavovima i ponašanju građana u vremenu epidemije koronavirusa.

Prvo istraživanje, koje je Hendal proveo još u veljači 2020., pokazalo je da je tek 25,6% građana imalo strah od zaraze koronavirusom. Međutim, tada su bili prisutni tek pojedinačni slučajevi zaraze u Hrvatskoj i nije se nazirala epidemija današnjih razmjera.


Ponovljeno istraživanje Hendala, provedeno u ožujku online metodom na reprezentativnom uzorku 500 građana, pokazuje da gotovo polovica građana (46,4%) strahuje od zaraze. Međutim, alarmantniji je podatak da čak 48,8% građana u radnom odnosu strahuje za svoje radno mjesto te od gubitka statusa zaposlenih.

Epidemija je uvelike utjecala na društveni život građana, a promijenile su se i kupovne navike. Pranje ruku je uz samoizolaciju i izbjegavanje izlaženja glavna mjera zaštite od virusa.

Strah od ljudi

Tri četvrtine građana (76,7%) navodi da je pojava koronavirusa znatno utjecala na njihov društveni život, od čega oko trećine građana (32,1%) potpuno izbjegava druženja s drugim ljudima. Zanimljivo je da 2,8% građana održava iste društvene kontakte kao i prije pojave koronavirusa.

Stvaraju zalihe

Što se tiče kupovine namirnica, čak 39,4% građana navodi kako su u posljednjih tjedan dana kupili veće zalihe prehrambenih i neprehrambenih artikala, a najtraženiji su bili mlijeko i mliječni proizvodi (73,7%), brašno i kvasac (73,0%), riža i tjestenina (71,5%), wc papir (67%), dezinficijensi (64,2%), smrznuto i konzervirano voće i povrće (63,1%) te kava i čaj (61,1%).

Peru ruke

Na pitanje kako se štite od moguće zaraze, većina građana (39,6%) navodi pojačano pranje ruku kao glavnu mjeru zaštite. 28,8% građana oprezno je kod ostvarivanja bilo koje vrste socijalnog kontakta, a 27,5% navodi samoizolaciju i ostanak kod kuće. Dodatno se pokazalo da 23,5% sudionika Hendalovog istraživanja koristi usluge dostave namirnica i hrane na kućnu adresu pa i samim time smanjuju vjerojatnost zaraze.

Istovremeno je istraživanje pokazalo i onu tamniju stranu, odnosno da 3% građana, unatoč neprestanim upozorenjima mjerodavnih institucija i medija, ne poduzima nikakve mjere zaštite.

Zadovoljni su radom Vlade RH

Građani čvrstom četvorkom ocjenjuju rad Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa. Građani su zadovoljni dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa te ih ocjenjuju prosječnom ocjenom 4,02. Pritom im trećina građana (33%) daje najvišu ocjenu 5.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP