Prati nas

Zdravlje

Zdravstvena katastrofa

Gripa španjolica je ubila 50 milijuna ljudi, u Zagreb su je donijeli vojnici

Kako si siromašnije obitelji nisu mogle priuštiti liječnika, a ni mrtvozornika, a bolest je isprva dijagnosticirana kao upala pluća, pouzdanih i cjelovitih podataka o smrtnosti u tada nevelikoj hrvatskoj metropoli nema.

Objavljeno

|

Tko je umro od gripe?

Ove se godine obilježava stota obljetnica jedne od najgorih zaraza svih vremena koja je 1918. godine zarazila svakog trećeg stanovnika Zemlje. Bila je to gripa u narodu zapamćena kao španjolica, španjolka, španjola ili španjolska gripa, koja je u grob potjerala najmanje 50 milijuna ljudi, dok demografi gornju granicu pomora stavljaju na 100 milijuna.

Danas znamo da je 1918. kružio podtip takozvanog virusa ptičje gripe – H1N1.  A kako je bila riječ o ratnim godinama, rasijavanje virusa potpomoglo je kretanje vojske koje je beznačajno u usporedbi s današnjim kretanjima civila.



Pandemija je nadirala u valovima i bila je toliko jaka da je samo u Sjedinjenim Državama uprosječen životni vijek pao za 12 godina; na 36,6 godina za muškarce i 43,2 godine za žene. Stoga ne čudi da se smatra da je riječ o jednoj od najvećih katastrofa koju je ljudski rod doživio.

Španjolska bolest u Zagrebu

Munjevitom brzinom stala se posebna vrsta influence širiti Evropom… No prekjučer, nenadano je posjetila ta pošast i Zagreb. Ukoliko za sad saznajemo, pregledao je jedan ovdašnji vojnički liječnik prije tri dana amo stigli vojnički bolestnički transport, te je ustanovio simptome te bolesti kod dvadesetsedmorice vojnika. Sam liječnik obolio je također naknadnog dana, te leži u jakoj groznici od 40 gradi vrućine. Isto tako stigao je iz Beča prekjučer u Zagreb jedan gospodin, koji je odmah nakon putovanja također obolio na žestokoj groznici uz sve simptome španjolske bolesti. (Jutarnji list, 4. srpnja 1918.)

“Sitni uzročnici napadaju”

„Bolest se nažalost sve više širi, a naročito se osjeća u gradjanstvu nestašica liječnika, jer je gotovo polovica zagrebačkih liječnika u vojsci. Liječnici sada imadu toliko mnogo posla, da ni iz daleka ne mogu obići sve bolestnike“, pisao je Obzor 15. listopada 1918. godine. „Sadašnja epidemija zarazna je bolest, koja je prouzrokovana još pobliže nepoznatim sitnim uzročnicima različite virulencije, te modus infekcije ide kroz trag respiracije“, tumačio je Liječnički vjesnik najnovije medicinske spoznaje.

Od pojave prvih simptoma do smrti, prolazilo je kratko vrijeme, ponekad mjereno u satima pa su liječnici nerijetko opisivali situacije kada su čitave obitelji ili radnici u pogonima jedan za drugim padali mrtvi. O svemu svjedoče kamene ploče pod kojima su završili ostaci cijelih obitelji na starijim hrvatskim grobljima.

Kako si siromašnije obitelji nisu mogle priuštiti liječnika, a ni mrtvozornika, a bolest je isprva dijagnosticirana kao upala pluća, pouzdanih i cjelovitih podataka o smrtnosti u tada nevelikoj hrvatskoj metropoli nema. No objedinjeni podaci pokazuju da je samo od rujna do prosinca usmrtila gotovo tisuću Zagrepčana. Grad je debelo podcijenio opasnost situacije, iako je organizirao pomoć za siromahe, a liječnicima dao na korištenje gradske fijakere. Ukupan broj poginulih u Hrvatskoj nije poznat zbog nedostatka podataka, no mogao bi biti između 15 i 20 tisuća, većinom umrlih u listopadu 1918. godine.

Španjolicu je pratio visoki mortalitet među ranije zdravim pučanstvom. Umirali su ljudi između 20. i 40. godine života, što je netipično, jer je ranije gripa kosila ili vrlo mlade ili jako stare ljude.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati