Prati nas

Zdravlje

Zašto danas ima toliko alergičnih?

Suzenje očiju, curenje nosa, kihanje, kašalj, kožni osip… Sve to mogu biti simptomi alergije – bolesti suvremenog čovjeka. Upravo je suvremen način života i naše otuđenje od prirode u najranijoj dobi najvjerojatniji razlog tolikom povećanju broja alergičnih.

Objavljeno

|

Jesam li alergičan?
foto: Pixabay

Ova će godina diljem Europe biti zabilježena kao jedna od najgorih u povijesti kad je razina alergena u zraku u pitanju. Tijekom iznimno toplih i kišnih travnja i svibnja, razne biljke su imale sjajne uvjete za rast što je vrlo loša vijest za one alergične na trave, pelud ili korove. Alergena je u zraku bilo daleko više nego inače što je uzrokovalo velike muke sve većem broju alergičara. No zašto u posljednje vrijeme ima toliko alergičnih?

Neobičnu pojavu nazvanu peludna groznica uočio je još prije 200 godina londonski liječnik John Bostoc. Tad se radilo o vrlo rijetkoj pojavi, iako je daleko više ljudi živjelo na selu gdje su gotovo bez prestanka bili izloženi peludi. Danas se može govoriti o pravoj epidemiji peludne groznice i procjenjuje se da svaka peta osoba pati od nekog oblika alergije, čak i u gradovima gdje peludi ima relativno malo.


Krivac za takvo stanje po svoj prilici je moderan stil života što uključuje faktore poput opsesivne higijene i pretjerana upotreba antibiotika, piše Guardian. Prije su djeca od najranije dobi bila izložena alergenima te su na taj način stekla otpornost. No današnja djeca koja žive u sterilnim prostorima i okružena umjetnim materijalima, na prirodne čestice više nisu imuna i one kod njih izazivaju alergijske reakcije.

Osim toga, zagađenje zraka izazvano prometom igra važnu ulogu u razvoju alergija. Ispušni plinovi pomažu u razbijanja čestica peludi radi čega one postaju lakše i brže se šire prostorom. I razni drugi plinovi poput ozona i dušičnog dioksida svima koji pate od peludne groznice dodatno zagorčavaju život.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP