Prati nas

Zdravlje

Zašto danas ima toliko alergičnih?

Suzenje očiju, curenje nosa, kihanje, kašalj, kožni osip… Sve to mogu biti simptomi alergije – bolesti suvremenog čovjeka. Upravo je suvremen način života i naše otuđenje od prirode u najranijoj dobi najvjerojatniji razlog tolikom povećanju broja alergičnih.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jesam li alergičan?
foto: Pixabay

Ova će godina diljem Europe biti zabilježena kao jedna od najgorih u povijesti kad je razina alergena u zraku u pitanju. Tijekom iznimno toplih i kišnih travnja i svibnja, razne biljke su imale sjajne uvjete za rast što je vrlo loša vijest za one alergične na trave, pelud ili korove. Alergena je u zraku bilo daleko više nego inače što je uzrokovalo velike muke sve većem broju alergičara. No zašto u posljednje vrijeme ima toliko alergičnih?

Neobičnu pojavu nazvanu peludna groznica uočio je još prije 200 godina londonski liječnik John Bostoc. Tad se radilo o vrlo rijetkoj pojavi, iako je daleko više ljudi živjelo na selu gdje su gotovo bez prestanka bili izloženi peludi. Danas se može govoriti o pravoj epidemiji peludne groznice i procjenjuje se da svaka peta osoba pati od nekog oblika alergije, čak i u gradovima gdje peludi ima relativno malo.


Krivac za takvo stanje po svoj prilici je moderan stil života što uključuje faktore poput opsesivne higijene i pretjerana upotreba antibiotika, piše Guardian. Prije su djeca od najranije dobi bila izložena alergenima te su na taj način stekla otpornost. No današnja djeca koja žive u sterilnim prostorima i okružena umjetnim materijalima, na prirodne čestice više nisu imuna i one kod njih izazivaju alergijske reakcije.

Osim toga, zagađenje zraka izazvano prometom igra važnu ulogu u razvoju alergija. Ispušni plinovi pomažu u razbijanja čestica peludi radi čega one postaju lakše i brže se šire prostorom. I razni drugi plinovi poput ozona i dušičnog dioksida svima koji pate od peludne groznice dodatno zagorčavaju život.

.

Zdravlje

Virologinja Ana Gligić: ‘Drugog vala neće biti. Hrvatska je sretna jer ima Alemku Markotić’

Ugledna virologinja, doktorica Ana Gligić, koja je 1972. bila na čelu tima koji je suzbio velike boginje, rekla je da je koronavirus sada već toliko oslabio da sumnja da će biti drugog vala epidemije.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Poznata beogradska virologinja, doktorica Ana Gligić, koja je davne 1972. bila na čelu tima koji je u Jugoslaviji uspio izolirati virus velikih boginja, iznijela je svoje predviđanje u vezi nastavka pandemije. Doktorica Gligić je kazala već ranije da će epidemije koronavirusa širom svijeta početi slabjeti od u svibnju.

“Virus je definitivno oslabio. Do toga je došlo pasažiranjem kroz čovjeka, kao i zbog mjera koje su poduzete da se on ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Čovjek nije supstrat na kojem virus može opstati”, kazala je Gligić za Slobodnu Dalmaciju i dodala: “Volim reći da su ljudi virusu slijepa ulica.”


Gligić dodaje da je virus već sada toliko slab da 50 posto onih i koji se zaraze više neće imati nikakve simptome. Osim, naravno, onih slabijeg imuniteta.

Dr. Gligić uvjerena je da drugog vala epidemije na našim prostorima neće biti. Ističe da se mogu pojaviti tzv. džepovi, odnosno manja žarišta poput onog na Braču. Pribojava se toga i u Srbiji zbog posljedica prosvjeda koji se ondje odvijaju.

“To su džepovi, žarišta, zato ih i nazivamo prirodno-žarišnim infekcijama i nikada ne znate gdje se još mogu pojaviti, ali to više nije epidemija, pogotovo ne na razini koju smo imali u ožujku. Takva žarišta treba u početku prepoznati i sanirati da se ne bi počela širiti. Već u lipnju moći će se slobodno putovati, a nadam se da će biti još više turizma i putovanja u srpnju i kolovozu”, dodaje Gligić.

Ugledna virologinja upozorava da bi problem mogla stvoriti sezona gripe. “Pojedinačni slučajevi mogu biti zahtjevni samo ako se poklope sa sezonom gripe. Imate naravno takve koji opet dođu. Slično je s mišjom groznicom ili zapadnonilskom groznicom. One nisu svake godine epidemične, ali su prisutne. No i ako se to dogodi, neće biti sadašnjih brojki oboljelih po bolnicama”, kaže Gligić.

Što se cjepiva tiče, ono neće doći još barem 16 mjeseci, smatra Gligić. “Nije isključeno da nakon što konačno dobijemo cjepivo za 16 mjeseci, virus opet doživi mutaciju pa nam za dvije godine bude potrebno novo”, kaže Gligić.

Znanstvenica odaje puno priznanje kolegama s Klinike “Fran Mihaljević” u Zagrebu jer im upravo pošlo za rukom izolirati virus.

“Veliki je to uspjeh bez obzira koliko sam postupak bio lagan ili težak. Nemam informaciju je li im to ussjelo sa ili bez razine zaštite 4. ili 5. stupnja, odnosno je li sve rađeno u uvjetima komore pod tlakom iz koje je izvučen zrak kako se ne bi dovelo u opasnost osoblje. To u Srbiji još nisu uradili ili barem objavili, iako imaju slične uvjete. Dr. Alemke Markotić sjećam se iz vremena kada je učila kod mene na Institutu ‘Torlak’ u Beogradu, ali i s terena u Sarajevu i BiH kada je 1989. godina izbila epidemija mišje groznice. Tada se ona priključila jednom američkom timu, a ja sam bila glavni istraživač na projektu s jugoslavenske strane. Tu je bila i jedna kolegica iz Slovenije. Sretali smo i kasnije puno puta, na kongresima u Kini, Južnoj Koreji, a Helsinki je bio posljednji put kada smo se srele. Vrlo stručna, vrijedna i otvorena osoba i jako mi se sviđa kao čovjek. Hrvatska može biti sretna što ju je imala u ovoj epidemiji”, kaže dr. Ana Gligić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP