Prati nas

Zdravlje

Bračne svađe jednako su štetne kao i pušenje i alkohol

Ako je dobar, brak ima pozitivan učinak na zdravlje oba partnera. No ako je loš i ispunjen čestim svađama i konfliktima, brak na zdravlje oba partnera može biti jednako poguban kao i pušenje te pretjerana konzumacija alkohola, objavili su psiholozi.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Svađanje u braku
foto: BigStock

Loš brak s čestim svađama jednako je poguban za zdravlje kao i pušenje i alkohol, objavili su psiholozi. Znanstvenici sa Sveučilišta Nevada i Michigen pratili su 373 heteroseksualna para kako bi ustanovili ima li njihovo neslaganje o raznim temama poput novca, djece, rodbine i slobodnog vremena, negativnih implikacija na zdravlje, piše Guardian.

“Pratili smo bračne parove kroz period od 16 godina i usporedili subjektivni dojam o zdravlju kod onih parova koji su se svađali s onima koji su se dobro slagali”, objasnila je jedna od autorica studija Rosie Shrout.


Znanstvenici su otkrili da bračni konflikti utječu na zdravlje i muževa i žena, iako je zabilježeno da je negativni utjecaj na muškarce veći. Parovi koji se slažu uživaju u pozitivnim utjecajima svoje veze na zdravlje, no ti se pozitivni utjecaji troše u kasnijim godinama braka. Za potrebe istraživanja, znanstvenici su parove pitali o zdravlju, zatim utječe li njihovo zdravstveno stanje na posao, jesu li dovoljno zdravi da se bave omiljenim aktivnostima, imaju li problema sa spavanjem, muči li ih nervoza i pate li od glavobolja. Konflikti u vezi mogu dovesti do upalnih procesa u tijelu, promjena u apetitu i povećane razine hormona stresa, a sve to može dovesti do problema u radu srca i imunološkog sistema.

U prijašnjim studijama, pronađeni su silni dokazi koji sugeriraju da ljudi u braku žive dulje i zdraviji su od samaca. 2Njihovo psihičko stanje je bolje, rjeđe obolijevaju i lakše se oporavljaju od bolesti”, rekla je doktorica Shrout. Međutim, to vrijedi samo za dobre brakove. 2Mnogo svađe i konflikata šteti zdravlju jednako kao i pušenje i konzumiranje alkohola, tako da se ne može reći da je odlazak do oltara ili posjedovanje vjenčanog lista samo po sebi dobro za zdravlje. Zdravlju koristi sve ono dobro što supružnici učine jedan za drugog tijekom godina”, kaže doktorica Shrout.

Studija je također analizirala kako bračne svađe pojedinačno utječu na muževe i žene. I dok na zdravlje žena sam broj svađa nema direktnog utjecaja na zdravlje, kod muškaraca dolazi do pogoršanja zdravstvenog stanja što je broj svađa veći. “Svađe mogu biti naročito štetne ako su supružnici jako okrutni tijekom konflikta ili ako se svađaju oko iste teme iznova i iznova”, kaže Shrout.

Veronica Lamarche, profesorica psihologije na Sveučilištu Essex koja nije bila uključena u studiju, upozorila je da tjelesni odgovor na svađe u vezama može prouzrokovati dugotrajnu štetu. “Mnoga istraživanja povezuju konflikte u vezama s psihološkim odgovorima poput povećanja razine hormona stresa, upalnih procesa, promjena u apetitu i radu imunološkog sistema. No neće štetu nanijeti jedna svađa, već često svađanje kroz dugi niz godina. Važno je zato na dnevnoj bazi raditi na poboljšanju komunikacije u vezi i smanjiti konflikte”, kaže profesorica Lamarche.

.

Zdravlje

Ipak nije kao gripa, COVID-19 je šest puta smrtonosniji

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prema zadnjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna smrtnost oboljelih od covida-19 je 0,6 posto, piše Jutarnji list.

To koronavirus čini šest puta smrtonosnijom bolešću negoli je to sezonska gripa. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”.


Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna, a u tom slučaju smrtnost je 0,6 posto.

Za stručnjake je vrlo izazovno procijeniti stopu smrtnosti od koronavirusa jer je sigurno da svim zaraženima bolest nije dokazana, što znači i da sve smrti od korone nisu evidentirane.

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Po toj metodologiji smrtnosti od covida-19 u Hrvatskoj bila bi 0,19 posto kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP