Prati nas

Vijesti

Hrelja: O braniteljskim mirovinama neka brine Ministarstvo branitelja

Mislim da je loš početak s najavama veće penalizacije, s najavama ubrzanja rada do 67 godina bez ikakvih alternativa i izvlačenja da se ne daje dodatak od 27 posto na godine staža ljudima, kaže Hrelja.

Objavljeno

|

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika

Saborski zastupnik hrvatske stranke umirvovljenika Silvano Hrelja gostovao je na N1 televiziji kako bi komentirao mirovinsku reformu koja je danas u sabornici doživjela žestok otpor oporbe. Kaže, reforma još nije predstavljena kao službeni dokument i sve se svodi na usmene najave ministra mirovinskog sustava Marka Pavića.

„Nakon prvih reakcija malo se reteriralo i premijer i Pavić govore da je riječ samo o prijedlogu. Mislim da je loš početak s najavama veće penalizacije, s najavama ubrzanja rada do 67 godina bez ikakvih alternativa i izvlačenja da se ne daje dodatak od 27 posto na godine staža ljudima“, kaže Hrelja.



O najavljenoj transformaciji drugog mirovinskog stupa

„Reakcija javnosti je opravdana, reakcija mladih je meni razumljiva. Stavljeni smo pred gotov čin bez principijelne mogućnosti izbora i sustava i neće biti dobro. Ne kažem da je sve loše u najavi, ovo može biti jedno od rješenja, ali ne i jedino.“

Je li riječ o nacionalizaciji?

„Nisam vidio službeno prijedlog, može se špekulirati o nacionalizaciji, bit će sigurno isplativo onima preko 30 godina štednje i iznadprosječne plaće.“

Nepravda u mirovinskom sustavu?

„18 zasebnih zakona i temeljni zakon o mirovinskom osiguranju dosta je kompleksan sustav i otkad sam u politici zagovaram da bi se za braniteljske mirovine trebalo brinuti Ministarstvo branitelja, za policijske MUP, a da se mirovine radničke tretiraju posebno tako da možemo pratiti računicu.“

Kakva je budućnost?

„Ovako se ne vidi ništa, tko god je radio, gadno je pogriješio, bez socijalnih partnera, 1998. je tadašnja mirovinska reforma raspravljena sa socijalnim partnerima i dobila je zeleno svjetlo za provedbu. To što nisu radili evaluaciju sustava, ne znači da se sustava trebamo odreći. A još uvijek ima vremena za raspravu, spreman sam razgovarati – ako me budu zvali – s vladom o rješenjima i argumentirano dokazati da su krenuli od pogrešnih pretpostavki i došlo do pogrešnog zaključka.“

.

Vijesti

Zaposleni umirovljenici: Sve ih je više, no ne žele javno istupati

Nakon 34 godine staža u trgovini zaslužila sam jedva 2.000 kuna, a to nije bilo dovoljno za normalan život. Sad radim, plaća stiže, a mirovina ide. Lakše se živi. Do kada? Koliko me budu trebali i koliko ja budem sposobna.

Objavljeno

|

Autor

Do kada moram raditi?

Priča o umirovljenicima koji rade, u Hrvatskoj kao da je tabu tema. Do javnosti dopiru brojke i statistički podaci, ali o novom trendu nerado govore i poslodavci i zaposlenici. Svima je nekako nelagodno, valjda zbog činjenice da većina ljudi koji opet rade od mirovine ne može živjeti, pa u mirovini rade – da bi živjeli, piše Slobodna Dalmacija.

“Odradila sam uvjete do pune mirovine i prihvatila sam, nakon toga, kao umirovljenica raditi četiri sata u privatnoj poliklinici. Financijski aspekt je u drugom planu. Ne tjera me nužda, nego želja da ostanem aktivna uz osjećaj da sam sposobna za posao u kojemu mogu još dosta dati. Meni je ovo nastavak normalnog života, s time da mi je sada lagodnije nego prije jer imam više slobodnog vremena, a još uvijek radim. To je jedan lijepi prijelaz prema pravoj mirovini. Preporučila bih to svakome tko može”, kaže poznata splitska liječnica, ne želeći se javno eksponirati.



Motivi novozaposlene umirovljenice u jednom maloprodajnom trgovačkom lancu ponešto su drugačiji. Nije, kaže, od onih što su jedva dočekali mirovinu da se riješe obveze svakodnevnog odlaska na posao. Osjeća se zdravom i sposobnom pa zašto ne bi radila ako se pruža prilika. Ali, to nije sve. “Nakon 34 godine staža u trgovini zaslužila sam jedva 2.000 kuna, a to nije bilo dovoljno za normalan život. Sad radim, plaća stiže, a mirovina ide. Lakše se živi. Do kada? Koliko me budu trebali i koliko ja budem sposobna”, kaže Slobodnoj ova trgovkinja, koja također inzistira na anonimnosti.

Od siječnja ove godine broj zaposlenih umirovljenika eksplodirao je te se u tri mjeseca gotovo udvostručio broj zaposlenih na četiri sata dnevno u odnosu na kraj 2018. godine – s 5.138 na gotovo 9.000 do kraja ožujka.

Nastavi čitati