Kako postići bliskost s unucima?

Jeste li se ikada pitali kako neki djedovi i bake imaju bliske odnose sa svojim unucima dok neki drugi to ne postižu? To nije nikakva misterija. Istraživanje nam je otkrilo tajne, ali one su još uvijek nepoznate mnogim djedovima i bakama, piše portal Very Well Family. Merril Silverstein i Vern L. Bengtson proučavali su, između ostalih, ideju koju nazivaju „međugeneracijska solidarnost“ te su identificirali šest faktora koji utječu na nju.

Neki od ovih faktora su pod našom kontrolom, dok neki drugi nisu. Ove informacije vjerojatno neće biti od koristi djedovima  i bakama koji su već izgubili kontakt sa svojom unučadi. Ili onima koji su opterećeni duboko ukorijenjenim obiteljskim konfliktima koji bi zahtijevali terapiju kako bi se razriješili. Ali za sve ostale, ove informacije bi mogle biti od vitalne važnosti.

1. Fizička blizina

Očekivano, fizička blizina je jedan od najvećih preduvjeta bliskosti djedova i baka s unucima. Ovaj faktor može biti izvan kontrole nekih djedova i baka, iako postoje primjeri u kojima su oni pokazali volju da se presele kako bi bili bliže svojih unuka. Druge stvari, poput zdravlja ili financijskog statusa nekima mogu biti ograničavajući faktor. Geografska udaljenost nije veliki problem za djedove i bake koji su u formi, zdravi i financijski sposobni plaćati trošak čestih putovanja posjete unucima.

Iako se djedovi i bake slažu da nema zamjene za osobni kontakt i druženje, tehnologija je olakšala mogućnosti povezivanja s unucima na daljinu. Mnogi djedovi i bake kontaktiraju sa svojim unucimma na dnevnoj bazi putem Skypea, Whatsappa ili neke treće platforme za video chat. Stariji unuci će cijeniti tekstualne poruke sročene s ljubavlju, dok god one nisu prečeste. Facebook i ostale društvene mreže također su dobar alat za komuniciranje s unucima u predtinejdžerskoj, tinejdžerskoj i mlađoj punoljetnoj dobi. Sve se svodi na to da će djedovi i bake koji vole svoje unuke naći način da prebrode udaljenost.

2. Učestalost susreta

Djedovi i bake koji su često u kontaktu sa svojim unucima imaju bliskije odnose, iako fizička udaljenost nije jedina prepreka u njihovom odnosu. Razvod roditelja obično ima drastičan učinak na odnose djedova i baka s unucima. Češće se viđaju s unucima baka i djed na strani roditelja koji je dobio skrbništvo. Ali s druge strane, djed i baka na strani roditelja koji ne dobija skrbništvo često se prestaju viđati sa svojim unucima.

S obzirom da žene dobivaju skrbništvo puno češće od muškarca, većina razvoda rezultira time da djedovi i bake s majčine strane postaju bliskiji s unucima nakon razvoda, dok se djedovi i bake s očeve strane udaljavaju od unučadi. Naravno, sve više očeva dobija skrbništvo, osim toga i zajedničko skrbništvo je u porastu. Možda u skoroj budućnosti razvodi više neće toliko radikalno utjecati na odnose djedova i baka s unucima kao što je to slučaj danas.

3. Uloga djedova i baka u obitelji

Djedovi i bake koji imaju svoje unuke na čuvanju te oni koji postanu skrbnici ili surogat roditelji svojim unucima imaju veću šansu da se s njima povežu. Ipak, mnogi djedovi i bake koji ispunjavaju ove uloge više bi voljeli da mogu biti obični djedovi i bake umjesto da obavljaju roditeljsku ulogu. Također, istraživanje je pokazalo da redovito prisustvo djedova i baka stvara bliskost, a ne funkcije ili uloge koje oni obavljaju. Bilo da ste djed ili baka koji preuzima brigu o unučadi, ili ste cool djed ili baka koji se uglavnom igra s njima, možete se zbližiti sa svojom unučadi.

4. Ideja normalnosti

Obitelji koje njeguju snažne odnose među generacijama ih obično imaju. To je zbog toga što se članove obitelji od malena uči kako članovi obitelji dijele obaveze. Ove obaveze mogu uključivati brigu za djecu i starije, financijsku pomoć kao i generalno dijeljenje poslova. Pomoć se pruža u oba smjera – mladi pomažu starijima, stari pomažu mladima. Obitelji koje njeguju ovu vrstu kulture češće ostvaruju bliske odnose djedova i baka s unucima u usporedbi s obiteljima koje kao vrline najviše vrednuju individualnost i neovisnost. Takve obitelji usvajaju obrasce koji čine njihove proširene obitelji povezanijima i bliskijima.

5. Emocionalno zbližavanje

Iako djedovi i bake često imaju blizak odnos s unucima, oni će ipak ustanoviti veću razinu bliskosti nego njihovi unuci. Ovo je potpuno prirodno. Kada sve u obiteljima funkcionira normalno, djeca su najbliža sa svojim roditeljima te braćom i sestrama. Djedovi i bake su obično u njihovom drugom krugu ili u drugom redu emocionalne bliskosti. Kako djeca rastu, njihovi krugovi se povećavaju, a njihovi vršnjaci postaju od vitalne važnosti. Djed i baka bi mogli još više pasti u drugi plan.

S druge strane, djedovi i bake često žive u svijetu u kojem se ti krugovi smanjuju, dok njihovi vršnjaci i rodbina umiru, sele se ili pate od ozbiljnih zdravstvenih problema. Njihova djeca i unuci mogli bi zauzimati sve veće prostore u njihovim životima, nipošto manje. Doduše važno je istaknuti da će djedovi i bake koji uspostave ranu emocionalnu povezanost sa svojim unucima često ustanoviti da je ta povezanost trajna. Takva povezanost obično odoli testu vremena i mnogih promjena kroz koje prolaze obje generacije. Istraživanje također pokazuje da je srednja generacija od vitalne važnosti kod postizanja bliskosti. Ako su djed i baka u dobrom odnosu sa svojom odraslom djecom, bliskost s unucima dolazi prirodno i s lakoćom.

6. Postizanje konsenzusa po pitanju vrijednosti

Unuci često usvajaju svoje rane vrijednosti od roditelja kao i djedova i baka. Ipak, kako postaju zreliji, sve je veća šansa da će razviti i vlastiti set vrijednosti. Obitelji su najbliže kad dijele vrijednosti, ali malo obitelji će ikad postići potpuni konsenzus po svim pitanjima. Istraživanja pokazuju da se generacijski jaz ponekad razvije kad mlađe generacije počinju primjećivati da su starije generacije nedovoljno tolerantne pa čak i licemjerne. Djedovi i bake ne bi trebali napustiti svoje vrijednosti i standarde, ali osluškivanje mladih generacije bi im moglo itekako puno pomoći. Svi bi se oni trebali pobrinuti da se ponašaju u skladu s onim što propovijedaju drugima.

Zaključak

Iako ovih šest faktora utječu na odnose djedova i baka s unucima, njihov stav često je najvažniji faktor. Istraživanja pokazuju da ljubav za djeda i baku nije nužno ugrađena u odnos. Drugim riječima, unuci ne cijene automatski svoje djedove i bake. Umjesto toga, oni ih se uče cijeniti kao što uče cijeniti način na koji oni obavljaju svoju ulogu. Odsutni ili neangažirani djedovi i bake teško će pronaći svoje počasno mjesto u obiteljskom krugu. S druge strane, djedovi i bake koji stvaraju dramu i izazivaju konflikte također neće biti cijenjeni članovi obitelji. Sve u svemu, oni djedovi i bake koji su odlučni u tome da izgrade snažan i dugotrajan odnos s unucima su oni koji će najvjerojatnije uspjeti.