Prati nas

Zdravlje

Palijativna sedacija: Kako smrtno bolesnima olakšati muke?

‘Odlazak s ovoga svijeta nikada nije lak, no ipak je najteže ako je uslijed neke teške bolesti pacijent u konstantnoj boli i agoniji. Sve više država ozakonjuje tzv. ‘asistirano samoubojstvo”, no čak i u onim zemlje koje to ne dozvoljavaju, postoji ‘palijativna sedacija’.

Objavljeno

|

Čuvanje staraca u Italiji
foto: Pixabay

Konačni stadij terminalne bolesti je težak i bolan. Liječnici imaju načina kako bolesniku olakšati bolove a de pritom ne izgubi njegova lucidnost, no za mnoge je ta agonija previše, piše Daily Mail. To je razlog zašto je diljem svijeta u porastu kontroverzni pokret koji poziva na legalizaciju asistiranog samoubojstva čime bi se bolesnikov život završio i prije prirodnog kraja.

No dok traje debata o etičnosti takvog postupka, liječnici u 50 američkih država pribjegavaju terapiji koja često ima vrlo sličan učinak. Taj tretman poznat pod imenom „palijativna sedacija“ pri čemu se smrtno bolesnim pacijentima daju lijekovi od kojih ovi gube svijest nakon čega obično ubrzo umiru ili ostaju u komi do prirodne smrti. No ima li zapravo razlike između asistiranog samoubojstva i palijativne sedacije?



U palijativnoj sedaciji pacijentu se daje dovoljna količina lijeka da on izgubi svijest. Cilj je olakšati mu muke i bolove, iako su vrlo česti slučajevi da se pacijenti nikada ne probude. Neki to povezuju s asistiranim samoubojstvom prilikom kojega doktor svjesno i namjerno propisuje ili daje smrtonosnu dozu lijeka pacijentu kojemu je ostalo najviše šest mjeseci života. Tako asistirano samoubojstvo trenutno je legalno u samo sedam država SAD-a: Kaliforniji, Koloradu, Havajima, Montani, Oregonu, Vermontu i Washingtonu.

Religijski aktivisti su protiv

No takvom zakomu se snažno protive religijske grupe kao i neki profesionalci koji se boje da bi se takva praksa mogla proširiti na invalidne osobe kao i one s kroničnim bolestima. Neki palijativnu sedaciju ne smatraju ništa drugačijom, unatoč tome što je legalna u čak 50 država SAD-a.

“Palijativna sedacija izaziva sumnju jer kad god da nekom dajete snažne sedative, postoji mogućnost da se više ne probudi i da ubrzavate njihovu smrt”, kaže doktor Anthony Back iz Centra za palijativnu skrb Sveučilišta u Washingtonu. “To je jedna od posljednjih stvari o kojoj razgovaramo s pacijentima. Često se radi o odluci donesenoj u posljednji čas i posljednjih dana života, no može pomoći onima koji trpe neizdrživu bol. No to nije isto kao i asistirano samoubojstvo, postoji razlika.”

Nije eutanazija, ali nije ni daleko od nje

Doktor Back pojašnjava da trenutno nema dokaza da palijativna sedacija skraćuje život niti postoji mnogo studija na tu temu. No kaže i kako liječnici mogu postupati tako da se ne čini da pacijentima jednostavno daju sve više i više lijekova. “Postoje načini da se pacijente pregleda, vidi koliko su responzivni i slično”, kaže doktor Back. Osim toga, u Washingtonu gdje radi doktor Back, pacijenti koji žele primiti palijativnu sedaciju, moraju to dva puta verbalno zatražiti od liječnika te potpisati formular te biti u dovoljno dobrom stanju da sami mogu uzeti lijek. “Stručnjaci palijativne skrbi moraju biti sigurni da je pacijent primio adekvatne konzultacije kao i nadgledati čitav proces. Osim toga, o takvim se odlukama raspravlja i unutar obitelji pacijenta koji moraju biti informirani što mogu očekivati.”

Iako liječnici ne mogu biti posve sigurni da je palijativne sedacija doista ublažila pacijentove muke, mogu se voditi jednim pouzdanim markerom. “Ne možemo znati kakvo je nečije unutarnje iskustvo kad je sediran, no pacijenti često imaju retrogradnu amneziju i ne sjećaju se puno toga”, kaže doktor Back. Napominje i da je takva vrsta sedacije namijenjena pacijentima koji trpe toliku bok da više ne mogu podnijeti biti svjesni. “Često se pitam jesmo li poduzeli doista sve da pacijentu olakšamo bol. Neki ljudi smatraju da ih je snašla zaslužena božja kazna u kojim slučajevima preporučujem da popričaju sa svećenikom. Pokušavamo sve što je u našoj moći. No ako smatram da smo potrošili sve opcije, predlažemo pacijentu palijativnu sedaciju te mu omogućujemo da se prije toga pozdravi s obitelji.”

.

Zdravlje

Rekli su vam da marihuana ne ubija? Krivo!

Mladić je u unajmljenom automobilu izazvao kaos na cesti. Pet je kilometara vozio u suprotnom smjeru, polukružno se okretao preko pune linije, sudario se s tri auta, ozlijedio 54-godišnjaka koji je danas potpuno nepokretan i hrani se kroz sondu. Nakon svega je pobjegao s mjesta nesreće. I sve to zbog toga, utvrđeno je na sudu, jer je te noći popušio, kako kaže, dva-tri džointa koji su mu izazvali halucinacije.

Objavljeno

|

Autor

26-godišnjaku iz Bosne i Hercegovine na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu izrečena je kazna od šest mjeseci psihijatrijskog liječenja. Javnost je ogorčena jer smatra da kazna ne odgovara nedjelu.

Naime, mladić je u unajmljenom automobilu u Hrvatskoj izazvao kaos na cesti. Pet je kilometara vozio u suprotnom smjeru, polukružno se okretao preko pune linije, sudario se s tri auta, ozlijedio 54-godišnjaka koji je danas potpuno nepokretan i hrani se kroz sondu. Nakon svega je pobjegao s mjesta nesreće. I sve to zbog toga, utvrđeno je na sudu, jer je te noći popušio, kako kaže, dva-tri džointa koji su mu izazvali halucinacije.



Srećom, u ovom slučaju smrt je za dlaku izbjegnuta, iako je stanje ozlijeđenog muškarca tragično. Kako je to u opsežnom prilogu “Istine i zablude o marihuani” objasnila dr. Matija Čale Mratović, marihuana ima snažno štetno djelovanje na sposobnosti i vještine potrebne za sigurnu vožnju (npr. budnost, sposobnost koncentracije, koordinacija pokreta, brzina reakcije, procjena udaljenosti itd.), a štetno djelovanje traje i do 24 sata nakon konzumiranja.

Broj smrti raste s udjelom konzumenata, baš kao i u slučaju alkohola

Kako oštećuje ravnotežu i koordinaciju, kratkotrajno pamćenje i pažnju uz smanjeno kritičko rasuđivanje povećava vjerojatnost rizičnog ponašanja i statistički značajno povećava rizik za prometne nesreće. Dok su još uvijek različiti učinci marihuane u fazi istraživanja, nedvojbeno je potvrđena statistički značajna povezanost između konzumiranja marihuane i prometnih nesreća pa tako i onih sa smrtnim ishodom.

Broj umrlih raste ili pada proporcionalno s udjelom konzumenata u populaciji. Što je veći udio konzumenata, veći će biti broj stradalih. Kao primjer navodima Istraživanje s Columbia University’s Mailman School of Public Health, u kom su obrađeni podaci za 23.500 smrtno stradalih vozača u periodu od 1999.g. do 2010.g..

Rezultati su pokazali da je alkohol kao pridonoseći čimbenik u nesrećama, cijelo to vrijeme bio u 40% slučajeva, dok je udio nesreća pod djelovanjem marihuane porastao od 4% 1999.g. na 12% 2010.g. Treba li spomenuti da je to vrijeme ponovnog trenda dekriminalizacije marihuane i vrijeme uvođenja marihuane u medicinsku uporabu? Više o marihuani, uz popis znanstvenih referenci, potražite na stanicama dubrovačko-neretvanskog Zavoda za javno zdravstvo.

Nastavi čitati