Prati nas

Zdravlje

Zbog zdravlja mozga redovito kontrolirajte tlak

Prateći gotovo 1.300 osoba sve do njihove smrti, znanstvenici su otkrili da oni s visokim tlakom imaju daleko više lezija u mozgu, odnosno takvih područja u kojima se stvaraju ugrušci radi kojih je protok krvi otežan što može u konačnici uzrokovati i moždani udar.

Objavljeno

|

Na koje preglede ići?
foto: BigStock

Kontrolirate li redovito svoj krvni tlak? Ako to činite neredovito, možda vas na akciju potakne sljedeća informacija. Znanstvenici su visoki krvni tlak povezali s razvojem Alzheimerove bolesti.

Prateći gotovo 1.300 osoba sve do njihove smrti, znanstvenici su otkrili da oni s visokim tlakom imaju daleko više lezija u mozgu, odnosno takvih područja u kojima se stvaraju ugrušci radi kojih je protok krvi otežan što može u konačnici uzrokovati i moždani udar. Normalan tlak iznosi otprilike 120/80, pri čemu prvi broj označava sistolički krvni tlak (tlak u žilama tijekom otkucaja srca), a drugi je dijastolički tlak (tlak između dva otkucaja srca). Prošle godine, američki Koledž za kardiologiju i Udruženje za bolesti srca, promijenili su preporuku vezanu uz visinu krvnog tlaka te povišenim tlakom smatraju sve više od 130/80.



„Već dugo znamo da je visoki krvni tlak, pogotovo kod mlađih osoba, povezan s moždanim udarom. No dosad nismo znali puno o povezanosti povišenog krvnog tlaka i razvoja cerebrovaskularnih bolesti. Mislim da je ova informacija jako važna svima onima koji istražuju mozak“, kazala je doktorica Zoe Arvanitakis iz Rush Memory klinike u Chicagu. Arvanitakis i njezin tim pratili su 1.300 ljudi sve do njihove smrti koja je nastupila kad su ispitanici prosječno imali 89 godina. Dvije trećine ispitanika, većinom žena, imali su povijest povišenog krvnog tlaka, dok je njih 87 uzimalo neki lijek za tlak.

Koristeći rezultate autopsije nakon smrti, znanstvenici su otkrili da je 48 posto ispitanika imalo lezije u mozgu. Rizik od lezija bio je veći kod onih čiji je sistolički tlak bio povišen tijkom godina. Na primjer, netko s prosječnim sistoličkim krvnim tlakom od 147 ima 46 posto veće izglede za razvoj lezija u mozgu od nekoga tko ima tlak 134. To je malo ali značajno povećanje rizika razvoja lezija kod osoba s povišenim tlakom. Tražeći znakove Alzheimerove bolesti kod preminulih pacijenata, znanstvenici su također uočili povezanost između visokog sistoličkog tlaka nekoliko godina prije smrti i broja čvorića u mozgu karakterističnih za Alzheimerovu bolest.

Međutim, amiolični plakovi karakteristični za Alzheimerovu bolest, u istraživanju nisu povezani s visokom tlakom, pa doktorica Arvanitakis kaže da je potrebno još istraživanja. Doktor Ajay Misra, šef odjela za neurokirurgiju u bolnici Winthorp u New Yorku ovo istraživanje naziva vrlo važnim te kaže kako se tlaku valja posvetiti veća pažnja. „Dobili smo puno važnih podataka, no ima još mnogo pitanja koja čekaju odgovor“, kaže doktor Misra.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati