Prati nas

Zdravlje

Zbog zdravlja mozga redovito kontrolirajte tlak

Prateći gotovo 1.300 osoba sve do njihove smrti, znanstvenici su otkrili da oni s visokim tlakom imaju daleko više lezija u mozgu, odnosno takvih područja u kojima se stvaraju ugrušci radi kojih je protok krvi otežan što može u konačnici uzrokovati i moždani udar.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Na koje preglede ići?
foto: BigStock

Kontrolirate li redovito svoj krvni tlak? Ako to činite neredovito, možda vas na akciju potakne sljedeća informacija. Znanstvenici su visoki krvni tlak povezali s razvojem Alzheimerove bolesti.

Prateći gotovo 1.300 osoba sve do njihove smrti, znanstvenici su otkrili da oni s visokim tlakom imaju daleko više lezija u mozgu, odnosno takvih područja u kojima se stvaraju ugrušci radi kojih je protok krvi otežan što može u konačnici uzrokovati i moždani udar. Normalan tlak iznosi otprilike 120/80, pri čemu prvi broj označava sistolički krvni tlak (tlak u žilama tijekom otkucaja srca), a drugi je dijastolički tlak (tlak između dva otkucaja srca). Prošle godine, američki Koledž za kardiologiju i Udruženje za bolesti srca, promijenili su preporuku vezanu uz visinu krvnog tlaka te povišenim tlakom smatraju sve više od 130/80.


„Već dugo znamo da je visoki krvni tlak, pogotovo kod mlađih osoba, povezan s moždanim udarom. No dosad nismo znali puno o povezanosti povišenog krvnog tlaka i razvoja cerebrovaskularnih bolesti. Mislim da je ova informacija jako važna svima onima koji istražuju mozak“, kazala je doktorica Zoe Arvanitakis iz Rush Memory klinike u Chicagu. Arvanitakis i njezin tim pratili su 1.300 ljudi sve do njihove smrti koja je nastupila kad su ispitanici prosječno imali 89 godina. Dvije trećine ispitanika, većinom žena, imali su povijest povišenog krvnog tlaka, dok je njih 87 uzimalo neki lijek za tlak.

Koristeći rezultate autopsije nakon smrti, znanstvenici su otkrili da je 48 posto ispitanika imalo lezije u mozgu. Rizik od lezija bio je veći kod onih čiji je sistolički tlak bio povišen tijkom godina. Na primjer, netko s prosječnim sistoličkim krvnim tlakom od 147 ima 46 posto veće izglede za razvoj lezija u mozgu od nekoga tko ima tlak 134. To je malo ali značajno povećanje rizika razvoja lezija kod osoba s povišenim tlakom. Tražeći znakove Alzheimerove bolesti kod preminulih pacijenata, znanstvenici su također uočili povezanost između visokog sistoličkog tlaka nekoliko godina prije smrti i broja čvorića u mozgu karakterističnih za Alzheimerovu bolest.

Međutim, amiolični plakovi karakteristični za Alzheimerovu bolest, u istraživanju nisu povezani s visokom tlakom, pa doktorica Arvanitakis kaže da je potrebno još istraživanja. Doktor Ajay Misra, šef odjela za neurokirurgiju u bolnici Winthorp u New Yorku ovo istraživanje naziva vrlo važnim te kaže kako se tlaku valja posvetiti veća pažnja. „Dobili smo puno važnih podataka, no ima još mnogo pitanja koja čekaju odgovor“, kaže doktor Misra.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP