Prati nas

Zdravlje

Zbog najezde opasnih krpelja, Slovenija poziva građane na cijepljenje

lovenski radio navodi da mariborskoj bolnici dnevno javi desetak pacijenata koji su u šetnji parkom, šumom ili na polju „pokupili“ krpelja pa se boje bolesti koja u jedan posto slučajeva može izazvati i smrt, a mnogo češće bolesti zglobova i unutarnjih organa, upalu mozga i druga teška oštećenja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Lajmska bolest
Krpelj (foto: Mislav Marohnić@Flickr)

U Hrvatskoj se već nekoliko godina govori o tihoj epidemiji bolesti koje izazivaju krpelji, no čini se da je u susjednoj Sloveniji još i gore.

Slovenski mediji tako javljaju da je ove godine zabilježena neviđena najezda ovih sisača krvi koji prenose opasne bolesti poput lajmske borelioze i meningitisa. Slovenski radio navodi da mariborskoj bolnici dnevno javi desetak pacijenata koji su u šetnji parkom, šumom ili na polju „pokupili“ krpelja pa se boje bolesti koja u jedan posto slučajeva može izazvati i smrt, a mnogo češće bolesti zglobova i unutarnjih organa, upalu mozga i druga teška oštećenja.


U Austriji cijepljeno 80% stanovništa

Oko polovica slovenskih krpelja je inficrana spomenutim bolestima i vrlo ih lako prenose na čovjeka. No, dok je u Austriji protiv dijela bolesti koju prijenosom zaraze na ljude izazivaju krpelji cijepljeno čak 80 posto stanovništva, stupanj procijepljenosti u Sloveniji iznosi samo 10 posto, što je zabrinjavajuće, navode liječnici upozorenje koje ponavljaju svake godine pred “sezonu krpelja”.

Na prvom mjestu zaraza koje Slovenijom šire krpelji jest iznimno opasna lajmska borelioza. Godišnje 6.000 Slovenaca oboli od nje. Na rugom je mjestu po učestalosti još je opasniji krpeljni  meningoencefalitis, virusna upala centralnog živčanog sustava koji čak u ekstremnim slučajevima može dovesti do smrti, a u 10 do 15 posto do paralize nekih dijelova tijela i drugih trajnih posljedica.

U Hrvatskoj lani 429 slučajeva lajmske bolesti

Kako piše Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar iz Zagreba, cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa je najbolje započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se osigurala zaštita prije „sezone“ krpelja u proljeće. Cijepljenje se provodi u tri doze, no već određeno vrijeme nakon druge doze postoji zadovoljavajuća zaštita (u 97% cijepljenih osoba). Ne cijepi se nakon ugriza krpelja.

Lajmska bolest se, pak, liječi antibioticima, često dugotrajno i s neizvjesnim rezultatom pa su u Hrvatskoj sve češće i humanitarne akcije u kojima se prikuplja novac za liječenje u inozemstvu.

Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno 429 novih slučajeva lajmske bolesti, dok je 2013. utvrđen čak 661 slučaj. Najviše je oboljelih u Zagorju, Međimurju i Koprivničko-križevačkoj županiji te u Zagrebu i njegovoj okolici.

.

Zdravlje

Što treba imati u kućnoj ljekarni, a koje lijekove treba odmah baciti?

U kućnim ljekarnama nađe se svačega, no s lijekovima valja biti oprezan i prije uzimanja se konzultirati s liječnikom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Andoli, aspirini, analgetici, razni vitamini kojima je odavno istekao rok trajanja, onda antibiotici koje nismo popili do kraja, a “šteta da se bace jer nikad ne znaš”…

Ukratko, u kućnim apotekama nađe se svega i svačega. Zbog koronavirusa su ladice s lijekovima dopunjene i dodatnim preparatima koji bi nam trebali pomoći da prebolimo nesretni virus ako ga na koncu ne uspijemo izbjeći.


No od kolike su doista koristi sve te stvari koje čuvamo u kućnim ljekarnama? Je li što od toga štetno i što bi zapravo obavezno trebali imati u svojim domovima sad kad nam osim sezonske gripe i viroze prijeti i taj nesretni COVID-19? Pitali smo to liječnika opće prakse Milana Mazalina.

“Kao prvo, ljudi kod kuće uopće ne bi trebali imati previše raznih lijekova jer kućna apoteka ne bi trebala izgledati kao prava, a upravo to, nažalost, mnogi nastoje napraviti. Za to nema razloga, jer većinu lijekova ionako treba uzimati tek nakon dogovora s liječnikom ili barem farmaceutom” kaže doktor Mazalin.

Temperaturu ne treba odmah snižavati

Ono što bi ipak bilo preporučljivo imati za prvu ruku je nešto za snižavanje temperature, no i tu valja biti oprezan.

“U zadnje vrijeme za snižavanje temperasture najviše preporučujemo lijekove na bazi paracetamola, a ponekad se mogu uzimati i neki antireumatici. Doduše, nekim ljudima taj paracetamol ne uspije baš skinuti temperaturu jer je manje potentan, ali je bolji za ljude kojima bi, recimo, ibuprofen mogao izazvati neke gastro tegobe. No ni paracetamol nije bezazlen jer može oštetiti jetru”, kaže doktor Mazalin i naglašava da čak ni lijekove za snižavanje temperature ne bi trebalo uzimati po vlastitom nahođenju.

“Čak ni te lijekove za temperaturu ne treba uzimati bez konzultacije, niti temperaturu uopće treba skidati čim se pojavi i ako iznosi oko 37-38 Celzijevih stupnjeva. Temperaturu nižu od 38 ne treba skidati jer ona i služi za zaštitu od infekcija i kao pokazatelj u kojem smjeru čitav infekt ide. Na primjer, ako rano krenemo skidati temperaturu, onda temperatura nije odradila što je trebala, osjećamo se dobro, a zapravo još nismo zdravi”, kaže doktor Mazalin.

Od kapi za nos bolja je fiziološka otopina

Od drugih lijekova dobro je imati nekakve kapi za nos, iako niti s njima ne treba pretjerivati.

“Bolje su razne otopine morske vode i varijacije na temu tih fizioloških otopina za nos koje rade toaletu nosa, olakšavaju izbacivanje svih tih nakupljenih stvari u nosu pa tako i virusa. To se pokazalo dosta korisnim i u slučaju koronavirusa gdje je naročito važna vlažna sluznica koja je tako otpornija. Klasične kapi za nos mogu se koristiti u slučaju jakog začepljenja nosa, no tek neko kraće vrijeme i uz oprez jer mogu izazvati oštećenje nosne sluznice”, kaže doktor Mazalin.

Kod ljudi koji imaju proljev nisu loši ni probiotici, a za suhi kašalj dobro je imati nešto protiv kašlja, sirup ili pastile i to je zapravo sve što bi ljudi trebali imati u kućnim apotekama, kaže doktor.

Antibiotike se ne smije uzimati na svoju ruku

“Važno je naglasiti da treba izbjegavati imati u kući antibiotike jer za to doista nema nikakvog razloga. U zadnje je vrijeme nastala nekakva pošast oko azitromicina i deksametazona… Čim se u medijima pojavi neki lijek koji potencijalno pomaže kod COVID-19, odmah krene veliki interes. No kao prvo, problem je u tome što čovjek ne smije na svoju ruku uzimati takve lijekove, a drugo, bilo je dosta slučajeva u kojima se naknadno ustanovilo da ti lijekovi ne samo da nisu korisni nego su i štetni. Moj savjet je da se nikako ne nasjeda tim poluinformacijama kojima smo u zadnje vrijeme zatrpani i koje onda slijedimo u želji da se nekako zaštitimo”, kaže doktor Mazalin.

Vitamin D uzimati oprezno

U posljednje je vrijeme bilo dosta govora i o vitaminu D koji pomaže optimalnoj funkciji imuniteta, no i tu doktor Mazalin savjetuje oprez. “S D vitaminom treba biti oprezan. Iako ima dosta ljudi koji imaju deficit tog vitamina, to je ujedno i vitamin koji se može nagomilavati u organizmu pa možemo doći u stanje hipervitaminoze što također nije dobro. Tako da ga treba uzimati sa zrnom soli, što bi se reklo, odnosno ne napamet.”

Slična je stvar, kaže doktor, i s vitaminom C koji je jedno vrijeme bio jako popularan. “Istraživanjima se nije dokazalo da je pojačano uzimanje C vitamina korisno kod respiratornih infekata. Ako ćemo ga uzimati, bolje je držati se nekakvih prirodnih izvora, a vitamine u obliku tableta treba uzimati samo onda kada se dokaže njihov nedostatak u organizmu. Osim toga, i oni mogu biti loši za želudac”, kaže doktor Mazalin.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP