Prati nas

Zdravlje

Zbog najezde opasnih krpelja, Slovenija poziva građane na cijepljenje

lovenski radio navodi da mariborskoj bolnici dnevno javi desetak pacijenata koji su u šetnji parkom, šumom ili na polju „pokupili“ krpelja pa se boje bolesti koja u jedan posto slučajeva može izazvati i smrt, a mnogo češće bolesti zglobova i unutarnjih organa, upalu mozga i druga teška oštećenja.

Objavljeno

|

Lajmska bolest
Krpelj (foto: Mislav Marohnić@Flickr)

U Hrvatskoj se već nekoliko godina govori o tihoj epidemiji bolesti koje izazivaju krpelji, no čini se da je u susjednoj Sloveniji još i gore.

Slovenski mediji tako javljaju da je ove godine zabilježena neviđena najezda ovih sisača krvi koji prenose opasne bolesti poput lajmske borelioze i meningitisa. Slovenski radio navodi da mariborskoj bolnici dnevno javi desetak pacijenata koji su u šetnji parkom, šumom ili na polju „pokupili“ krpelja pa se boje bolesti koja u jedan posto slučajeva može izazvati i smrt, a mnogo češće bolesti zglobova i unutarnjih organa, upalu mozga i druga teška oštećenja.


U Austriji cijepljeno 80% stanovništa

Oko polovica slovenskih krpelja je inficrana spomenutim bolestima i vrlo ih lako prenose na čovjeka. No, dok je u Austriji protiv dijela bolesti koju prijenosom zaraze na ljude izazivaju krpelji cijepljeno čak 80 posto stanovništva, stupanj procijepljenosti u Sloveniji iznosi samo 10 posto, što je zabrinjavajuće, navode liječnici upozorenje koje ponavljaju svake godine pred “sezonu krpelja”.

Na prvom mjestu zaraza koje Slovenijom šire krpelji jest iznimno opasna lajmska borelioza. Godišnje 6.000 Slovenaca oboli od nje. Na rugom je mjestu po učestalosti još je opasniji krpeljni  meningoencefalitis, virusna upala centralnog živčanog sustava koji čak u ekstremnim slučajevima može dovesti do smrti, a u 10 do 15 posto do paralize nekih dijelova tijela i drugih trajnih posljedica.

U Hrvatskoj lani 429 slučajeva lajmske bolesti

Kako piše Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar iz Zagreba, cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa je najbolje započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se osigurala zaštita prije „sezone“ krpelja u proljeće. Cijepljenje se provodi u tri doze, no već određeno vrijeme nakon druge doze postoji zadovoljavajuća zaštita (u 97% cijepljenih osoba). Ne cijepi se nakon ugriza krpelja.

Lajmska bolest se, pak, liječi antibioticima, često dugotrajno i s neizvjesnim rezultatom pa su u Hrvatskoj sve češće i humanitarne akcije u kojima se prikuplja novac za liječenje u inozemstvu.

Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno 429 novih slučajeva lajmske bolesti, dok je 2013. utvrđen čak 661 slučaj. Najviše je oboljelih u Zagorju, Međimurju i Koprivničko-križevačkoj županiji te u Zagrebu i njegovoj okolici.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP