Prati nas

Zdravlje

Zbog najezde opasnih krpelja, Slovenija poziva građane na cijepljenje

lovenski radio navodi da mariborskoj bolnici dnevno javi desetak pacijenata koji su u šetnji parkom, šumom ili na polju „pokupili“ krpelja pa se boje bolesti koja u jedan posto slučajeva može izazvati i smrt, a mnogo češće bolesti zglobova i unutarnjih organa, upalu mozga i druga teška oštećenja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Lajmska bolest
Krpelj (foto: Mislav Marohnić@Flickr)

U Hrvatskoj se već nekoliko godina govori o tihoj epidemiji bolesti koje izazivaju krpelji, no čini se da je u susjednoj Sloveniji još i gore.

Slovenski mediji tako javljaju da je ove godine zabilježena neviđena najezda ovih sisača krvi koji prenose opasne bolesti poput lajmske borelioze i meningitisa. Slovenski radio navodi da mariborskoj bolnici dnevno javi desetak pacijenata koji su u šetnji parkom, šumom ili na polju „pokupili“ krpelja pa se boje bolesti koja u jedan posto slučajeva može izazvati i smrt, a mnogo češće bolesti zglobova i unutarnjih organa, upalu mozga i druga teška oštećenja.


U Austriji cijepljeno 80% stanovništa

Oko polovica slovenskih krpelja je inficrana spomenutim bolestima i vrlo ih lako prenose na čovjeka. No, dok je u Austriji protiv dijela bolesti koju prijenosom zaraze na ljude izazivaju krpelji cijepljeno čak 80 posto stanovništva, stupanj procijepljenosti u Sloveniji iznosi samo 10 posto, što je zabrinjavajuće, navode liječnici upozorenje koje ponavljaju svake godine pred “sezonu krpelja”.

Na prvom mjestu zaraza koje Slovenijom šire krpelji jest iznimno opasna lajmska borelioza. Godišnje 6.000 Slovenaca oboli od nje. Na rugom je mjestu po učestalosti još je opasniji krpeljni  meningoencefalitis, virusna upala centralnog živčanog sustava koji čak u ekstremnim slučajevima može dovesti do smrti, a u 10 do 15 posto do paralize nekih dijelova tijela i drugih trajnih posljedica.

U Hrvatskoj lani 429 slučajeva lajmske bolesti

Kako piše Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar iz Zagreba, cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa je najbolje započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se osigurala zaštita prije „sezone“ krpelja u proljeće. Cijepljenje se provodi u tri doze, no već određeno vrijeme nakon druge doze postoji zadovoljavajuća zaštita (u 97% cijepljenih osoba). Ne cijepi se nakon ugriza krpelja.

Lajmska bolest se, pak, liječi antibioticima, često dugotrajno i s neizvjesnim rezultatom pa su u Hrvatskoj sve češće i humanitarne akcije u kojima se prikuplja novac za liječenje u inozemstvu.

Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno 429 novih slučajeva lajmske bolesti, dok je 2013. utvrđen čak 661 slučaj. Najviše je oboljelih u Zagorju, Međimurju i Koprivničko-križevačkoj županiji te u Zagrebu i njegovoj okolici.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP