Prati nas

Zdravlje

Prijeti li mi demencija? Ono što je dobro za srce, dobro je za mozak

Demencija je zajednički pojam koji se koristi za opisivanje raspona neuroloških poremećaja, odnosno bolesti koje utječu na mozak. Ljudi koji vode računa o zdravlju srca u svojim šezdesetima imaju umanjen rizik za razvoj demencije.

Objavljeno

|

Briga za dementne
foto: Pixabay

Sedam je zdravstvenih faktora povezanih s razvojem demencije: pušači, pretili te oni koji se nezdravo hrane su u najvećoj opasnosti, piše portal Dementia.org. Ukratko, ljudi koji vode računa o zdravlju srca u svojim šezdesetima imaju umanjen rizik za razvoj demencije, pokazalo je istraživanje francuskih znanstvenika.

Znanstvenici su potvrdili sedam zdravstvenih faktora koji mogu utjecati na razvoj demencije u starijoj životnoj dobi: pušenje, tjelesna masa, redovita tjelovježba, zdrava prehrana, krvni tlak te razine šećera i kolesterola u krvi. Prevedeno: preporučuje se prestanak pušenja, održavanje vitke linije i česta tjelovježbu. Također valja jesti dvije porcije ribe tjedno te voće i povrće tri puta dnevno.




Kako je istraživanje provedeno?

Istraživači sa sveučilišta u Bordeauxu ocijenili su srčano zdravlje kod 6.626 osoba starijih od 65 godina, a rezultate su pokušali dovest u korelaciju s demencijom. Zdravlje srca ocijenjeno je na temelju upitnika koji je sadržavao nabrojanih sedam stavki. Istovremenu su im ispitivane i kognitivne funkcije više puta u periodu između 1999. i 2016.

Briga za srce pomaže vašem mozgu

Rezultati upućuju na povezanost lošeg srčanog zdravlja kod ljudi u šezdesetima s rizikom od razvoja demencije tijekom sljedećih godina života. Što manje slijedimo smjernice za održavanje kardiovaskularnog zdravlja, to je veći rizik za naknadni razvoj demencije.

I osteoporoza je u vezi s demencijom

Ranije istraživanje je pokazalo da žene s osteoporozom imaju 30% veće izglede za razvitak simptoma gubitka pamćenja, a muškarci s osteoporozom imaju 20% povećani rizik od demencije. Ovo je bilo prvo istraživanje takve vrste. Autor studije, dr. Louis Jacob s Pariškog sveučilišta, rekao je sljedeće: “Glavna hipoteza bila je povezanost između osteoporoze i demencije te ideja da ova dva stanja imaju iste faktore rizika”

Ovi faktori rizika uključuju određene genetske mutacije, kao i vitaminske i hormonske deficijencije. Osteoporoza pogađa jednu od četiri žene i jednog od osam muškaraca u svijetu. Žene imaju dvostruko veći rizik zbog toga što imaju manje i tanje kosti. Rizik se povećava nakon menopauze kada opada koncentracija protektivnog hormona estrogena.

Što je demencija? Ubojita bolest koja oboljelima krade sjećanja

Globalna zabrinutost

Demencija je zajednički pojam koji se koristi za opisivanje raspona neuroloških poremećaja, odnosno bolesti koje utječu na mozak. Postoje mnogi tipovi demencije od kojih je Alzheimerova bolest najčešća. Neki ljudi mogu oboliti od kombinacije različitih tipova demencije. Bez obzira na točnu dijagnozu, svaka osoba će iskusiti demenciju na jedinstven način. Danas postoji globalna zabrinutost u vezi demencije ali ona se najčešće viđa u bogatijim zemljama gdje postoji veća šansa da će ljudi doživjeti duboku starost.

Koliko ima oboljelih?

Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86.000 osoba s demencijom. Izvještaji Alzheimer Societyja kažu da postoji više od 850.000 ljudi u Velikoj Britaniji  koji boluju od demencije, a od toga više od 500.000 otpada na Alzheimerovu bolest. Procjenjuje se da će broj oboljelih od demencije dosegnuti milijun do 2025. godine. Procjena broja oboljelih u SAD-u iznonsi 5,7 milijuna, a u narednim godinama se očekuje sličan porast. Kako osoba stari, raste i njezina šansa za razvoj demencije. Načini dijagnoze se poboljšavaju, ali vjeruje se da postoje mnogi oboljeli kojima bolest nije dijagnosticirana.

Postoji li lijek?

Trenutno nemamo lijek za demenciju. Ali novi lijekovi mogu usporiti njezin razvoj a što se ranije bolest uoči to je tretman učinkovitiji.

.

Zdravlje

Što menopauza doista napravi tijelu?

Menopauzom se naziva vrijeme kad žena prestane imati menstruaciju te više ne može zanijeti prirodnim putem. No što se još tada događa s tijelom i zašto? Za sve je odgovoran hormon estrogen kojeg tijelo ulaskom u menopauzu počne proizvoditi sve manje i manje.

Objavljeno

|

Kako zavoljeti zeta?

Menopauza je prirodan dio starenja i obično se događa između 45. i 55. godine života. No može se dogoditi i ranije ako su ženi iz nekog razloga odstranjeni jajnici i maternica. Taj se zahvat naziva histerektomijom. Prosječna dob u kojoj žene ulaze u menopauzu u Velikoj Britaniji (i Hrvatskoj, op. mv) je 51 godina, piše BBC.

Što se još mijenja?

Hormoni, a posebno estrogen. Taj je hormon ključan u mjesečnom reproduktivnom ciklusu – razvoju i otpuštanju jajašaca iz jajnika svakog mjeseca radi oplodnje te zadebljanju sluznice maternice kako bi ona bila spremna za prihvat oplođenog jajašca. No kako žene stare, zaliha jajašaca je sve manja pa ovulacija i menstruacija prestaju, a time i mogućnost začeća. Tijelo nakon toga postupno prestane proizvoditi estrogen koji kontrolira te sve procese. To sve se ne događa preko noći. Može proći i nekoliko godina dok taj ključni hormon padne na najnižu razinu.




Kakav utjecaj hormoni imaju na tijelo?

Ogroman. Mozak, koža, mišići i emocije su značajno pogođeni smanjenjem razine estrogena. Tijelo se može početi ponašati bitno drugačije, a mnoge žene počnu osjećati simptome i puno prije nego im menstruacija doista prestane. To razdoblje se zove perimenopauza. Valovi vrućine, noćna znojenja, problemi sa spavanjem, tjeskoba, loše raspoloženje i gubitak interesa za seks neki su od najučestalijih simptoma. Također, tijekom ovog razdoblja nisu rijetki ni problemi s mjehurom te suhoća vagine.

Kad izluičivanje estrogena potpuno prestane, kosti i srce osjetit će dugoročne posljedice. Kosti mogu oslabjeti zbog čega lakše može doći do lomova, a žene postaju osjetljivije na probleme sa srcem i moždani udar. Zbog toga se mnogim ženama nudi hormonska terapija koja estrogen vraća na višu razinu kako bi se ublažili simptomi. No simptomi se ne javljaju kod svih žena, niti su oni za sve žene isti. Također, mogu se razlikovati u svojem intenzitetu i duljini trajanja – od nekoliko mjeseci pa do nekoliko godina.

Što uzrokuje valove vrućine ili valunge?

Ukratko – manjak estrogena koji je inače uključen u termoregulaciju organizma. Tijelo se inače sasma dobro nosi s promjenama temperature, no kad nedostaje estrogena, termostat se “pokvari” i mozak misli da se tijelo pregrijava, iako to nije slučaj.

Utječe li estrogen i na raspoloženje?

Da, može imati utjecaj i na to. Hormon djeluje na kemijske receptore u mozgu koji kontroliraju raspoloženje, a kad se razina hormona jako snizi, to može potaknuti tjeskobu i loše raspoloženje. Niska razina estrogena također može utjecati na kožu koja postaje suša radi čega vam se može činiti da vam kukci plaze ispod kože.

Jesu li uključeni i drugi hormoni?

Da – progesteron i testosteron. No njihov utjecaj nije tako velik kao estrogena. Progesteron svakoga mjeseca pomaže pripremiti tijelo za eventualnu trudnoću, no njegova se razina smanjuje kad menstruacija prestane. Testosteron, koje žene proizvode u manjoj količini, povezan je sa spolnim nagonom i razinom energije. Njegova razina počinje se smanjivati nakon tridesete, a kod malog broja žena treba ga nadomjestiti.

Kako znati da smo ušli u menopauzu?

Moguće je izvaditi krv i izmjeriti razinu FSH hormona, no ta metoda i nije najpouzdanija, pogotovo ako imate više od 45 godina. Stručnjaci kažu da razine hormona mogu padati i rasti čak u unutar jednog dana, pa pretraga krvi ne može dati baš pouzdane rezultate. Najbolje je zato porazgovarati s liječnikom opće prakse i iznijeti mu svoje simptome. Dakako, važno je znati koje simptome tražite. Valja obratiti pozornost na loše raspoloženje jednako toliko koliko i na valunge i noćno znojenje.

Jedan od znakova da se menopauza približava je i promjena u obilnosti menstruacije koje se može povećati ili smanjiti. Sve dok vam mjesečnica ne izostane čitavih godinu dana, nećete biti posve sigurni da ste ušli u menopauzu.

Što nakon toga?

Razine estrogena se nakon menopauze neće vratiti na uobičajenu razinu. S obzirom da se životni vijek produljuje, žene u prosjeku trećinu života prožive s manjkom estrogena. No nema razloga za brigu, kaže doktorica Heather Currie, ginekologinja i stručnjakinja za menopauzu te bivša predsjednica Britanskog udruženja za menopauzu.

“Žene nastavljaju raditi i kasnije u životu te i dalje izgledaju odlično. Imidž menopauze se mijenja”, kaže doktorica Currie. Njezin je savjet: “Ako mislite da ste ušli u menopauzu, posjetite svog liječnika i potražite informacije. Žene bi morale znati kako izgledaju simptomi.”

Doktorica Currie dodaje i kako postoji pregršt načina na koje si žena može pomoći sa svim tjelesnim i psihičkim promjenama koje menopauza nosi. Jedan od njih je i hormonska terapija kao najučinkovitiji oblik pomoći. Valja reći i da se vodi debata oko dugoročne sigurnosti takve terapije te da ona donosi i izvjesne nuspojave, no studije su pokazale da korist svakako nadilazi rizik.

Od velike pomoći može biti i razgovor sa ženama koje prolaze ili su prošle kroz menopauzu.

Ulazak u menopauzu još je jedan razlog da povedete računa o zdravom načinu života. To možete na sljedeće načine:

  • neka vaša prehrana bude izbalansirana s niskim udjelom masnoće ali zato bogata kalcijem kako biste osnažili kosti i zaštitili srce
  • redovito vježbajte kako biste smanjili stres i tjeskobu i zaštitili se od srčanih bolesti
  • prestanite pušiti kako biste spriječili srčane bolesti ali i valunge
  • smanjite unos alkohola što također može povoljno utjecati na valove vrućine

Nastavi čitati