Prati nas

Zdravlje

Prijeti li mi demencija? Ono što je dobro za srce, dobro je za mozak

Demencija je zajednički pojam koji se koristi za opisivanje raspona neuroloških poremećaja, odnosno bolesti koje utječu na mozak. Ljudi koji vode računa o zdravlju srca u svojim šezdesetima imaju umanjen rizik za razvoj demencije.

Objavljeno

|

Briga za dementne
foto: Pixabay

Sedam je zdravstvenih faktora povezanih s razvojem demencije: pušači, pretili te oni koji se nezdravo hrane su u najvećoj opasnosti, piše portal Dementia.org. Ukratko, ljudi koji vode računa o zdravlju srca u svojim šezdesetima imaju umanjen rizik za razvoj demencije, pokazalo je istraživanje francuskih znanstvenika.

Znanstvenici su potvrdili sedam zdravstvenih faktora koji mogu utjecati na razvoj demencije u starijoj životnoj dobi: pušenje, tjelesna masa, redovita tjelovježba, zdrava prehrana, krvni tlak te razine šećera i kolesterola u krvi. Prevedeno: preporučuje se prestanak pušenja, održavanje vitke linije i česta tjelovježbu. Također valja jesti dvije porcije ribe tjedno te voće i povrće tri puta dnevno.


Kako je istraživanje provedeno?

Istraživači sa sveučilišta u Bordeauxu ocijenili su srčano zdravlje kod 6.626 osoba starijih od 65 godina, a rezultate su pokušali dovest u korelaciju s demencijom. Zdravlje srca ocijenjeno je na temelju upitnika koji je sadržavao nabrojanih sedam stavki. Istovremenu su im ispitivane i kognitivne funkcije više puta u periodu između 1999. i 2016.

Briga za srce pomaže vašem mozgu

Rezultati upućuju na povezanost lošeg srčanog zdravlja kod ljudi u šezdesetima s rizikom od razvoja demencije tijekom sljedećih godina života. Što manje slijedimo smjernice za održavanje kardiovaskularnog zdravlja, to je veći rizik za naknadni razvoj demencije.

I osteoporoza je u vezi s demencijom

Ranije istraživanje je pokazalo da žene s osteoporozom imaju 30% veće izglede za razvitak simptoma gubitka pamćenja, a muškarci s osteoporozom imaju 20% povećani rizik od demencije. Ovo je bilo prvo istraživanje takve vrste. Autor studije, dr. Louis Jacob s Pariškog sveučilišta, rekao je sljedeće: “Glavna hipoteza bila je povezanost između osteoporoze i demencije te ideja da ova dva stanja imaju iste faktore rizika”

Ovi faktori rizika uključuju određene genetske mutacije, kao i vitaminske i hormonske deficijencije. Osteoporoza pogađa jednu od četiri žene i jednog od osam muškaraca u svijetu. Žene imaju dvostruko veći rizik zbog toga što imaju manje i tanje kosti. Rizik se povećava nakon menopauze kada opada koncentracija protektivnog hormona estrogena.

Što je demencija? Ubojita bolest koja oboljelima krade sjećanja

Globalna zabrinutost

Demencija je zajednički pojam koji se koristi za opisivanje raspona neuroloških poremećaja, odnosno bolesti koje utječu na mozak. Postoje mnogi tipovi demencije od kojih je Alzheimerova bolest najčešća. Neki ljudi mogu oboliti od kombinacije različitih tipova demencije. Bez obzira na točnu dijagnozu, svaka osoba će iskusiti demenciju na jedinstven način. Danas postoji globalna zabrinutost u vezi demencije ali ona se najčešće viđa u bogatijim zemljama gdje postoji veća šansa da će ljudi doživjeti duboku starost.

Koliko ima oboljelih?

Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86.000 osoba s demencijom. Izvještaji Alzheimer Societyja kažu da postoji više od 850.000 ljudi u Velikoj Britaniji  koji boluju od demencije, a od toga više od 500.000 otpada na Alzheimerovu bolest. Procjenjuje se da će broj oboljelih od demencije dosegnuti milijun do 2025. godine. Procjena broja oboljelih u SAD-u iznonsi 5,7 milijuna, a u narednim godinama se očekuje sličan porast. Kako osoba stari, raste i njezina šansa za razvoj demencije. Načini dijagnoze se poboljšavaju, ali vjeruje se da postoje mnogi oboljeli kojima bolest nije dijagnosticirana.

Postoji li lijek?

Trenutno nemamo lijek za demenciju. Ali novi lijekovi mogu usporiti njezin razvoj a što se ranije bolest uoči to je tretman učinkovitiji.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP