Prati nas

Zdravlje

Prijeti li mi demencija? Ono što je dobro za srce, dobro je za mozak

Demencija je zajednički pojam koji se koristi za opisivanje raspona neuroloških poremećaja, odnosno bolesti koje utječu na mozak. Ljudi koji vode računa o zdravlju srca u svojim šezdesetima imaju umanjen rizik za razvoj demencije.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Briga za dementne
foto: Pixabay

Sedam je zdravstvenih faktora povezanih s razvojem demencije: pušači, pretili te oni koji se nezdravo hrane su u najvećoj opasnosti, piše portal Dementia.org. Ukratko, ljudi koji vode računa o zdravlju srca u svojim šezdesetima imaju umanjen rizik za razvoj demencije, pokazalo je istraživanje francuskih znanstvenika.

Znanstvenici su potvrdili sedam zdravstvenih faktora koji mogu utjecati na razvoj demencije u starijoj životnoj dobi: pušenje, tjelesna masa, redovita tjelovježba, zdrava prehrana, krvni tlak te razine šećera i kolesterola u krvi. Prevedeno: preporučuje se prestanak pušenja, održavanje vitke linije i česta tjelovježbu. Također valja jesti dvije porcije ribe tjedno te voće i povrće tri puta dnevno.


Kako je istraživanje provedeno?

Istraživači sa sveučilišta u Bordeauxu ocijenili su srčano zdravlje kod 6.626 osoba starijih od 65 godina, a rezultate su pokušali dovest u korelaciju s demencijom. Zdravlje srca ocijenjeno je na temelju upitnika koji je sadržavao nabrojanih sedam stavki. Istovremenu su im ispitivane i kognitivne funkcije više puta u periodu između 1999. i 2016.

Briga za srce pomaže vašem mozgu

Rezultati upućuju na povezanost lošeg srčanog zdravlja kod ljudi u šezdesetima s rizikom od razvoja demencije tijekom sljedećih godina života. Što manje slijedimo smjernice za održavanje kardiovaskularnog zdravlja, to je veći rizik za naknadni razvoj demencije.

I osteoporoza je u vezi s demencijom

Ranije istraživanje je pokazalo da žene s osteoporozom imaju 30% veće izglede za razvitak simptoma gubitka pamćenja, a muškarci s osteoporozom imaju 20% povećani rizik od demencije. Ovo je bilo prvo istraživanje takve vrste. Autor studije, dr. Louis Jacob s Pariškog sveučilišta, rekao je sljedeće: “Glavna hipoteza bila je povezanost između osteoporoze i demencije te ideja da ova dva stanja imaju iste faktore rizika”

Ovi faktori rizika uključuju određene genetske mutacije, kao i vitaminske i hormonske deficijencije. Osteoporoza pogađa jednu od četiri žene i jednog od osam muškaraca u svijetu. Žene imaju dvostruko veći rizik zbog toga što imaju manje i tanje kosti. Rizik se povećava nakon menopauze kada opada koncentracija protektivnog hormona estrogena.

Što je demencija? Ubojita bolest koja oboljelima krade sjećanja

Globalna zabrinutost

Demencija je zajednički pojam koji se koristi za opisivanje raspona neuroloških poremećaja, odnosno bolesti koje utječu na mozak. Postoje mnogi tipovi demencije od kojih je Alzheimerova bolest najčešća. Neki ljudi mogu oboliti od kombinacije različitih tipova demencije. Bez obzira na točnu dijagnozu, svaka osoba će iskusiti demenciju na jedinstven način. Danas postoji globalna zabrinutost u vezi demencije ali ona se najčešće viđa u bogatijim zemljama gdje postoji veća šansa da će ljudi doživjeti duboku starost.

Koliko ima oboljelih?

Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86.000 osoba s demencijom. Izvještaji Alzheimer Societyja kažu da postoji više od 850.000 ljudi u Velikoj Britaniji  koji boluju od demencije, a od toga više od 500.000 otpada na Alzheimerovu bolest. Procjenjuje se da će broj oboljelih od demencije dosegnuti milijun do 2025. godine. Procjena broja oboljelih u SAD-u iznonsi 5,7 milijuna, a u narednim godinama se očekuje sličan porast. Kako osoba stari, raste i njezina šansa za razvoj demencije. Načini dijagnoze se poboljšavaju, ali vjeruje se da postoje mnogi oboljeli kojima bolest nije dijagnosticirana.

Postoji li lijek?

Trenutno nemamo lijek za demenciju. Ali novi lijekovi mogu usporiti njezin razvoj a što se ranije bolest uoči to je tretman učinkovitiji.

.

Zdravlje

Što treba imati u kućnoj ljekarni, a koje lijekove treba odmah baciti?

U kućnim ljekarnama nađe se svačega, no s lijekovima valja biti oprezan i prije uzimanja se konzultirati s liječnikom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Andoli, aspirini, analgetici, razni vitamini kojima je odavno istekao rok trajanja, onda antibiotici koje nismo popili do kraja, a “šteta da se bace jer nikad ne znaš”…

Ukratko, u kućnim apotekama nađe se svega i svačega. Zbog koronavirusa su ladice s lijekovima dopunjene i dodatnim preparatima koji bi nam trebali pomoći da prebolimo nesretni virus ako ga na koncu ne uspijemo izbjeći.


No od kolike su doista koristi sve te stvari koje čuvamo u kućnim ljekarnama? Je li što od toga štetno i što bi zapravo obavezno trebali imati u svojim domovima sad kad nam osim sezonske gripe i viroze prijeti i taj nesretni COVID-19? Pitali smo to liječnika opće prakse Milana Mazalina.

“Kao prvo, ljudi kod kuće uopće ne bi trebali imati previše raznih lijekova jer kućna apoteka ne bi trebala izgledati kao prava, a upravo to, nažalost, mnogi nastoje napraviti. Za to nema razloga, jer većinu lijekova ionako treba uzimati tek nakon dogovora s liječnikom ili barem farmaceutom” kaže doktor Mazalin.

Temperaturu ne treba odmah snižavati

Ono što bi ipak bilo preporučljivo imati za prvu ruku je nešto za snižavanje temperature, no i tu valja biti oprezan.

“U zadnje vrijeme za snižavanje temperasture najviše preporučujemo lijekove na bazi paracetamola, a ponekad se mogu uzimati i neki antireumatici. Doduše, nekim ljudima taj paracetamol ne uspije baš skinuti temperaturu jer je manje potentan, ali je bolji za ljude kojima bi, recimo, ibuprofen mogao izazvati neke gastro tegobe. No ni paracetamol nije bezazlen jer može oštetiti jetru”, kaže doktor Mazalin i naglašava da čak ni lijekove za snižavanje temperature ne bi trebalo uzimati po vlastitom nahođenju.

“Čak ni te lijekove za temperaturu ne treba uzimati bez konzultacije, niti temperaturu uopće treba skidati čim se pojavi i ako iznosi oko 37-38 Celzijevih stupnjeva. Temperaturu nižu od 38 ne treba skidati jer ona i služi za zaštitu od infekcija i kao pokazatelj u kojem smjeru čitav infekt ide. Na primjer, ako rano krenemo skidati temperaturu, onda temperatura nije odradila što je trebala, osjećamo se dobro, a zapravo još nismo zdravi”, kaže doktor Mazalin.

Od kapi za nos bolja je fiziološka otopina

Od drugih lijekova dobro je imati nekakve kapi za nos, iako niti s njima ne treba pretjerivati.

“Bolje su razne otopine morske vode i varijacije na temu tih fizioloških otopina za nos koje rade toaletu nosa, olakšavaju izbacivanje svih tih nakupljenih stvari u nosu pa tako i virusa. To se pokazalo dosta korisnim i u slučaju koronavirusa gdje je naročito važna vlažna sluznica koja je tako otpornija. Klasične kapi za nos mogu se koristiti u slučaju jakog začepljenja nosa, no tek neko kraće vrijeme i uz oprez jer mogu izazvati oštećenje nosne sluznice”, kaže doktor Mazalin.

Kod ljudi koji imaju proljev nisu loši ni probiotici, a za suhi kašalj dobro je imati nešto protiv kašlja, sirup ili pastile i to je zapravo sve što bi ljudi trebali imati u kućnim apotekama, kaže doktor.

Antibiotike se ne smije uzimati na svoju ruku

“Važno je naglasiti da treba izbjegavati imati u kući antibiotike jer za to doista nema nikakvog razloga. U zadnje je vrijeme nastala nekakva pošast oko azitromicina i deksametazona… Čim se u medijima pojavi neki lijek koji potencijalno pomaže kod COVID-19, odmah krene veliki interes. No kao prvo, problem je u tome što čovjek ne smije na svoju ruku uzimati takve lijekove, a drugo, bilo je dosta slučajeva u kojima se naknadno ustanovilo da ti lijekovi ne samo da nisu korisni nego su i štetni. Moj savjet je da se nikako ne nasjeda tim poluinformacijama kojima smo u zadnje vrijeme zatrpani i koje onda slijedimo u želji da se nekako zaštitimo”, kaže doktor Mazalin.

Vitamin D uzimati oprezno

U posljednje je vrijeme bilo dosta govora i o vitaminu D koji pomaže optimalnoj funkciji imuniteta, no i tu doktor Mazalin savjetuje oprez. “S D vitaminom treba biti oprezan. Iako ima dosta ljudi koji imaju deficit tog vitamina, to je ujedno i vitamin koji se može nagomilavati u organizmu pa možemo doći u stanje hipervitaminoze što također nije dobro. Tako da ga treba uzimati sa zrnom soli, što bi se reklo, odnosno ne napamet.”

Slična je stvar, kaže doktor, i s vitaminom C koji je jedno vrijeme bio jako popularan. “Istraživanjima se nije dokazalo da je pojačano uzimanje C vitamina korisno kod respiratornih infekata. Ako ćemo ga uzimati, bolje je držati se nekakvih prirodnih izvora, a vitamine u obliku tableta treba uzimati samo onda kada se dokaže njihov nedostatak u organizmu. Osim toga, i oni mogu biti loši za želudac”, kaže doktor Mazalin.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP