Prati nas

Vijesti

Produžuju li privatna dopunska osiguranja ugovore teško bolesnima?

Često sam puta, dok sam ležao u bolničkom krevetu, ne znajući hoću li dočekati sutrašnji dan, pomislio kako sam, ne znajući što me čeka u budućnosti, učinio pravu stvar i uzeo u UNIQA osiguranju dopunsko zdravstveno osiguranje, kazuje Zvonimir.

Objavljeno

|

Koje dopunsko osiguranje uzeti?
foto: Pixabay

Zvonimir Višić iz Splita, koji je 1. kolovoza 2016. “uzeo” dopunsko zdravstveno osiguranje u UNIQI koje je ugovorom trebao plaćati 65 kuna mjesečno, što je on i radio.  Kako je ispričao za Slobodnu Dalmaciju, ugovor je potpisao dok je još bio zdrav. No u lipnju 2017. godine završio je u bolnici. Nakon niza pretraga, utvrđeno je da boluje od Chronove bolesti.

“Često sam puta, dok sam ležao u bolničkom krevetu, ne znajući hoću li dočekati sutrašnji dan, pomislio kako sam, ne znajući što me čeka u budućnosti, učinio pravu stvar i uzeo u UNIQA osiguranju dopunsko zdravstveno osiguranje“, kazuje Zvonimir.


No po isteku ugovora UNIQA je obavijestila Zvonimira da mu ugovor neće produžiti. “Preko prijatelja, koji poznaju neke ljude u UNIQI, doznao sam da sam prešao pet tisuća kuna limita u bolničkom liječenju, odnosno bolničkih troškova, i da sam njima neisplativ kao stranka. Nitko me nikada iz UNIQE nije obavijestio o postojanju nekakvog limita u dopunskom zdravstvenom osiguranju, jer da sam znao da postoji nekakav limit zasigurno kod njih ne bih uzeo to dopunsko osiguranje”, ispričao je Slobodnoj.

Zvonimir je nakon svega uzeo državno dopunsko osiguranje (HZZO). “Kod njih nema nikakvih ograničenja i žao mi je što to osiguranje nisam uzeo odmah prije dvije godine”, objasnio  je novinarima.

Teški kronični bolesnici su neisplativi

UNIQA je naknadno pojasnila da je neproduživanje ugovora sasma “normalna stvar”.

“Po svojoj biti posao osiguranja je procjena rizika koji se može ostvariti nakon stupanja na snagu ugovora o osiguranju i to radi svaki osiguratelj koji posluje na tržištu. Ovisno o procjeni izvjesnosti tog rizika, osiguratelj potom određuje premiju osiguranja (novčani iznos koji ugovaratelj osiguranja plaća osiguratelju temeljem sklopljenog ugovora o osiguranju.)

Da bi se određeni rizik osigurao (pod rizikom se misli na budući neizvjesni događaj koji osiguraniku može izazvati štetu) nužno je da njegovo ostvarenje bude neizvjesno. Ako postoji izrazito velika mogućnost da se rizik dogodi, procjenjuje se uvećanje tog rizika, a događaj koji će se sigurno dogoditi je izvjestan rizik, pa se, u skladu sa zakonskim odredbama, ne može niti osigurati. Radi se o općim načelima osiguranja koja su zajednička za sve osiguratelje i ne razlikuju se od onih koji vrijede u Europi i po kojima smo dužni postupati.

Iako se u zdravstvenom osiguranju na korist klijenata primjena tih odredbi ublažava te se u osiguranje prihvaćaju i osobe koje imaju određene zdravstvene tegobe, nije moguće osiguranje u slučaju kad se zna da će isplate šteta u velikoj mjeri premašiti uplaćene premije osiguranja.

U konkretnom slučaju UNIQA nije osiguraniku raskinula ugovor o osiguranju već smo klijenta obavijestili da je njegova polica, sklopljena na godinu dana, istekla te da ne možemo zaključiti novi ugovor osiguranju. Obavještavanje klijenta o isteku osiguranja nije naša obveza, no ipak smo ga informirali na vrijeme kako ne bi ostao bez osigurateljne zaštite”, priopćili su iz ove privatne osiguravateljske kuće.

 

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP