Prati nas

Zdravlje

Samo dva tjedna tjelesne neaktivnosti ima razoran učinak

Tim kanadskih znanstvenika proveo je istraživanje kojim su željeli utvrditi kako na osobe s preddijabetičkim stanjem djeluje dva tjedna tjelesne neaktivnosti. Rezultatu su ih zapanjili. Ne samo da im se zdravlje značajno pogoršalo, već ga je bilo vrlo teško popraviti.

Objavljeno

|

Kako što prije u penziju? Kako u mirovinu?
foto: BigStock

Novo istraživanje pokazalo je da samo dva tjedna neaktivnosti može kod starijih osoba u s preddijabetičkim stanjem biti okidač za razvoj dijabetesa, objavio je portal Medical News Today. Kako starimo, tjelesna aktivnost postaje sve važnija i važnija. Internet je doslovno preplavljen tekstovima koji opisuju višestruku korist od redovitog vježbanja. Na primjer, dokazano je da aerobna aktivnost i vježbanje mišića poboljšavaju i psihičko stanje starijih, a samo nekoliko minuta vježbe svaki dan, produljuje život i popravlja moždanu funkciju.

O korisnosti vježbanja već se dugo i puno govori, no koji su efekti fizičke neaktivnosti? Neke studije pokazale su da sjedilački način života šteti zdravlju mozga i povećava rizik od dijabetesa i demencije kod starijih osoba, dok druge sugeriraju da tjelesna neaktivnost jednostavno ubrzava starenja.



Novo istraživanje pozabavilo se metaboličkim efektima fizičke neaktivnosti kod starije populacije. Tim znanstvenika pod vodstvom Chrisa Mcglorya iz Centra za dijabetes na Odjelu za kineziologiju na Sveučilištu McMaster u Ontariju u Kanadi, nakanio je istražiti kakav efekt na starije osobe ima dva tjedna tjelesne neaktivnosti. Njihova saznanja objavljena su u časopisu Journals of Gerontology.

Štetne učinke teško je preokrenuti

Mcglory i njegovi kolege ispitivali su grupu starijih osoba između 60 i 85 godina kojima je već dijagnosticirano preddijabetičko stanje. Znanstvenici su zamolili sudionike da ograniče dnevni broj koraka na tisuću kroz period od dva tjedna. Naime, manje od tisuću koraka dnevno je kao da ste zatvoreni u kući. Tijekom perioda istraživanja, znanstvenici su motrili tjelesnu aktivnost ispitanika pomoću brojača koraka i drugih posebnih naprava. Također, redovito su im kontrolirali razinu šećera u krvi.

Znanstvenici su otkrili da se ispitanicima samo nakon nekoliko dana tjelesne neaktivnosti koštana masa i snaga značajno smanjila. Također, znanstvenici su primijetili da su ljudi s preddijabetičkim stanjem vrlo brzo počeli pokazivati znakove dijabetesa tipa 2, poput otpornosti na inzulin. Uz to, sam povratak tjelesnoj aktivnosti u sljedeća dva tjedna nije bio dovoljan da se preokrenu štetni učinci neaktivnosti.

„Očekivali smo da će se kod sudionika razviti dijabetes, no iznenadili smo se kad smo primijetili da se njihovo stanje nije popravilo nakon povratka normalnoj razini aktivnosti“, rekao je Mcglory.

Stewart Phillips, profesor kineziologije na McMasteru i jedan od članova istraživačkog tima, rekao je da je tretiranje dijabetesa 2 vrlo skupo i često komplicirano. „Ljudi koji su dugo ležali i bili neaktivni, moraju uložiti dodatan napor kako bi im se razina šećera vratila u normalu.“

Mcglory je potvrdio Phillipsov stav: „Kako bi starije osoba s preddijabetičkim stanjem povratile metaboličko zdravlje i spriječile daljnje pogoršanje zbog perioda neaktivnosti, potrebna je rehabilitacija, promjene u prehrani, pa čak i naki lijekovi.“ U SAD-u čak 84 milijuna ljudi ima preddijabetičko stanje, dok ih 23,1 milijun ima dijagnosticiran dijabetes tipa 2.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati