Prati nas

Zdravlje

Samo dva tjedna tjelesne neaktivnosti ima razoran učinak

Tim kanadskih znanstvenika proveo je istraživanje kojim su željeli utvrditi kako na osobe s preddijabetičkim stanjem djeluje dva tjedna tjelesne neaktivnosti. Rezultatu su ih zapanjili. Ne samo da im se zdravlje značajno pogoršalo, već ga je bilo vrlo teško popraviti.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako što prije u penziju? Kako u mirovinu?
foto: BigStock

Novo istraživanje pokazalo je da samo dva tjedna neaktivnosti može kod starijih osoba u s preddijabetičkim stanjem biti okidač za razvoj dijabetesa, objavio je portal Medical News Today. Kako starimo, tjelesna aktivnost postaje sve važnija i važnija. Internet je doslovno preplavljen tekstovima koji opisuju višestruku korist od redovitog vježbanja. Na primjer, dokazano je da aerobna aktivnost i vježbanje mišića poboljšavaju i psihičko stanje starijih, a samo nekoliko minuta vježbe svaki dan, produljuje život i popravlja moždanu funkciju.

O korisnosti vježbanja već se dugo i puno govori, no koji su efekti fizičke neaktivnosti? Neke studije pokazale su da sjedilački način života šteti zdravlju mozga i povećava rizik od dijabetesa i demencije kod starijih osoba, dok druge sugeriraju da tjelesna neaktivnost jednostavno ubrzava starenja.


Novo istraživanje pozabavilo se metaboličkim efektima fizičke neaktivnosti kod starije populacije. Tim znanstvenika pod vodstvom Chrisa Mcglorya iz Centra za dijabetes na Odjelu za kineziologiju na Sveučilištu McMaster u Ontariju u Kanadi, nakanio je istražiti kakav efekt na starije osobe ima dva tjedna tjelesne neaktivnosti. Njihova saznanja objavljena su u časopisu Journals of Gerontology.

Štetne učinke teško je preokrenuti

Mcglory i njegovi kolege ispitivali su grupu starijih osoba između 60 i 85 godina kojima je već dijagnosticirano preddijabetičko stanje. Znanstvenici su zamolili sudionike da ograniče dnevni broj koraka na tisuću kroz period od dva tjedna. Naime, manje od tisuću koraka dnevno je kao da ste zatvoreni u kući. Tijekom perioda istraživanja, znanstvenici su motrili tjelesnu aktivnost ispitanika pomoću brojača koraka i drugih posebnih naprava. Također, redovito su im kontrolirali razinu šećera u krvi.

Znanstvenici su otkrili da se ispitanicima samo nakon nekoliko dana tjelesne neaktivnosti koštana masa i snaga značajno smanjila. Također, znanstvenici su primijetili da su ljudi s preddijabetičkim stanjem vrlo brzo počeli pokazivati znakove dijabetesa tipa 2, poput otpornosti na inzulin. Uz to, sam povratak tjelesnoj aktivnosti u sljedeća dva tjedna nije bio dovoljan da se preokrenu štetni učinci neaktivnosti.

„Očekivali smo da će se kod sudionika razviti dijabetes, no iznenadili smo se kad smo primijetili da se njihovo stanje nije popravilo nakon povratka normalnoj razini aktivnosti“, rekao je Mcglory.

Stewart Phillips, profesor kineziologije na McMasteru i jedan od članova istraživačkog tima, rekao je da je tretiranje dijabetesa 2 vrlo skupo i često komplicirano. „Ljudi koji su dugo ležali i bili neaktivni, moraju uložiti dodatan napor kako bi im se razina šećera vratila u normalu.“

Mcglory je potvrdio Phillipsov stav: „Kako bi starije osoba s preddijabetičkim stanjem povratile metaboličko zdravlje i spriječile daljnje pogoršanje zbog perioda neaktivnosti, potrebna je rehabilitacija, promjene u prehrani, pa čak i naki lijekovi.“ U SAD-u čak 84 milijuna ljudi ima preddijabetičko stanje, dok ih 23,1 milijun ima dijagnosticiran dijabetes tipa 2.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP