Prati nas

Nema predaje

Zašto koža stari i kako je njegovati?

“Možda ne možemo usporiti vrijeme, ali bez obzira na to, možemo djelovati na fotoinducirano starenje kože, kao posljedica izlaganja kože UV zrakama, koje imaju kumulativni učinak u poticanju starenja kože. Zapravo bismo trebali izbjegavati pretjerano izlaganje suncu od najranije mladosti.”

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako njegovati kožu?
foto: Pixabay

Svi starimo, to je neizbježno. Stari i naša koža pa taj najveći organ u našem tijelu postaje neugodni i vrlo očiti podsjetnik na prolaznost. Također, koža tek u kasnijim godinama pokazuje kakvi smo prema njoj bili u mladosti, koliko smo joj pažnje posvećivali, kako smo se hranili i koliko smo se čuvali sunca. Pa iako ćemo mnogi mladi prednost dati preplanulom tenu, koža pamti svo to izlaganje UV zrakama i kasnije naplaćuje s kamatama.

No krenimo redom. Koji se to točno procesi događaju da koža gubi svoju elastičnost i da se pojavljuju bore pitali smo doktoricu Lenu Kotrulju, dr.med., spec. dermatologije i venerologije u poliklinici DearmaPlus.


“Starenje je biološki proces koji nastaje kao posljedica intrinzičnog ili kronološkog starenje koje je genetski determinirano i ekstrinzičnog starenja koje je potaknuto različitim vanjskim čimbenicima i ponašanjem pojedinca. Kao posljedica starenja koža s godinama postaje sve tanja, progresivno se smanjuje elasticitet, čvrstoća i vaskularizacija kože, što dovodi do opuštanja kože, nastanka bora, smanjenja svježine i punoće kože.” I da – ono na što nas stalno upozoravaju, doista i jest najštetnije za kožu. Pretjerano sunce, odnosno, kako kaže doktorica Kotrulja, fotostarenje.

“Među štetnim utjecajima okoline koji dovode do ubrzanog starenja kože najvažnije je fotostarenje kao posljedica prekomjernog i kumulativnog izlaganja ultravioletnim zrakama, što kao posljedicu ima promjene u strukturi epidermisa pri čemu koža postaje fragilnija, uz povećanu suhoću i gubitak elastičnosti, te nastanka crvenila, pigmentnih promjena i teleangiektazija. Starenjem kože smanjuje se količina kolagena i hijaluronske kiseline u koži što dovodi do gubitka elastičnosti i hidratacije kože. Dobro hidrirana koža zdrava je i puna, stoga je dovoljan udio hijaluronske kiseline važan za mladolik izgled kože. Hijaluronska kiselina prirodni je polisaharid koji se nalazi u koži, a njezina je uloga vezati i apsorbirati vodu, što koži daje punoću, smanjuje stvaranje bora i već postojeće bore i nepravilnosti, poboljšava hidratizaciju kože i stimulira proizvodnju kolagena u koži. Kolagen je ključan u održavanju kože mladolikom, zdravom, čvrstom i punom. Najvažnija uloga kolagena je održavanje strukture i otpornosti kože – kolagen u koži doprinosi stvaranju vlaknaste mreže koja učvršćuje slojeve kože i potiče rast novih stanica.”

No, kad bore jednom nastanu, ima li doista pomoći, a da to ne uključuje odlazak na operaciju?

U estetskoj dermatologiji primjenjuju se različite anti-age metode, koje uključuju primjenu hijaluronskih filera za popunjavanje bora i vraćanje volumena licu, ali i razni postupci kojima se poboljšava tekstura kože kao što je mezoterapija uz unošenje različitih aktivnih sastojaka u kožu kao što je hijaluronska kiselina, vitamini i antioksidansi. Sinteza hijaluronske kiseline i kolagena može se potaknuti različitim postupcima kao što su tretmani koji rade na principu mikroozljede tkiva i posljedičnog poticanja prirodnih regenerativnih procesa u koži (tretman mikroiglicama, laserski tretman, tretman radiofrekvencije). Navedeni tretmani potiču obnovu kože, obnavljajući njezin elasticitet.”

I mladoj i starijoj koži zajedničko je da zahtijevaju redovitu njegu. No, što je najvažnije za njegu zrele kože i kako se ona razlikuje od njege mlade kože?

“Zrela koža zahtijeva posebnu njegu uz primjenu preparata sa aktivnim sastojcima kojima se vraća elastičnost i potiče regeneracija i pomlađivanje kože. Za ublažavanje bora najbolji su odabir kreme s retinolom (derivat vitamina A) i hijaluronskom kiselinom. Retinoidi povećavaju staničnu aktivnost u dermisu ublažavajući manjak elastičnosti kože. Retinol pomaže u sintezi kolagena, potpomaže rast i obnavljanje tkiva i štiti kožu od negativnih utjecaja slobodnih radikala. Najvažniji dio njegujućeg režima zrele kože je dobra hidratacija zbog čega je hijaluronska kiselina nezaobilazni sastojak u njezi. Također se preporuča primjena hidratantnih krema koje sadrže eksfolijante poput AHA kiseline, te antioksidanse poput C i E vitamina. Dnevna bi krema također trebala imati zaštitni faktor, najmanje SPF 30+ kako bi se spriječilo fotostarenje kože.

Netko će reći: “Ali njega kože košta, kreme su skupe, a da o odlascima kozmetičaru i ne govorimo.” Je li istina da su skuplje kreme bolje od jeftinijih?

Važno je znati da cijena proizvoda nikako nije garancija kvalitete te da je potrebno temeljito čitati koje aktivne sastojke krema sadrži. Preporuča se primjena prirodnih krema za lice koje sadrže isključivo čiste, biološki kontolirane biljne sirovine, i koje ne sadrže parabene i sintetske mirisne komponente. Za garanciju kvalitete potrebno je provjeriti da li krema ima certifikat da je dermatološki testirana.

U novinama i na portalima ponekad se mogu naći savjeti i ideje o tome da je vlastitu kremu moguće “smućkati” kod kuće i da sve što nam je za to potrebno zapravo već imamo u vlastitoj kuhinji. No što je istina s kremama i pomadama iz kućne radinosti? Mogu li one biti doista jednako dobre kao i kreme poznatih proizvođača?

Za formulaciju krema  u kućnoj radinosti potrebno je veliko znanje i razumijevanje podudarnosti aktivnih sastojaka koji se koriste. Stoga je važno kritički pristupiti edukaciji i ne eksperimentirani na vlastitoj koži kako ne bi došlo do iritacije ili poticanja upalnog procesa uslijed komedogenog djelovanja  nepodudarnih uljnih sastojaka.

Problematična koža nije samo estetski problem već može ukazivati i na neke zdravstvene probleme. Koji se zdravstveni problemi mogu iščitavati na zreloj koži?

Starija koža nosi sa sobom povećani rizik od nastanka prekanceroza i tumora kože, vrlo često kao posljedica prekomjernog izlaganja UV zrakama tijekom života. Osim toga kao posljedica nekontroliranog izlaganja suncu na zreloj koži se mogu se pojaviti diskoloracije i teleangiektazije ali i neke fotodermatoze koje mogu u podlozi biti posljedica autoimunog zbivanja u organizmu (kao što je lupus ili druge autoimune bolesti vezivnog tkiva).

Na kraju smo zamolili doktoricu Kotrulja da našim čitateljicama zrelije dobi da nekoliko savjeta vezanih uz njegu kože.

Svakodnevna njega kože je imperativ u pravilnoj njezi, uz primjenu krema s aktivnim sastojcima kao što je glikolna kiselina ili retinol, te antioksidansima kako bi se spriječio nastanak slobodnih radikala koji potiču starenje i degenerativne promjene u koži. Možda ne možemo usporiti vrijeme, ali bez obzira na to, možemo djelovati na fotoinducirano starenje kože, kao posljedica izlaganja kože UV zrakama, koje imaju kumulativni učinak u poticanju starenja kože. Zapravo bismo trebali izbjegavati pretjerano izlaganje suncu od najranije mladosti. Potrebno je izbjegavati izlaganje izrazito jakom suncu, nositi odgovarajuću odjeću, šešir i sunčane naočale, koristiti proizvode za zaštitu od sunca s visokim faktorom zaštite.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.

.

Aktivno starenje

Unatoč koronavirusu, programi u centrima za kulturu idu dalje

S obzirom na epidemiju COVID-19, mnogi centri za kulturu i otvorena učilišta prilagodili su svoje programe novonastaloj situaciji. Osobe treće životne dobi ove godine imaju sužen izbor, ali nešto zanimljivih programa ipak se može naći.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ova jesen po mnogome je drugačija od ostalih jer je epidemija koronavirusa poremetila većinu planova. Novonastaloj situaciji i tom famoznom “novom normalnom” prilagođavaju se i u zagrebačkim centrima za kulturu i otvorenim učilištima pa se uobičajeni programi održavaju u manjem obimu nego inače i pod posebnim epidemiološkim mjerama.

Dobra je vrijest da programa za treću životnu dob u većini centara ipak ima, a mi smo istražili koji su i kako u njima sudjelovati na siguran način.


Centar za kulturu i informacije Maksimir

Jadranka Kerin, voditeljica programa za osobe treće životne dobi u Centru za kulturu i informacije Maksimir, kazala nam je da ove jeseni idu dalje programi dramske skupine Treći čin i kiparsko slikarske radionice za treću dob.

“Ti su programi išli i ova tri mjeseca, sve do lipnja. Naše voditeljice koje rade u Domu za starije Maksimir su uz silan trud uspjele provesti neke programe jer, kao što znate, u domove za starije ne može se ući. Likovna radionica je recimo išla tako da je voditeljica, inače apsolventica na Akademiji likovnih umjetnosti Karla Radanović, polaznicima zadavala zadatke online vezane uz to što će crtati i u kojoj tehnici, i to razgovarajući s njima pojedinačno te uz pomoć socijalnih radnika u domu. Onda su polaznici, koliko su uspjeli, preko nekog kompjutora iz doma ili preko mobitela ako su nešto malo mlađi, slali te uratke natrag. Tako se to održavalo, a tako ćemo, nažalost morati nastaviti i dalje kad je riječ o aktivnostima u domu jer voditeljica ne može do polaznika pa je dosta teško. Pokušat ćemo, kad ova čitava situacija malo popusti, napraviti izložbu tih radova”, kaže gospođa Kerin.

“Tako funkcionira i dramska radionica gdje je još interesantnije, a voditeljica, diplomirana dramatrurginja Maja Sviben, radi pojedinačno s polaznicima okosnicu za dramske likove. Polaznici onda sami trebaju taj lik osmisliti, tekstualno i na sve druge načine pa onda ona to zapisuje. Nakon toga planiramo sve te likove okupiti i jednom, možda, tu predstavu doista i izvesti”, kaže Kerin.

No, nešto programa odvija se i u samom Centru. “Ono što ćemo mi raditi ovdje u Centru od ponedjeljka, 5. listopada, su likovne radionice za starije koje će se održavati vani na otvorenom u parku Maksimir. To će tako funkcionirati dok god dozvole vremenske prilike. Radionice će ići ponedjeljkom od 10 do 12 sati. Ako su na otvorenom, polaznici mogu biti na primjerenoj razdaljini, crtati, slikati i raditi, i to sve uz voditeljicu Loru Elezović, također apsolventicu na Akademiji likovnih umjetnosti”, opisuje nam Kerin.

Ostali programi za treću dob koje su prethodnih godina organizirali, sada, nažalost, više ne idu. Ide tek ples na svili za mlađe i suvremeni ples za djecu, no što se tiče programa za starije ove godine dostupne su samo navedene radionice.

Gospođa Kerin naglašava i sljedeće: “Sve radionice organizirane su pod posebnim epidemiološkim mjerama, polaznici su na razdaljini, nose se maske, pazimo, no i mučimo se u svemu tome.”

Najteže je, kaže, polaznicima u domu jer bi oni vrlo rado imali nekakve kontakte s vanjskim svijetom, ali nažalost takva je situacija i mjere za domove su dosta stroge.

“Naši polaznici koji dolaze u Centar su molili da svako nastavimo s programima i jako im se svidjela ideja da to bude na otvorenom u parku Maksimir. Naime, u toj likovnoj grupi ih ima dosta, 10-12, a naša prostorija u kojoj se program inače održava nije dovoljno velika da bi svi mogli u njoj biti na primjerenoj udaljenosti. Naravno da mi tu napravimo i propuh, imamo dezinficijense, svi nose maske i sve, ali razmak može među polaznicima biti najviše metar – što nije dovoljno. Probat ćemo zato vani pa ćemo vidjeti kako će ići”, kaže Jadranka Kerin.

Centar za kulturu Trešnjevka

Iz Centru za kulturu Trešnjevka doznali smo dobre vijesti. Naime, ondje su u tijeku upisi u jesenske programe za umirovljenike koji se održavaju pod posebnim epidemiološkim mjerama.

“Dostupne su radionice oblikovanja keramike, zatim likovnost, ples… Svi se programi održavaju, ali pod strogim mjerama, što znači da u dvorani nikad nije previše ljudi tako da svi mogu biti na propisanom razmaku, a na ulazima imamo i dezinficijense”, kaže Lovorka Mihanović iz marketinga Cekate-a.

“Također, može se doći na koncerte, predstave i stand-up nastupe, ali držimo se mjera – posjetiteljima mjerimo temperaturu, obavezne su maske i slično. U subotu imamo akciju i festival na otvorenom ‘Tratinska se budi’ u sklopu kojega će se moći slušati koncerti”, kaže Lovorka Mihanović.

“Što se tiče programa namijenjenih trećoj dobi, tu su Start Art likovna grupa u kojoj je maksimalan broj ljudi osam, zatim radionica keramike, art terapija i dramska grupa za odrasle, a u Društvenom klubu Prečko imamo pjevanje, tečaj izrade biljnih preparata, permakulture i slično. Što se mjera tiče, svi se kod nas osjećaju sigurno. Imamo i neke programe na otvorenom, vidi se da pazimo tako da naši polaznici dolaze i dalje”, dodaje Lovorka Mihanović.

foto: Oleg Mityukhin/Pixabay

Centar za kulturu Sesvete

U Centru za kulturu Sesvete, također je sve prilagođeno epidemiološkim mjerama, rekla nam je voditeljica centra i  viša stručna suradnica za glazbenu djelatnost, Aida Vidović Krilanović.

Tečajevi za umirovljenike, a to su tečajevi jezika (engleski, njemački i talijanski), zatim tečaj informatike za početnike na kojem se uči korištenje Worda, pretraživanje interneta i korištenje elektroničke pošte te tečajevi za napredne, ali i tečajevi izrade etno nakita ili dizajnerskog nakita, održavaju se u centru pod posebnim epidemiološkim mjerama.

2Pazimo da naših polaznika ima taman toliko da u našem prostoru mogu biti na propisanoj udaljenost, a tijekom izvođenja samih programa obavezno je nošenje maski”, kaže Vidović Krilanović.

Svima su, kaže, radionice i tečajevi nedostajali i sretni su što neki programi ove jeseni ipak idu. “Naši voditelji ulažu silan trud da bi programi išli, a polaznici nam kažu da se kod nas osjećaju sigurno i rado dolaze”, govori nam Vidović Krilanović te dodaje kako se nada da će se ova po svemu izvanredna situacija ipak ubrzo smiriti.

Narodno sveučilište Dubrava

Voditeljica programa za treću životnu dob u Narodnom sveučilištu Dubrava, Vesna Špalj-Senta, kazala nam je da za ovu godinu nisu predviđeni posebni programi za osobe treće životne dobi, jer su tako preporučili epidemiolozi. No i starije osobe se mogu, ako to žele, priključiti nekim programima za odrasle.

“Preporuka epidemiologa je takva da ove godine ne radimo posebno s osobama treće životne dobi jer se radi o ugroženoj skupini. No, ipak postoji mogućnost da osobe 50 plus dođu u neku grupu za odrasle. Pritom mislim na naše mješovite grupe jutarnjeg razgibavanja, joge i korektivnog pilatesa”, kaže nam Špalj-Senta.

“Nešto starijih polaznika imamo i u grupama ručnih radova, na tečaju izrade paške čipke, crtanja, slikanja i keramike, no napominjem da se radi o našim uobičajenim grupama u kojima nema popusta za umirovljenike”, objašnjava Špalj-Senta.

foto: Rui Dias/Pexels

Pučko otvoreno učilište

U Pučkom otvorenom učilištu je u tijeku nadoknada programa od proljetnog semestra koji se nisu mogli održati zbog epidemije, govori nam tajnica POU-a, Nina Radojević.

Kako su nakon toga došli godišnji odmori i ljeti, programi se nisu stigli izvesti do kraja pa se to odrađuje sada. “Imamo sad to nešto što smo dužni našim polaznicima pa zasad nema novih upisa i tako će biti negdje do kraja mjeseca studenog dok se sve ovo ne odradi. Što se epidemioloških mjera tiče, mi se ravnamo nekako po mjerama za škole. Koristimo veće učionice, odnosno polaznike smo preselili u veće učionice tako da mogu držati preporučeni razmak, svi nose maske, na ulazima su dezinficijensi za ruke i držimo se svih epidemioloških mjera”, kaže gospođa Radojević.

“Jedan dio nastave je odražen i online, a u njemu je sudjelovao tko može i ima mogućnosti. Koristili smo Zoom, Loom, Skype i razne druge aplikacije, ovisno o tome kako je koji profesor mogao i kako se snalazi jer i među našim profesorima ima i mlađih i starijih. Programi koje sada nadoknađujemo su strani jezici, informatika i programi iz opće kulture. Po nešto od svakog područja ne snije uspjelo odraditi prije ljeta, pa to odrađujemo sada.”

Što se novih programa u studenom tiče, još se sa sigurnošću ne zna koji će to programi biti. “Vjerojatno će biti tečajeva stranih jezika, informatike i likovnih radionica, a što se tiče programa opće kulture, njih iznova kreiramo za svaki semestar i uvijek bude nečeg novog, i tema i predavača, tako da će o tome biti odlučeno naknadno”, zaključuje Nina Radojević iz Pučkog otvorenog učilišta.  

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP