Prati nas

Mozaik

Znate li zašto je lakše kritizirati nego pohvaliti?

Jeste li od onih koji u svemu naizgled dobrome vidite loše? I u najnesebičnijim ljudskim gestama tražite manu, gledate tko će se njima okoristiti i pronalazite skrivene motive? Čak i kada ćete vi od te geste profitirati? Mislite li da dobri ljudi jednostavno ne postoje? Ili, ako postoje, rijetki su poput dijamanta?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zašto smo kritični?
foto: Pixabay

Jeste li od onih koji u svemu naizgled dobrome vide loše? I u najnesebičnijim ljudskim gestama tražite manu, gledate tko će se njima okoristiti i pronalazite skrivene motive? Čak i kada ćete vi od te geste profitirati? Mislite li da dobri ljudi jednostavno ne postoje? Ili, ako postoje, rijetki su poput dijamanta?

Svi smo, manje-više, skloni kritizirati ljude i zanemarivati njihova dobra djela i namjere. Nije to samo stvar kulture, potvrdili su neurobiolozi sa Sveučilišta Duke u istraživanju koje je vodio Lawrence Ngo. Naš mozak konstruiran je na način da negativne ishode nekog postupka pripusuje namjeri, a dobre ishode slučajnosti.


Pogledajte onog krasnog mladića koji pomaže staroj gospođi u kupovini. „Kakvu korist on ima od toga?“ prva je misao koja će većini pasti na pamet. Ta misao je jednostavno brža od one druge: „Gle kako je lijepo što joj pomaže!“

Loš scenarij

Za potrebe istraživanja, neurobilozi su smislili scenarij prema kojem potpredsjednik tvrtke dolazi predsjedniku i predlaže novu proizvodnju koja će značajno podići profit kompanije, ali će jako našteti okolišu. Predsjednik mu dogovara: „Briga me za okoliš, želim što više novca. Započnite proizvodnju!“

Želi li predsjednik namjerno naštetiti okolišu? 82 posto ispitanika je odgovorilo potvrdno.

Dobar scenarij

Kreiran je i drugi scenarije prema kojem predsjednik kompanije odobrava proizvodnju koja će pobvećati profit, ali i značajno POMOĆI okolišu.

Želi li predsjednik namjerno pomoći okolišu? Samo je 23 posto ispitanika odgovorilo potvrdno.

A prava istina jest da predsjednika uopće nije briga za okoliš i prema onome što smo čuli, potpuno je indiferentan po tom pitanju. Ne postoji logičan razlog da pomislimo kako je iza lošeg scenarija veća namjera nego iza dobrog scenarija. No to je ljudska priroda. Ovaj je efekt nazvan Knobeov efekt, a prema filozofu koji je smislio navedene scenarije.

Unaprijedite sebe!

Da bi objasnili ishode ovog psihološkog eksperimenta, znanstvenici su smislili četrdeset raznih scenarija pa su funkcionalnom magnetskom rezonancom analizirali moždanu aktivnost ispitanika. Zaključili su da puno smo racionalniji i kritičniji kada prosuđujemo nečije pozitivne poteze i pri tome se posebno aktivira dio mozga koji zovemo amigdalom. Posljedica je to nesvjesnog vjerovanja da su pozitivne namjere posljedica sebičnog čina pa jednostavno tražimo greške. Primjerice, u scenariju koji pomaže okolišu, vjerujemo da je to nenamjerna nuspojava.

Da bismo nekoga pohvalili, moramo pobijediti sebe. S druge strane, puno je lakše nekoga osuditi. Za to nam je, naprosto, potrebno puno manje moždane aktivnosti, analitičnosti i razuma.

.

Aktivno starenje

Upoznajte Sheilu Kiss i pokušajte pogoditi koliko joj je godina

Godine zdravog života i brige za tijelo ovoj su se Britanki itekako isplatile. Naime, Sheila Kiss ima 62 godine, izgleda fantastično i muku muči kako otjerati od sebe sve mlađahne kavalire.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Sheila Kiss je Britanka, trenutno nastanjena na Baliju. Voli aktivan život, redovito vježba i pazi što jede, no to sve skupa nije ono najzanimljivije u vezi Sheile. Najneobičniji podatak u vezi gospođe Kiss je nejzina dob. Naime, 62 su joj godine.

Dakako, mnogi joj kažu da izgleda i do 20 godina mlađe, što joj svakako godi čuti. No zbog toga, kako priznaje, ima i problema.


“Moram stalno podsjećati mlađahne muškarce da sam dovoljno stara da im budem majka”, kaže Kiss i otkriva da joj se na Instagram profil redovito javljaju i upola mlađi kavaliri.

Kiss je u mladosti bila manekenka i fitness trenerica, a desetljeća brige za vlastito tijelo, sada se itekako vide. No, gotovo opsjednuta teretanom postala je tek u četrdesetim godinama, nakon što je rodila dvoje djece, te je tada počela vježbati gotovo svakodnevno, a tu je naviku zadržala sve do sada.

S obzirom da je pojačala vježbanje, može jesti što god poželi, a upravo to – uživanje u životu – smatra i glavnim sastojkom dobrog izgleda.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP