Prati nas

Vijesti

Bejaković objasnio zašto su ratne mirovine dugoročni problem

Znate li kada su se Amerikanci riješili zadnje mirovine iz Američkog građanskog rata? Negdje prije četiri godine. A taj rat je završio 1865. godine. Ti dečki koji su tada imali 17, 18, 19 ili 20 godina, kada su došli do 80, ženili su se curama koje su imale 25 ili 30.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koja prava traže branitelji?
foto: Pexels

O dugoročnim problemima mirovinskog sustava za Glas Slavonije progovorio je Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik Instituta za javne financije. Izdvajamo nekoliko akcenata iz tog priloga.

O starijima na tržištu rada

„Poslodavci diljem svijeta hvale njihovu pouzdanost i iskustvo, ali ih ne zapošljavaju. Mislim da će u nedostatku radnika morati mijenjati stav, jer mladih će u ponudi biti malo. Prema najavljenim rješenjima, postojat će mogućnost da starije osobe rade i nakon što odu u mirovinu. Mislim da je to tako jako dobro i sa stajališta javnih financija, odnosno borbe protiv siromaštva, jer koliko god bile male mirovine, ako još nešto zaradite iz rada, onda je to razmjerno pristojan ukupni dohodak. S druge strane, istraživanja su nedvojbeno pokazala da se osoba koja je radno aktivna, socijalizirana, osjeća i društveno vrednovanom, a ne kao balast. Ta dvostruka korist trebala bi dovesti do toga da rad bude jeftiniji. Mogu čak i mirovine biti manje ako vi možete iz rada steći dodatni prihod. Osobama koje su potpuno radno nesposobne, primjerice sa 75+ godina, onda se uveća mirovina, a razmjerno mlade umirovljenike se pogurne da dodatno nešto malo i rade“, kaže Bejaković.


Situacija je takva, podsjeća, da smo 90-ih godina “tjerali” sve ljude u mirovinu, koji su još mogli raditi, a danas slijedom toga imamo mlade umirovljenike.

„Mirovinski sustav je jako dobar kada ima puno onih koji u njega uplaćuju, a malo onih koji ga koriste. To je sveto pravilo mirovinskog sustava. Jeste li ikada sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća čuli za probleme s mirovinama? One su bile velike, doprinosi razmjerno mali, baš zato što je bilo puno onih koji su uplaćivali, a malo onih koji su to koristili. Kada dolazi do starenja sustava, uz veći broj korisnika, a razmjerno ili relativno se smanjuje broj onih koji uplaćuju, onda svaki mirovinski sustav dolazi u poteškoće“, pojašnjava Bejaković.

Ratne mirovine – dugoročno loša prognoza

„Znate li kada su se Amerikanci riješili zadnje mirovine iz Američkog građanskog rata? Negdje prije četiri godine. A taj rat je završio 1865. godine. Ti dečki koji su tada imali 17, 18, 19 ili 20 godina, kada su došli do 80, ženili su se curama koje su imale 25 ili 30. I za očekivati je da će se to događati i kod nas. Imate još puno i boračkih mirovina iz II. svjetskog rata. I to nisu više neposredno ti ljudi, nego njihovi bračni drugovi. Tako da će to ostati dugoročan problem hrvatskog društva koje će u dogledno vrijeme trebati pronaći način da se to nekako dovede na pravu mjeru. Može li se to napraviti, doista ne znam“, kaže Predrag Bejaković za Glas Slavonije i dodaje:

„No, moramo biti svjesni svih tih velikih opterećenja koja su pred hrvatskim društvom i mirovinski sustav neće biti u problemima sljedećih pet, nego 100 godina. Ako uopće ostane javni mirovinski sustav. Mi, naime, polazimo od toga da je mirovinski sustav neka vječna tradicija. Nije, on je za društvo jako mlad, prije 130 godina prvi je put uveden takav javni sustav u Pruskoj. Prije toga su u Ohio željeznicama bili privatni mirovinski sustavi, ali ovaj Bismarckov sustav generacijskog osiguranja uveden je 1889. godine. Hrvatskom je sustavu pak 90 godina, što nije tako puno. Kao što danas postoji, za 50 godina ga možda više neće biti“.

Koliko ratnih mirovina isplaćuje Hrvatska?

Prema publikaciji Statističke informacije HZMO-a, Hrvatska je sa zadnjim danom lipnja 2018. godine isplaćivala 71.366 braniteljskih mirovina prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, 35.659 mirovina prema općim propisima, a određene prema ZOHBDR iz 2017. godine, 12.312 mirovina sudonika Narodnooslobodilačkog rata te 5.402 mirovine pripadnika poraženih vojski iz 2. svjetskog rata (Ustaška vojnica i Oružnica NDH te domobrani). (mv)

.

Vijesti

Pernar se oprašta od saborske fotelje; optužuje vas da ste odabrali ‘Soroševu agendu’

Osebujni političar najavljuje da će se kandidirati na idućim izborima, a za aktualni poraz okrivljuje birače koji nisu znali prepoznati njegove kvalitete.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ivan Pernar, nekadašnji lider Živog zida, a potom šef stranke kojoj je nadjenuo svoje ime, oprašta se od Sabora. Ovom žestokom protivniku cijepljenja, poborniku teorija urota i širitelju lažnih vijesti o migrantima nije pomoglo ni pomirenje s Ivanom Viliborom Sinčićem s kojim je gradio stranku koja se na kraju raspala na podijeli plijena nakon europskih izbora.

“Vrlo je vjerojatno da ćete moći glasati za mene i na idućim izborima. Doduše, do tad će proći još puno vremena. Ono što je bitno je da sam dao sve od sebe. Narod je odabrao one koji služe novom svjetskom poretku, podržavaju Soroševu agendu, narod je odabrao one koji služe globalnoj eliti vjerujući da će ta elite ispunit njegove želje. Dragi narode, ono što si birao to ćeš i dobiti”, kaže Pernar u objavi na Facebooku.


Podsjetimo, nakon debakla Živog zida na lokalnim izborima za loše rezultate u Lici optužili su stare i nemoćne. “Promatrajući izbore, obilazili smo velik broj privatnih kuća i domova za starije i nemoćne. Birači, velik dio njih, nije u stanju čitati, pa traže od članova biračkog odbora da im pročitaju imena sa izbornih lista.  Neki su slijepi, neki polusvjesni, većina jedva pokretni, nemoćni… Za njih osim HDZ-a i Dade nitko i ne postoji”, optužili su tada birače.

Što se Pernara tiče, u travnju je cijelim nizom objava, iz kojih vrišti nedostatak empatije, promovirao tezu da nakon infekcije koronavirusom umiru stariji i bolesnici s kroničnim bolestima, koji bi ionako umrli.

“Je li normalno da država bude paralizirana da bi neki djed živio dulje?” šokantna je izjava kojom se usprotivio protuepidemijskim mjerama koje je proglasio Nacionalni stožer Civilne zaštite.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP