Koja prava traže branitelji?
foto: Pexels

Bejaković objasnio zašto su ratne mirovine dugoročni problem

Autor: • 26. 09. 2018. • Vijesti255 • Verzija za ispis Verzija za ispis

O dugoročnim problemima mirovinskog sustava za Glas Slavonije progovorio je Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik Instituta za javne financije. Izdvajamo nekoliko akcenata iz tog priloga.

O starijima na tržištu rada

„Poslodavci diljem svijeta hvale njihovu pouzdanost i iskustvo, ali ih ne zapošljavaju. Mislim da će u nedostatku radnika morati mijenjati stav, jer mladih će u ponudi biti malo. Prema najavljenim rješenjima, postojat će mogućnost da starije osobe rade i nakon što odu u mirovinu. Mislim da je to tako jako dobro i sa stajališta javnih financija, odnosno borbe protiv siromaštva, jer koliko god bile male mirovine, ako još nešto zaradite iz rada, onda je to razmjerno pristojan ukupni dohodak. S druge strane, istraživanja su nedvojbeno pokazala da se osoba koja je radno aktivna, socijalizirana, osjeća i društveno vrednovanom, a ne kao balast. Ta dvostruka korist trebala bi dovesti do toga da rad bude jeftiniji. Mogu čak i mirovine biti manje ako vi možete iz rada steći dodatni prihod. Osobama koje su potpuno radno nesposobne, primjerice sa 75+ godina, onda se uveća mirovina, a razmjerno mlade umirovljenike se pogurne da dodatno nešto malo i rade“, kaže Bejaković.



Situacija je takva, podsjeća, da smo 90-ih godina “tjerali” sve ljude u mirovinu, koji su još mogli raditi, a danas slijedom toga imamo mlade umirovljenike.

„Mirovinski sustav je jako dobar kada ima puno onih koji u njega uplaćuju, a malo onih koji ga koriste. To je sveto pravilo mirovinskog sustava. Jeste li ikada sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća čuli za probleme s mirovinama? One su bile velike, doprinosi razmjerno mali, baš zato što je bilo puno onih koji su uplaćivali, a malo onih koji su to koristili. Kada dolazi do starenja sustava, uz veći broj korisnika, a razmjerno ili relativno se smanjuje broj onih koji uplaćuju, onda svaki mirovinski sustav dolazi u poteškoće“, pojašnjava Bejaković.

Ratne mirovine – dugoročno loša prognoza

„Znate li kada su se Amerikanci riješili zadnje mirovine iz Američkog građanskog rata? Negdje prije četiri godine. A taj rat je završio 1865. godine. Ti dečki koji su tada imali 17, 18, 19 ili 20 godina, kada su došli do 80, ženili su se curama koje su imale 25 ili 30. I za očekivati je da će se to događati i kod nas. Imate još puno i boračkih mirovina iz II. svjetskog rata. I to nisu više neposredno ti ljudi, nego njihovi bračni drugovi. Tako da će to ostati dugoročan problem hrvatskog društva koje će u dogledno vrijeme trebati pronaći način da se to nekako dovede na pravu mjeru. Može li se to napraviti, doista ne znam“, kaže Predrag Bejaković za Glas Slavonije i dodaje:

„No, moramo biti svjesni svih tih velikih opterećenja koja su pred hrvatskim društvom i mirovinski sustav neće biti u problemima sljedećih pet, nego 100 godina. Ako uopće ostane javni mirovinski sustav. Mi, naime, polazimo od toga da je mirovinski sustav neka vječna tradicija. Nije, on je za društvo jako mlad, prije 130 godina prvi je put uveden takav javni sustav u Pruskoj. Prije toga su u Ohio željeznicama bili privatni mirovinski sustavi, ali ovaj Bismarckov sustav generacijskog osiguranja uveden je 1889. godine. Hrvatskom je sustavu pak 90 godina, što nije tako puno. Kao što danas postoji, za 50 godina ga možda više neće biti“.

Koliko ratnih mirovina isplaćuje Hrvatska?

Prema publikaciji Statističke informacije HZMO-a, Hrvatska je sa zadnjim danom lipnja 2018. godine isplaćivala 71.366 braniteljskih mirovina prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, 35.659 mirovina prema općim propisima, a određene prema ZOHBDR iz 2017. godine, 12.312 mirovina sudonika Narodnooslobodilačkog rata te 5.402 mirovine pripadnika poraženih vojski iz 2. svjetskog rata (Ustaška vojnica i Oružnica NDH te domobrani). (mv)

Ključne riječi Sve o temi: , , , ,


Imate komentar?

Dobronamjerni, argumentirani i pristojni komentari nas vesele. Ostale brišemo. To je naš doprinos higijeni javnog prostora i kulturi komuniciranja.

Povezane teme

Comments are closed.