Prati nas

Vijesti

Bejaković objasnio zašto su ratne mirovine dugoročni problem

Znate li kada su se Amerikanci riješili zadnje mirovine iz Američkog građanskog rata? Negdje prije četiri godine. A taj rat je završio 1865. godine. Ti dečki koji su tada imali 17, 18, 19 ili 20 godina, kada su došli do 80, ženili su se curama koje su imale 25 ili 30.

Objavljeno

|

Koja prava traže branitelji?
foto: Pexels

O dugoročnim problemima mirovinskog sustava za Glas Slavonije progovorio je Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik Instituta za javne financije. Izdvajamo nekoliko akcenata iz tog priloga.

O starijima na tržištu rada

„Poslodavci diljem svijeta hvale njihovu pouzdanost i iskustvo, ali ih ne zapošljavaju. Mislim da će u nedostatku radnika morati mijenjati stav, jer mladih će u ponudi biti malo. Prema najavljenim rješenjima, postojat će mogućnost da starije osobe rade i nakon što odu u mirovinu. Mislim da je to tako jako dobro i sa stajališta javnih financija, odnosno borbe protiv siromaštva, jer koliko god bile male mirovine, ako još nešto zaradite iz rada, onda je to razmjerno pristojan ukupni dohodak. S druge strane, istraživanja su nedvojbeno pokazala da se osoba koja je radno aktivna, socijalizirana, osjeća i društveno vrednovanom, a ne kao balast. Ta dvostruka korist trebala bi dovesti do toga da rad bude jeftiniji. Mogu čak i mirovine biti manje ako vi možete iz rada steći dodatni prihod. Osobama koje su potpuno radno nesposobne, primjerice sa 75+ godina, onda se uveća mirovina, a razmjerno mlade umirovljenike se pogurne da dodatno nešto malo i rade“, kaže Bejaković.


Situacija je takva, podsjeća, da smo 90-ih godina “tjerali” sve ljude u mirovinu, koji su još mogli raditi, a danas slijedom toga imamo mlade umirovljenike.

„Mirovinski sustav je jako dobar kada ima puno onih koji u njega uplaćuju, a malo onih koji ga koriste. To je sveto pravilo mirovinskog sustava. Jeste li ikada sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća čuli za probleme s mirovinama? One su bile velike, doprinosi razmjerno mali, baš zato što je bilo puno onih koji su uplaćivali, a malo onih koji su to koristili. Kada dolazi do starenja sustava, uz veći broj korisnika, a razmjerno ili relativno se smanjuje broj onih koji uplaćuju, onda svaki mirovinski sustav dolazi u poteškoće“, pojašnjava Bejaković.

Ratne mirovine – dugoročno loša prognoza

„Znate li kada su se Amerikanci riješili zadnje mirovine iz Američkog građanskog rata? Negdje prije četiri godine. A taj rat je završio 1865. godine. Ti dečki koji su tada imali 17, 18, 19 ili 20 godina, kada su došli do 80, ženili su se curama koje su imale 25 ili 30. I za očekivati je da će se to događati i kod nas. Imate još puno i boračkih mirovina iz II. svjetskog rata. I to nisu više neposredno ti ljudi, nego njihovi bračni drugovi. Tako da će to ostati dugoročan problem hrvatskog društva koje će u dogledno vrijeme trebati pronaći način da se to nekako dovede na pravu mjeru. Može li se to napraviti, doista ne znam“, kaže Predrag Bejaković za Glas Slavonije i dodaje:

„No, moramo biti svjesni svih tih velikih opterećenja koja su pred hrvatskim društvom i mirovinski sustav neće biti u problemima sljedećih pet, nego 100 godina. Ako uopće ostane javni mirovinski sustav. Mi, naime, polazimo od toga da je mirovinski sustav neka vječna tradicija. Nije, on je za društvo jako mlad, prije 130 godina prvi je put uveden takav javni sustav u Pruskoj. Prije toga su u Ohio željeznicama bili privatni mirovinski sustavi, ali ovaj Bismarckov sustav generacijskog osiguranja uveden je 1889. godine. Hrvatskom je sustavu pak 90 godina, što nije tako puno. Kao što danas postoji, za 50 godina ga možda više neće biti“.

Koliko ratnih mirovina isplaćuje Hrvatska?

Prema publikaciji Statističke informacije HZMO-a, Hrvatska je sa zadnjim danom lipnja 2018. godine isplaćivala 71.366 braniteljskih mirovina prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, 35.659 mirovina prema općim propisima, a određene prema ZOHBDR iz 2017. godine, 12.312 mirovina sudonika Narodnooslobodilačkog rata te 5.402 mirovine pripadnika poraženih vojski iz 2. svjetskog rata (Ustaška vojnica i Oružnica NDH te domobrani). (mv)

.

Nema predaje

Pravda za djevojčice: Bili smo na zagrebačkom prosvjedu, donosimo fotke

‘Ovdje smo jer je sustav ponovno iznevjerio jednu od nas. Slučaj iz Zadra koji nas je sve zgrozio jasno pokazuje strukturnu i institucionalnu prirodu nasilja prema ženama, bezobzirnost nasilnika koja je veća što je njihova društvena, ekonomska i politička moć veća.’

Objavljeno

|

Tisuće građana okupile su se na zagrebačkom Tomislavcu na prosvjedu “Pravda za djevojčice”. Povod prosvjeda bio je slučaj silovanja maloljetnice u Zadru, a u kojem je postupanje pravosuđa uznemirilo javnost.

Podsjetimo, osumnjičena su petorica starijih malojetnika i mlađih punoljetnika za opetovano silovanje, seksualno iskorištavanje, ucjenjivanje te fizičko i psihičko maltretiranje petnaestogodišnje djevojčice koje je trajalo punih godinu dana. Nakon saslušanja zadarski Županijski sud prvotno ih je pustio na slobodu, iako žrtva nije ispitana.


Zbog toga su diljem Hrvatske, u 15 gradova, organizirani prosvjedi u znak podrške svim žrtvama seksualnog nasilja koje od sustava ne dobivaju primjerenu zaštitu, a s kojih je poručeno da je nekažnjavanje zločina – zločin. Organizatori zagrebačkog prosvjeda (Platforma za reproduktivna prava, Inicijativa #spasime, Ženska soba – Centar za seksualna prava i Zaklada Solidarna) od nadležnih institucija zahtijevaju hitno djelovanje radi zaštite žrtve i kažnjavanja počinitelja.

Uz to, od resornog ministra traže i hitno pokretanje stegovnog postupka protiv suca Ivana Markovića pred Državnim sudbenim vijećem zbog, tvrde, neprofesionalnog i nemarnog postupanja koje dovodi u opasnost sigurnost i dostojanstvo žrtve.

Traže i hitno usvajanje izmjena Kaznenog zakona kojima se ukida kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka te uvode strože kazne za silovanje, u skladu s aktualnim zakonskim prijedlogom Ministarstva pravosuđa.

“Tomislavac je bio dupkom pun, jako sam zadovoljna kako je prosvjed prošao. Ne znamo koliko je bilo ljudi, ali atmosfera, snaga ljudi, stav, držanje i sigurnost koje su se razvile od prvog prosvjeda do danas jasno je vidljiva. Promijenio se diskurs i ideja oko toga može li narod doista sudjelovati u tome što mu se događa. Mislim da smo pokazali da smo izuzetno pozitivni, da je ovo bio jedan miran, građanski prosvjed. Djeca su bila u prvim redovima, na što sam jako ponosna. Mi samo želimo da država konačno počne brinuti o svojim građankama i građanima i o žrtvama što obiteljskog, što seksualnog nasilja”, kazala je suorganizatorica i jedna od pokretačica inicijative #spasime Jelena Veljača nakon prosvjeda.

“Ovdje smo jer je sustav ponovno iznevjerio jednu od nas. Slučaj iz Zadra koji nas je sve zgrozio jasno pokazuje strukturnu i institucionalnu prirodu nasilja prema ženama, bezobzirnost nasilnika koja je veća što je njihova društvena, ekonomska i politička moć veća. Nažalost, ovaj slučaj samo je jedan u moru ovakvih”, poruka je Petre Karmelić iz Platforme za reproduktivna prava.

“U ovoj zemlji frajeri drže visoke političke funkcije, upravljaju regijama i tuku svoje žene, najveći lopovi ispijaju kave s nedodirljivim sucima, ratni zločinci i huškači postaju cijenjeni saborski zastupnici, nasilnici svečano otvaraju škole, a djeca frajera postaju frajeri tako da nekažnjeno gaze pješake, tuku novinare i imaju vlastiti hotel prije navršene 30-e”, kazao je Ivan Blažević iz Zaklade Solidarna.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP