Prati nas

Vijesti

Broj ljudi koji trebaju stalnu skrb rapidno se povećava

Stanovništvo koje ubrzano stari stvara sve veći pritisak na sustav socijalne skrbi jer je sve veći broj osoba koje trebaju 24-satnu brigu, pokazalo je najnovije istraživanje u Velikoj Britaniji. Slična je situacija i u ostalim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

Objavljeno

|

Pomoć za starije
foto: Pixabay

Iako ova vijest dolazi iz Velike Britanije, slična je situacija u većini europskih zemalja pa tako i u Hrvatskoj. Kako piše Guardian, broj ljudi starijih od 85 godina koji trebaju pomoć pri svakodnevnim aktivnostima poput hranjenja, oblačenja, kupanja i odlaska na toalet, u sljedećih će se 20 godina udvostručiti.

Do 2035. čak 446.000 Britanaca starijih od 85 trebat će svakodnevnu pomoć, tj. oko 10 posto muškaraca i 20 posto žena te životne dobi, što je ogromno povećanje u odnosu na 233.000 koje su takvu pomoć trebali 2015. Sve u svemu, oko milijun osoba starijih od 65 godina trebat će intenzivnu pomoć, a sve je veći i broj onih koji će doživjeti duboku starost uz višestruka kronična oboljenja. Broj onih koji pate od demencije ili istovremeno barem dvije bolesti poput pretilosti ili dijabetesa, u sljedeća dva desetljeća će se udvostručiti pa se procjenjuje da će dodatnih pola milijuna ljudi trebati neki složen oblik pomoći.




Prema istraživanju britanskog Nacionalnog instituta za zdravstvo, zdravstvene i socijalne službe moraju se brzo prilagoditi pri čemu se ne bi trebalo oslanjati isključivo na pomoć obitelji starijih osoba. Neplaćena pomoć koju starijim osobama osiguravaju njihova djeca neće moći pokriti sve potrebe. Također, iako ima mnogo osoba koji se brinu o bolesnim supružnicima, i oni sami često pate od neke bolesti te i sami trebaju pomoć. “Obiteljski skrbnici i organizacije za pružanje pomoći morat će ujediniti snage i raditi zajedno kako bi se omogućilo da starije osobe što dulje zadrže svoju neovisnost”, zaključak je studije.

Naravno, jedan od najvećih problema je financijske prirode. Izdvajanja za socijalnu skrb u Velikoj Britaniji od 2010. su se smanjila za oko sedam milijardi funti, a sustav je u nekim područjima na rubu kolapsa. Predviđa se da će do 2015. postojati deficit od oko 3,5 milijardi funti. Iako je britanska vlada obećala ove jeseni predstaviti plan financiranja socijalnih službi, čini se da će za neka područja to biti prekasno. Ekonomska analiza koju je napravila Škola ekonomije pri Sveučilištu Newcastle pokazuje da će do 2035. čak 14,5 milijuna ljudi u Britaniji biti starije od 65, što je povećanje od skoro 50 posto u odnosu na 2015.Od tih ljudi, više od milijun trebat će svakodnevnu pomoć, a nešto manje od četiri milijuna povremenu pomoć.

Profesorica Carol Jagger sa Sveučilišta Newcastle kaže da se treba hitno usredotočiti na specifična stanja češća kod ženske populacije, s obzirom na njihov duži očekivani životni vijek. Vladajući se slažu da su rezultati ove studije prilično alarmantni i da će sustav socijalne skrbi kolabirati ukoliko se hitno ne nađe dugoročno i održivo rješenje.

.

Vijesti

Usprkos plakanju za Jugoslavijom, za socijaliste nitko ne glasa. Kako to?

Na izborima su ponuđene dvije socijalističke opcije – Zelena ljevica i Radnička fronta/SRP. Niti jedna od njih nije se ni približila osvajanju mandata.

Objavljeno

|

Autor

“Socijalizam je najsavršenije društveno uređenje, a Jugoslavija je zbog njega bila najbolja država na svijetu.” “Nikad više takve države. Sve smo dobivali besplatno, i stan i radno mjesto i zdravstvo i školstvo pa čak i ljetovanje.” “Nije bilo siromaštva i gladnih.” To su samo od neki od komentara koje smo primili proteklih dana kao reakciju na tekst o spirali jugoslavenskog vanjskog duga.

Sentiment prema socijalizmu i bivšoj državi dokazali smo i velikim istraživanjem iz 2015. godine kada smo ispitali stavove više od 2.200 osoba i utvrdili da naši čitatelji u čak 74 posto slučajeva priželjkuju povratak u ono što danas nazivamo dalekom prošlošću.




No rezultati jučerašnjih izbora za Europski parlament u pitanje dovode iskrenost onih koji plaču za socijalizmom i Jugoslavijom. Ako metodom vlastite kože odbacimo SDP kao stranku koja tek nazivom dotiče socijalizam, na izborima su ponuđene dvije socijalističke opcije – Zelena ljevica i Radnička fronta/SRP. Niti jedna od njih nije se ni približila osvajanju mandata.

Građani ipak ne žele socijalizam

Zelena ljevica okupila je političku platformu Možemo!, Orah i Novu ljevicu, a podršku im je dalo 1,79 posto birača. Najveći dio tih glasova pripao je Tomislavu Tomaševiću iz Možemo! (5.429) dok je Dragan Markovina iz Nove Ljevice osvojio 1.203 glasa. Upravo je je Markovina prije nekoliko dana za Net.hr objavio kako se zalažu za novi socijalizam.

“Postkapitalistički jer uključuje odbacivanje dogme o neupitnosti tržišta te uvodi pluralizam vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, uz uvjet da se pravo vlasništva uravnoteži s interesima zajednice, bez privatizacije javnog sektora i dobara. Demokratski jer polazi od političkog pluralizma, slobodnih višestranačkih izbora, decentralizacije i predstavničke demokracije uz deliberativnu i izravnu demokraciju. Na koncu, sveuključujući, jer se temelji na participativnoj demokraciji sa što širim sudjelovanjem ili uključivanjem građana u donošenje odluka kroz javne rasprave i organizacije civilnog društva”, obrazložio je uređenje kojem njegova stranka teži.

Radnička fronta je pak deklarirala zalaganje za demokratski socijalizam. “To prije svega uključuje društveno vlasništvo, društvenu proizvodnju koju organiziraju radnici i proizvodnju koja je orijentirana stabilnom standardu, a ne orijentirana proizvodnji profita za elitu”, objasnila je ranije za N1 predsjednička kandidatkinja ove stranke Katarina Peović koja je jučer na biralištima osvojila ukupno 746 glasova. U suradnji sa Socijalističkom radničkom partijom Hrvatske (SRP), Radnička fronta je osvojila povjerenje tek 0,24 posto birača.

Nastavi čitati